Od kako postoji Puškinova nagrada samo su odabrani imali čast i privilegiju da zavrijede ovo priznanje, a upravo medju najboljima našao se i Bjelopoljac, profesor ruskog jezika i književnosti i magistar pedagoških nauka, Miomir Mijo Vojinović.
Istinski rusofil, čovjek koji živi ruskim jezikom i ruskom dušom, koji se sa ponosom uvijek rado vraća na rusko tle, na konkursu za Puškinovu nagradu „Jezik bez sankcija. Šta je danas potrebno pedagogu-rusisti: profesionalizam ili hrabrost?“, osvojio je prvo mjesto i uspio da se izdvoji među 6.000 predavača ruskog jezika iz cijelog svijeta.
Autobiografskom formom Vojinović je uspio da oduševi žiri i da zavrijedi svjetski priznatu nagradu, zahvaljujući kojoj je ne samo svoje ime, vec i ime našeg Bijelog Polja i Crne Gore, pronio širom svijeta.
Gostujući u emisiji „Start Art“, Radija Bijelo Polje, profesor Vojinović je kazao da je velika čast biti laureat nagrade koja nosi ime velikog Puškina.
„Sama činjenica da nosi ime Puškina, dovoljno govori o njenoj vrijednosti. Ako uz to dodamo činjenicu da su njeni organizatori svjetski poznate novine „Rosijskaja gazeta“, gradska vlada Moskve i Ministarstvo inostranih poslova Rusije, a članovi žirija eminentna ruska imena u oblasti nauke, kulture i obrazovanja, jasno je o kakvom priznanju je riječ. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje od 2000. godine, a od tada se svakog januara raspisuje konkurs na odredjenu temu“, pojasnio je Vojinović, ističući da ga je ogromna ljubav prema Rusiji, činjenica da je pet najljepših studentskih godina proveo u toj divnoj zemlji, na moskovsom Pedagoškom državnom univerzitetu, podstakla da napiše književni esej na temu „Jezik bez sankcija. Šta je danas potrebno pedagogu-rusisti: profesionalizam ili hrabrost?“.
Odgovarajući na ovo pitanje, profesor Vojinović je, kako je i ispričao, na nekih desetak stranica zapravo ispričao svoju priču i to od onog trenutka kada se po prvi put susreo sa ruskim jezikom.
„Riječ je o jednoj autobiografskoj formi, kojom sam se ja dotakao ove teme, napisao je na jedan sebi svojstven način – od onih svojih prvih koraka, činjenice da je moja majka bila predavač ruskog jezika i da se tada rodila moja ljubav prema ruskom jeziku, do toga da sam kroz osnovnu školu bio prvak u znanju ruskog jezika, preko gimnazije gdje sam takodje osvojio prvo mjesto na olimpijadama u znanju ruskog. Sve to me je dodatno podstaklo da napišem ovaj književni esej, a naročito i rečenica u uvodnom dijelu konkursa „Nije dobar onaj predavač koji nije pokušao da osvoji Puškinovu nagradu“ i iskren da budem, za mene je bila čast i ponos učestvovati na jednom ovakvom konkursu“, kazao je profesor Vojinović.
Kako je istakao, obrazovanje, prosvjeta i kultura treba da budu iznad svih mogućih sankcija.
„Ostavimo po strani aktuelna politička dešavanja i uvodjenje sankcija prema Rusiji. Smatram da su ovakve situacije prava prilike da mi u prosvjetnom, naučnom i kulturnom smislu pobijedimo sve moguće barijere koje mogu nastati izmedju zemalja i vlada“, naveo je Vojinović.
Puškinova nagrada Vojinoviću je uručena 8. septembra, tačnije na dan Moskve, u zgradi Vlade Moskve, uz prisustvo državnih zvaničnika.
„Čast je bila da se čuje i za Crnu Goru, za naše Bijelo Polje, jer na samoj diploma osim moga imena i prezimena, stoji i naziv mog grada i države , tako da nije riječ o nečemu što je samo lični uspjeh, već mislim da je ovo jedno zajedničko zadovoljstvo koje treba da dijelimo, jer ova nagrada predstavlja promociju I Bijelog Polja i Crne Gore“, istakao je profesor Vojinović.
Ovaj istinski zaljubljenik u ruski jezik, kazao je da će svaki njegov budući književni, naučni, obrazovni nastup nositi sa sobom ogormnu dozu odgovornosti, a sa druge strane i ponosa i spremnosti da opet na nekom drugom polju, na nekim drugim utakmicama naucno/obrazovnog karaktera pokaže da je uistinu zaslužio ovo priznanje.
„Džaba vam diploma, obrazovanje, ono sto ste stekli na papiru, ako nema ljubavi. Ako vi sa ljubavlju radite nešto, ako ste sa ljubavlju spremni da prenesete makar dio onoga što ste stekli, to znači da ste nešto postigli. Ako sam ja na osnovu stečenog iskustva i znanja, uspio da stvorim bar jednog rusofila više, odnosnog jednog učenika, studenta, koji će sjutra sa istim žarom da se posveti pobjedjivanju i osvajanju svega ovoga, onda sam ja uspio u zivotu „, zaključio je laureat Puškinove nagrade.
Ime Miomira Mija Vojinovića će se naći i u enciklopediji – Hiljadu najistaknutijih inostranih diplomaca sa ruskih univerziteta., koja bi već danas trebala da ugleda svjetlost dana.
„Medjunarodni centar obrazovanja Ruske Federacije, na čelu sa akademikom Mihailo Bahtinom, vec osam godina radi na ovom jednom svjetski znacajnom projektu. Od 2010. godine radi se enciklopedija najistaknutijih inostranih diplomaca sa ruskih univerziteta, sa osnovnim biografskim podacima, informacijama o stečenom znanju u osnovnim i srednjim školama, osvojenim priznanjima, nagradama, podacima o studiranju, prosjeku na studijama. Velika je čast, ponos i priznanje naći se u jednoj takvoj enciklopediji“, kazao je profesor Vojinović.
Citirajući tri čuvene rečenice o Rusiji, Vojinović je rekao da je Rusija zemlja koju, pored naše Crne Gore, voli na jedan istinski poseban način i bez koje svijet nije isti.
„Ako bi se iz svjetskog slikarstva uklonilo rusko slikarstvo – svijet bi potamnio. Ako bi se iz svjetske muzike uklonila ruska muzika – svijet bi ogluvio. Ako bi se iz svjetske književnosti uklonila ruska književnost – svijet bi zanijemeo. I to je istina „, poručio je Vojinović.
Izvor: radiobijelopolje.me