Ekspanzija virusa korona već je izazvala probleme u funkcionisanju ekonomija širrom svijeta. Stručnjaci najavljuju pojavu ekonomske krize slične onoj iz 2008. godine, dok berze bilježe drastične padove na brojnim tržištima.
Iako u Crnoj Gori još uvijek nemamo registrovan slučaj virusa, postavlja se pitanje koje mjere Vlada planira da preduzme u slučaju njegove pojave i širenja.
Poznato je kakva je situacija nastala prije par dana kada su građani, uznemirani lažnim vijestima, ispraznili rafove supermarketa.
Da je potrebno razmišljati unaprijed i pripremiti planove za suočavanje sa eventualnom krizom, pokazuju i primjeri iz zemalja regiona. Naime, Vlada Srbije je kao najugroženije sektore identifikovala turizam, transport i logistiku, i donijela odluku da prva mjera u turizmu bude podjela dodatnih 60.000 vaučera, čime će ukupno 160.000 vaučera ublažiti pad broja stranih turista.
Istovremeno, Narodna banka Srbije je, u cilju stimulisanja stranih investicija, smanjila referentnu kamatnu stopu za 0,5 odsto kako bi se povećale kreditne aktivnosti. Takođe, odlučeno je da se uloži dodatnih 200 miliona eura u infrastrukturu, u cilju podsticanja rasta. Pored toga, srbijanska Vlada će izdvojiti dodatna sredstva za penzionere, pa će njima u narednih mjesec dana biti isplaćena pomoć od najmanje 4.000 dinara.
Slično čini i Vlada Hrvatske koja je već održala sastanke relevantnih ministarstava sa predstavnicima privrednog sektora, a čiji je cilj kreiranje paketa mjera za pomoć ekonomiji. Premijer Plenković je u tom smislu najavio i popustljiviji pristup u vezi sa javnim davanjima (odlaganje plaćanje poreza na dohodak, poreza na dobit i doprinosa).
Dok čeka prvi slučaj obolijevanja od korona virusa, Vlada Crne Gore se ne ugleda na svoje susjede i ne planira mjere za suočavanje sa vrlo mogućom ekonomskom krizom.
Poznato je da su naše minimalne zarade i penzije preniske da bi građani normalno živjeli i u redovnim okolnostima, a kamoli u vanrednom stanju, da su prosječne plate godinama na istom nivou, a da je naša privreda više nego rovita. O šteti koju turizam već trpi zbog otkazivanja aranžmana nadležni organi stidljivo govore.
Zato, pitamo: koga će Vlada kriviti kada nestašice, siromaštvo, panika i strah zavladaju i u našoj državi? Poboljšanju stanja neće pomoći neuslovna infektivna klinika koja godinama propada i šatorska naselja koja je direktor Kliničkog centra postavljao u njenom dvorištu, uprkos svom naporu ljekara da svoj dio posla odrade kako treba.
Vlada ne smije čekati poslednji čas, nego već sada mora preduzeti neophodne mjere kako nas opasnosti koje nailaze ne bi zatekle nespremne.
Foto – ilustracija: New York Times