FIZIČKA AKTIVNOST MOŽE ZAMIJENITI SVAKI LIJEK
Već skoro dva mjeseca, zbog epidemije korona virusa, građani svih
starosnih dobi, uskraćeni su u kretanju i radu, što ima negativan uticaj
na njihovo kako fizičko, tako i mentalno zdravlje. Aktuelna pandemija
se svakodnevno sagledava kroz analizu broja testiranih, zaraženih i
izliječenih osoba, zatim slijede analize ekonomskih posledica i
donošenje neophodnih mjera. Sasvim neopravdano izostaju analize
posledica smanjene fizicke aktivnosti stanovništva na njihovo fizičko i
mentalno zdravlje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije, fizička neaktivnost je i prije ove situacije izazvane
KOVIDOM-19 imala pandemijski karakter, što potvrđuje podatak da je 60 %
svjetske populacije nedovoljno fizički aktivno. Fizička neaktivnost je
uzročnik nastanka mnogih bolesti, kao što su: kardiovaskularne,
respiratorne, dijabetes, povišen nivo masnoća, gojaznost, hipertenzija,
nervoza, anksioznost i depresija. Od bolesti koje nastaju kao posledica
sedentarnog načina života, godišnje u svijetu umre 5,3 miliona ljudi.
Sadašnja situacija je veoma složena, mnoge profesije su prestale sa
radom, ljudi su zabrinuti za egzistenciju, strahuju od zaraze virusom i
obolijevanja, mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela ograničena im
je mogućnost kretanja, što sve skupa ima jako negativan uticaj na
mentalno zdravlje ljudi. Sa adresa Svjetskih zdravstvenih foruma jasno
je upućeno upozorenje da bi posledice psihičkih tegoba, kao što su
nervoza, anksioznost i depresija, mogle biti daleko veće od posledica
epidemije COVID-19.
Posledice ove epidemije, po mentalno
zdravlje stanovništva, ne mogu se u potpunosti izbjeći, ali se mogu
značajno smanjiti i suzbiti, a kao najefikasnije sredstvo u tom cilju
preporučuje se kontinuirana fizička aktivnost, a to može biti: hodanje,
lagani dzoging, vožnja bicikla, plivanje, ples ili neka sportska igra.
Svaka životna dob nosi svoje zahtjeve i izvjesna ograničenja, ali
mogućnost za neki oblik fizičke aktivnosti uvijek postoji. Da bi
odabrana fizička aktivnost dala efektan rezultat po zdravlje, potrebno
je da bude upražnjavana pet puta nedeljno, u trajanju od najmanje 30
minuta. Većina ljudi koji redovno upražnjavaju neku fizičku aktivnost
shvataju uticaj te aktivnosti na poboljšanje njihove fizičke
sposobnosti, povećanje kapaciteta kardiovaskularnog i respiratornog
sistema, ali nedovoljno razumiju uticaj te aktivnosti na njihovo
mentalno zdravlje. Pri upražnjavanju bilo koje fizičke aktivnosti dolazi
do povećanja nivoa adrenalina u krvi, što izaziva ubrzanu cirkulaciju
krvi, širenje krvnih sudova, što se vrlo povoljno odražava na rad mozga i
u fazi odmora, posle završene fizičke aktivnosti, izaziva osjećaj
zadovoljstva i opuštenosti kod čovjeka. Podstičući ovakve procese u
organizmu, fizička aktivnost ostvaruje pozitivan uticaj na naše psihičko
zdravlje, otklanjajući stres, ublažavajući depresiju i povećavajući nam
pozitivne emocije i životnu motivaciju. Sa sigurnošću možemo kazati da
kontinuirana fizička aktivnost predstavlja temelj očuvanja i unapređenja
zdravlja i ulaznicu za srećnu i ispunjenu starost.
Sve ovo ću
potkrijepiti i krilaticom koju su plasirali stručnjaci iz oblasti
medicine i sporta, a ona glasi: Fizička aktivnost može zamijeniti svaki
lijek, nijedan lijek ne može zamijeniti fizičku aktivnost.
Na
kraju želim da svima čestitam 10. Maj, Međunarodni dan fizičke
aktivnosti, ustanovljen 2002 godine od strane Svjetske zdravstvene
organizacije.