Stav potpredsjednice SNP CG i magistra ekologije i zaštite životne sredine Danijele Đurović povodom Dana planete Zemlje
Srećan nam Dan planete Zemlje!
Neprestani sukob između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine nikada nisu bili aktuelniji. Dok nova evropska administracija promoviše sveobuhvatni Evropski Zeleni plan sa ciljem smanjenja negativnih emisija u svim oblastima, od ekonomije i industrije, preko mobilnosti do biološke raznolikosti i klime, sa glavnim ciljem nulte emisije gasova staklene bašte do 2050. godine, administracija najveće ekonomije svijeta, Sjedinjenih Američkih Država, povlači se iz prvog sporazuma o klimatskim promjenama donešenog u Parizu 2015. godine. U situaciji izazvanoj pandemijom korona virusa, obustavljanjem značajnih privrednih djelatnosti, posebno saobraćaja, pritiska usled bojazni o nedovoljnim količinama hrane i gubitkom posla velikog broja ljudi, za očekivati je još veće pritiske na životnu sredinu u narednom periodu sa ciljem oporavka ekonomija i povratka na status prije pandemije.
Sa druge strane, prizemljivanje hiljada aviona, značajnog smanjenja auto saobraćaja, kao i drastičnog umanjenja obima proizvodnje u takozvanim „prljavim tehnologijama“ usled pandemije, pokazali su jedno novo lice naše planete. Svakodnevno smo svjedoci da je nebo čistije, kao i rijeke i mora. Kanali Venecije su dobili novu boju, a divlje životnje se nesmetano kreću i vidljive su na mjestima koja su ranije bila okupirana ljudima. Priroda se budi i oporavlja, ali nažalost usled tragičnog razloga pandemije. Cijena sirove nafte je dostigla istorijski minimum, a emisije ugljenika nastale sagorijevanjem fosilnih goriva su na nivou 5% godišnjeg pada.
Iako su tragične posljedice drugačijeg načina života ljudi i ograničenja pozitivno uticali na ekologiju i klimu naše planete, naučnici upozoravaju da su i ove mjere nedovoljne u cilju dugoročnog umanjenja klimatskih promjena, što dodatno pojačava sliku problema u kojem se naša planeta nalazi. Izrazita potreba oporavka svjetskih ekonomija i vraćanje na status prije pandemije, nose sa sobom izazove koji mogu biti pogubni.
Ukoliko nismo spremni da promijenimo način razmišljanja i fokus stavimo na inovativne tehnologije i drugačiji pristup te otvaranje novih radnih mjesta u obnovljivim ekonomijama, oporavak ekologije i klime će biti kratkog daha.
U kontekstu mjera za oporavak ekonomije, Crna Gora mora biti posebno oprezna. Iako smo Ustavom deklarisani kao ekološka država, mnoge aktivnosti posebno u infrastrukturno-saobraćajnom i energetskom sektoru, imale su negativne posljedice po životnu sredinu naše države. Krajnje je vrijeme da se i naša država okrene održivom razvoju i pametno koristi svoje potencijale uz očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih ljepota, za što svi moramo ponijeti dio odgovornosti.