Месец: мај 2019.

JESU LI PRESUDE KALIĆU I ŠARIĆU POSLEDICA SLOBODNOG TUŽILAČKOG I SUDIJSKOG UVJERENJA ILI NEČIJA NAMJERA?

Ministar pravde u Vladi Crne Gore Zoran Pažin, pozvao je tokom skupštinskog zasijedanja nadležne organe da provjere da li su oslobađajuće presude u slučaju Kalić i Šarić, posledice slobodnog tužilačkog i sudijskog uvjerenja ili nečije namjere.

Ministar Pažin je iza skupštinske govornice javno pozvao da se analiziraju svi predmeti, da se vidi da li se radi o propustu ili slobodnom uvjerenju tužilaca i sudija, odnosno da li je riječ o nestručnosti i neznanju ili lošoj namjeri. Povod za ovakvu diskusiju bilo je podnošenje zahtjeva za nadoknadu nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode Kalića i Šarića, kao i pričinjene štete koju su ova lica pretrpjela lišenjem slobode i oštećenja privremeno oduzetih stvari i predmeta.

Izjava ministra Pažina je čudna iz više razloga. Iako su svi građani Crne Gore već dugo znali da Kalić i Šarić neće biti osuđeni, ministar je to zaključio sa velikim zakašnjenjem. Razlog je i samom ministru poznat jer ova lica nisu osuđena zbog nestručnosti ili uvjerenja tužilaca i sudija već zbog nečije vrlo jasne namjere. Ubijeđen sam da i gospodin ministar vrlo dobro zna o čijoj se namjeri radi.

Dobro je poznato kolike su Pažinove ingerencije u domenu tužilaštva i sudstva, ali bi bilo mnogo korisnije da se njegovo mišljenje čulo mnogo ranije kako bi se slične stvari izbjegle u budućnosti.

Podsjećam ministra Pažina da i u presudi za ubistvo Duška Jovanovića piše da je okrivljeni učestvovao u ubistvu, ali se nije pitao zašto je to tako i ko je još bio saučesnik u ovom monstruoznom ubistvu.

O ovoj temi se može postaviti još mnogo pitanja ali trenutno me najviše zanima ministrovo mišljenje o trećem mandatu Vesne Medenice za predsjednicu Vrhovnog suda.

Javno pitam ministra pravde da li dijeli moje i mišljenje nekih eminentnih pravnika koji smatraju da bi došlo do kršenja člana 124 Ustava Crne Gore i člana 42 Zakona o sudskom savjetu i sudovima, ukoliko bi došlo do njenog ponovnog izbora na ovu važnu funkciju.

Dakle, Pažinova izjava u parlamentu bila je iskrena jer proizilazi iz njegove svijesti o tome šta ovakve nepravilnosti, tj. propusti tužilaca i sudija znače za jednu „pravnu“ državu. Imam utisak da je i ministar konačno shvatio da se radi o nečijim lošim namjerama ili se možda “sažalio” na građane koji, pored svih postojećih nameta, sada moraju da plaćaju i „greške tužilaca i sudija ili njihovog slobodnog uvjerenja“.

Čitajući preliminarne rezultate iz Izvještaja o napretku Crne Gore i zemalja Balkana na putu ka Evropskoj uniji, može se u jednoj rečenici izraziti komentar, ovo je napredak ali unazad.

Druga stvar koja se nameće i koja nije dobra, nakon prezentovanja izvještaja je da će gotovo sigurno pregovori trajati duže od predviđenog roka.

Upozoravali smo minulih mjeseci da se neke stvari u Crnoj Gori moraju efikasnije rešavati, jer se pregovori sa Unijom mogu usporiti. Nema napretka u procesuiranju napada na novinare, kažu Evropljani. U EU su s pravom osjetljivi na napade na predstavnike sedme sile, a crnogorska vlast kao da namjerno radi da neke stvari u vezi sa tim gurne pod tepih.

Nedostaju rezultati kada su u pitanju određene vrste organizovamog kriminala i korupcije na visokom nivou, a potrebni su dalji rezultati i u borbi protiv trgovine ljudima i šverca cigareta. I na to upozoravamo dugi niz godina.

Tako se zbog nečije bahatosti i arogancije i tobožnje sigurnosti da se te očigledne radnje ne uočavaju sa strane, može desiti da tok pregovora bude mnogo duž i da potraje sve do pojave vidljivih rezultata.

Da su primjetni politički uplivi u Savjete javnog servisa RTCG i Agencije za elektronske medije, znali smo svi nakon nezakonite smjene pojedinih članova tog tijela. Čak ni sudske odluke u korist smijenjenih nisu bile dovoljne vlastima da stanje vrati u pređašnje. A kako se Javni servis ponaša, imamo priliku da gledamo svaku noć. Selektivno i pristrasno.

Postoji malo povjerenja u izborni proces i izborni sistem, koji mora biti revidiran, a Odbor za izborno zakonodavstvo nije radio, pokazavši pritom male rezultate. Logično je da bi jedino fer i slobodni izbori, koje bi sprovela tehnička Vlada, uz prisustvo opozicionih predstavnika i po dubini, bili garant da će se taj proces odvijati u skladu sa zakonskim regulama.

Da nema pomaka u korišćenju ili zloupotrebi korišćenja javnih resoursa u političke svrhe, viđali smo često. Najnovija afera „Koverta“ otrijeznila je sve koji su imali bilo kakvu nadu da će aktuelna vlast omogućiti slobodno izražavanje glasačke volje građana.

Za tezu iz Izvještaja da jačanje nezavisnog i profesionalnog sudstva mora biti osnaženo, čule su i ptice na grani, jer je očigledno da se u sudstvu primjenjuju dvostruki aršini.

Sve u svemu, režim je propustio priliku da snažnije krene ka rešavanju nagomilanih društvenih problema. Pritom se ne libeći da uporno radi na štetu svojih građana, ali i usporavanju puta ka EU. Poslednji je momenat da se krene najodlučnije u rešavanje spornih tačaka evropske agende.

U protivnom, bićemo neuspješna priča, a siti smo busanja u prsa zvaničnika kako smo lideri regiona i kako smo najdalje odmakli na evropskom putu.

ČIJA SU NAŠA NARODNA DOBRA?

Naknade po osnovu korišćenja prirodnih dobara, šuma, voda i rudnog bogatstva je bio osnov da se dva puta donose odluke o uvođenju stimulisanja preko računa na teret građana za utrošenu električnu energiju, dva prihoda i to: obnovljivi izvori energije (OIE I i OIE II).

Naknada po osnovu korišćenja navedenih dobara po završnom računu za 2017.godinu je iznosila 3,403 miliona eura ili 0,26 posto tekućih prihoda, a učešće 2006 godine 0,65 posto. Ako bi prethodno učešće primijenili na usvojeni plan budžeta za 2019. godinu (4,558 miliona) naknada bi iznosila 11,497 miliona eura, odnosno poznati korisnici prirodnih (narodnih) dobara će ostvariti ekstraprofit od 6,939 miliona, ili 235,68 posto. Postavlja se opravdano pitanje čija su ovo dobra, pošto narodna nijesu.

Posebnu pažnju privlače dvije odluke za obnovljive izvore energije OIE I i OIE II, po kojima bi bili uvećani računi za utrošenu električnu energiju radi ostvarivanja ekstraprofita preko kućnog budžeta siromašnog stanovništva.

Elemente za uvođenje OIE II dao je u emisiji RTCG Argumenti 18. februara predsjednik Odbora direktora Đoko Krivokapić, kada je saopštio da u Crnoj Gori ima 370. 000 brojila (potrošača), i 60 posto sa potrošnjom od 300 i više kwh. Nije objasnio da li se brojila odnose na stanove koji su trajno ili povremeno nastanjeni ili među njima ima i onih koji se nalaze na zalihama koji ne troše električnu energiju i ne plaćaju porez.

Ovo je zaista nevjerovatan podatak, s obzirom da je popisom 2011. godine utvrđeno da broj stanova za stalno stanovanje iznosi 186.498, za stanovanje i obavljanje djelatnosti 1.878, povremeno nastanjeni (vikendice) 51.927, napušteni stanovi 7.050 ili ukupno 247.029. Popisom je takođe utvrđeno da broj priključaka za električnu energiju iznosi 245.029, broj stanovnika 620.029 i broj domaćinstava 192.242. Broj stanovnika do 2017.godine po procjeni MONSTAT-a je povećan za 2.344 ili broj domaćinstava 2.443.

Potrošnja električne energije domaćinstava 2012. godine je iznosila 1.310 gwh sati ili 1,3 milijarde kwh i to: prosječno mjesečno po priključcima 443,5 kwh i po domaćinstvima 567,9 kwh. 2018. po priključcima (370. 000) 289,6 i po domaćinstvima 556,2 kwh. Prethodno ukazuje da je utrošak kwh po domaćinstvima skoro isti. Poseban problem je sadašnji broj priključaka (370.000), jer je u funkciji ekstraprofita u korist poznatih korisnika navedenih prirodnih dobara. Nije objašnjeno niti je moguće objasniti da je broj priključaka u odnosu na popisano stanje 2011. godine povećan za 124.980 ili za 51 posto u istom periodu broj stanovnika je povećan za 0,38 posto. Ako bi povećanje broja priključaka pratilo povećanje stanovnika, taj broj bi danas iznosio oko 936.000.

Obnovljivi izvori energije (OIE) su u funkciji ostvarivanja ekstraprofita na kućni budžet prije svega 90 posto stanovništva i to: 45 posto koji pati i 45 posto koji se bori da preživi, kako je konstatovala Asocijacija UN za borbu protiv siromaštva. Ista Asocijacija je prognozirala da će do 2025. godine broj stanovnika biti smanjen za 52 hiljade.

Preračunavajući efekte ekstraprofita OIE I i OIE II na potrošnju 2017. godine od 1.286 gwh, oni bo preko računa za utrošenu električnu nergiju iznosili: OIE I 6.084 miliona i OIE II 6.744, što ukupno iznosi 12.829 miliona. Ako prethodnom dodamo manje prihode po osnovu korišćenja ovih prirodnih dobara nego 2006. godine još 6,939 miliona ekstraprofita, ukupan ekstraprofit bi iznosio 19,768 miliona.

Nakon duge polemike oko povećanja cijene električne nergije i OIE I i II, predsjednik Vlade javno saopštava da se primjena odlaže do 1. juna i da se ukida naknada. Manja naknada OIE I, a veća OIE II ostaje, tako da je ekstraprofit OIE II od 6,744 miliona na teret građana i 6,939 miliona na teret budžeta. Navedeni ekstraprofit će biti uvećan za iznos koji će se preko prodajnih cijena kwh prodavati Elektroprivredi vlasnivi mini hidroelektrana. Koliko će ekstraprofita ostvariti ostali korisnici prirodnih dobara,odnosno šuma i prirodnih bogatstava, ne znamo, ali je sigurno da će biti mnogo veći od prethodnih.

Važno je napomenuti da je dnevna štampa upozoravala da je cijena kwh u Crnoj Gori najveća u okruženju i da se za prosječnu neto zaradu može kupiti najmanji broj kwh (Crna Gora, Srbija, Republika Srpska i BiH). Hrvatska ima veću cijenu, ali i mnogo višu neto zaradu i može se kupiti više kwh za oko 30 posto.

Cijena kwh je mnogo značajna jer pogoršava standard građana pa je, na primjer, u Bugarskoj vlada smijenjena prije 4 godine buntom zbog povećanja ispod 2 posto po kwh.

Napominjemo da se bruto i neto zarade u Crnoj Gori prema saopštenjima Eurostata u aprilu mjesecu 2012. godine ne obračunavaju u skladu sa njihovim standardima, a ni sa uputstvom Ministarstva finansija (Sl.list 5/11).

Prilikom donošenja ovakvih odluka o povećanju cijene i naknada za obnovljive izvore energije, naknada za korišćenje narodnih dobara, ko su najveći gubitnici, i da li to zaslužuju.

Najveći gubitnici su, prije svega starosni penzioneri, njih preko 30 hiljada, koji su za razvoj Elektroprivrede od 1971. do 1980. godine izdvajali samodoprinos 10 posto na neto zarade. U tom periodu prosječno zaposoleni oko 110 hiljada su po sadašnjim cijenama (neto zaradama) izdvojili preko 678 miliona eura.

Prethodno jasno upozorava na monopol za korišćenje prirodnih dobara koji imaju lica iz vlasti ili bliski njima.

Dragoslav Šćekić, gradonačelnik Berana

TRIDESETOM, JUBILARNOM…

SNP ĆE UČINITI SVE KAKO BI DOŠLI DO FER I SLOBODNIH IZBORA
Ogromno nezadovoljstvo građana trenutnim socio-ekonomskim, političkim stanjem u Crnoj Gori, izvelo je na ulice hiljade građana, uz najmasovnijie proteste u Crnoj Gori. Takvi protesti su rezultirali i opravdanim zahtjevima za ostavkama, smjenama i predlogom cjelokupne opozicije, nezavisnih intelektualaca, nevladinog sektora da se po prvi put u našoj državi održe slobodni i fer izbori.
Jučerašnja izjava premijera Markovića posljedica je, prije svega, duboke krize, u koju nas je dovela vlast, koju on predstavlja i personifikuje, i oni snose glavnu odgovornost za buduća politička dešavanja u našoj Crnoj Gori. U tom pravcu je neophodan konsenzus o minimumu uslova, kako bi svi politički subjekti učestvovali na narednim izborima.
Nije trenutak za bilo kakvim insistiranjem na svojim uskostranačkim zahtjevima i željama. Crna Gora ne može više da čeka. Potrebno je odgovorno ponašanje svih političkih činilaca. U pitanju je interes države i nema prostora ni za kakvu vrstu demagogije.
Očigledno je da trenutna Vlada nema legitimitet da nastavi sa svojim radom niti da priprema naredne izbore. Afera Koverat je do kraja ogolila njen karakter. Takva vlada, siguran sam, upitna je i samim vršiocima vlasti. Minimum, o kojem se može razgovarati jeste da buduća tehnička vlada bude na ravnopravnim osnovama podijeljena između predstavnika opozicije i predstavnika vlasti.
Ukoliko želimo da omogućimo građanima da prvi put izađu na fer izbore, potrebno je vrijeme u kojem se na kvalitetan način može, prije svega, izmijeniti izborno zakonodavstvo, kao što se ne smije zanemariti ni razrešenje specijalnog tužioca i imenovanje prihvatljive ličnosti, koja će odgovorno, profesionalno i zakonito raditi svoj posao, kako ne bismo prisustvovali farsama nalik onoj iz takozvanog državnog udara.
Najmanje što nas interesuje jeste izborna kombinatorika DPS, odnosno unutarpartijske “tuče” u susret njihovom kongresu, na kojem će navodno razgovorati o tehničkoj vladi. Bijeg od demokratskih izbora je pokazatelj njihove slabosti, koja je više nego očigledna. Ne želimo da se obmanjuje ni domaća, ni međunarodna javnost o navodnim njihovim željama. Minimum godinu dana u ovom trenutku je potrebno kako bi se ušlo u process pripreme fer i slobodnih izbora, jer nikada nećemo pristati na farsu u vidu pokušaja da se za nekoliko mjeseci pokuša napraviti privid unutardržavnog konsenzusa.
SNP će učiniti maksimum kako bi se postigao sporazum u interesu građana i kako bi, po prvi put slobodno izraženom voljom, narod mogao da kaže ko će upravljati Crnom Gorom i njenim institucijama poslije narednih izbora.