Dugo iščekivani paket mjera pomoći građanima i privredi nije dovoljan i neće doprinjeti poboljšanju situacije u kojoj smo se našli. Građani su s pravom razočarani onim što je Vlada predložila jer je jasno da će dobiti znatno manje pomoći od države nego stanovnici zemalja regiona.
Ako se uzme u obzir da ni prvi paket pomoći nije mnogo olakšao položaj građana, ogorčenje je razumljivo. U tom smislu, već smo istakli da tromjesečni moratorijum na bankarske kredite ima ograničen domet jer su banke odlučile da zadrže kamate na iste.
Pažnju privlači to što je Vlada paketom mjera obuhvatila samo april i maj, a ne i mart, tokom kojeg su građani imali ogromne troškove, a preduzetnici ozbiljne gubitke.
Umjesto što se Vlada opredijelila da preduzećima koja su zatvorena zbog odluke države o suzbijanju epidemije korona virusa za april i maj dodijeli subvenciju u iznosu od 70 odsto minimalne zarade (155 eura) i 100 odsto poreza i doprinosa na ukupnu minimalnu zaradu za svakog registrovanog zaposlenog, bilo bi bolje da se kao u Hrvatskoj ovim poslodavcima isplati puni iznos minimalne zarade i da ta mjera važi tri mjeseca, kao i da ovi poslodavci budu oslobođeni i plaćanja poreza na dobit.
Što se tiče poslodavaca iz ugroženih djelatnosti, subvencije za april i maj iznosiće 50 odsto bruto iznosa minimalne zarade, što je 182 eura. Hrvatska Vlada je i u ovom pogledu bila izdašnija, pa je kompanije koje imaju pad prihoda veći od 50 odsto, a imale su ranije ukupan godišnji prihod manji od milion eura u potpunosti oslobodila poreskih obaveza. Kompanije koje su imale promet veći od ovog iznosa oslobađaju se poreskih obaveza u procentu pada prometa.
Predlog Vlade da se daju subvencije i za zaposlene na plaćenom odsustvu za april i maj u iznosu od 70 odsto bruto minimalne zarade (255 eura) koji su iskoristili mogućnost da dok traje epidemija ostanu kući zbog čuvanja djeteta mlađeg od 11 godina, kao i subvencije u istom iznosu za zaposlene koji su morali da budu smješteni u karantin ili izolaciju, smatramo nedovoljnim.
Subvencije će se obezbijediti i preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima u iznosu od 70 odsto bruto minimalne zarade (255 eura) u trajanju od šest mjeseci koji zaposle nove radnike u aprilu, a koji su do tada bili na evidenciji nezaposlenih. Izvjesno je da će ova mjera ostati mrtvo slovo na papiru jer će se rijetko koji poslodavac u narednim mjesecima odlučiti na zapošljavanje novih radnika.
Mikro, mala i srednja preduzeća su morala dobiti pomoć makar u visini od 155 miliona eura za zaposlene i pokretanje zaustavljenih biznisa, koje je Vlada darežljivo ne tako davno dala Montenegro Erlajnsu.
S obzirom da je Vlada saopštila da će subvencijama pomoći 100.000 ljudi, proizilazi da je 90% crnogorskih privatnih kompanija ugroženo. Te kompanije neće biti u stanju da pune budžet kroz plaćanje dažbina (PDV, porezi i doprinosi na razliku do subvencija, naknade, parafiskalne namete), a poznato je da se iz njihovih prihoda servisiraju plate u javnom sektoru, penzije, kapitalni budžet, itd. To govori o dubini krize u kojoj se Crna Gora našla.
Vlada će obezbijediti i jednokratnu pomoć u iznosu od 50 eura svim nezaposlenim koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a koji ne ostvaruju novčanu naknadu ili materijalno obezbjeđenje. I ova mjera je prilično simbolična, jer naknada za nezaposlene koji su izgubili posao bez svoje krivice iznosi 40 odsto minimalne zarade ili 89 eura i može da se prima u trajanju od tri do dvanaest mjeseci. Poređenja radi, nezaposleni u Hrvatskoj prva tri mjeseca dobijaju 70 odsto prosječne zarade na državnom nivou, a zatim 35 odsto tog prosjeka.
Jedna od mjera Vlade je i da se sva privredna društva u djelatnostima čiji je rad zabranjen oslobode od plaćanja fiksnog dijela računa za utrošenu električnu energiju za april, maj i jun. S obzirom da pomenuti privrednici vjerovatno neće raditi u narednim mjesecima i da samim tim neće imati troškove za električnu energiju, postavlja se pitanje svrsishodnosti ovakve mjere. Uvjereni smo da bi bilo cjelishodnije da je Elektroprivreda oslobodila građane makar jednog dijela računa za struju koji su za mart bili prilično visoki, s obzirom na činjenicu da je većina građana zbog epidemiološke situacije najviše vremena provodila kod kuće.
Socijalistička narodna partija smatra da ima još prostora za djelovanje, odnosno za pružanje pomoći građanima i privredi i da ovo ne smije biti poslednja riječ kada su u pitanju ekonomske mjere Vlade. Da li postoji volja da se to i uradi, vidjeće se u danima pred nama.