Категорије
СНП

Članica Ženskog kluba Skupštine DANIJELA ĐUROVIĆ za Dnevne

NEPRIJATNO SMO IZNENAĐENI POSTUPKOM MINISTARSTVA ZDRAVLJA KADA JE U PITANJU PREDLOG ZAKONA O MEDICINSKI POTPOMOGNUTOJ OPLODNJI

Kolegijum Ženskog kluba Skupštine Crne Gore tražio je od predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića i ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović da povuku Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji iz skupštinske procedure.Sličnih stavova je i članica Ženskog kluba Skupštine iz SNP-a Danijela Đurović.Postojeći zakon, kaže ona, treba dopuniti i unaprijediti. Ona ističe da su imali sugestije prema Ministarstvu zdravlja i da su donekle došli do zajedničkog jezika u smislu da treba mijenjati zakon s obzirom da ne postoji veliki broj aktivnosti koje podrazumijevaju cijelu probematiku neplodnosti. Đurović kaže da su ipak neprijatno iznenađeni činjenicom da je Ministarstvo zdravlja uputilo na Vladu, a Vlada usvojila prijedlog Zakona o potpomognutoj oplodnji koji je identičan kao onaj koji je prethodna Vlada predložila.„Taj zakon ni tada nije prošao javnu raspravu“, naglašava ona. Ono što je važnije, kaže Đurović, jeste da je zakon od stručne javnosti prepoznat kao nekvalitetan.„Taj zakon koji je arhiviran prije godinu i više dana sada se ponovo oživljava. Mi ovim rješenjem u stvari dolazimo do mnogo lošijeg rješenja u praksi nego što imamo u postojećem zakonu“, kaže ona. Neophodno je, smatra Đurović, povećati ograničenje godina žena koje treba da dobiju tretman medicinski potpomognute oplodnje. „Sada je to na nekih 44-45 godina, ali predlog je da to bude tokom cijelog reproduktivnog perioda žene, što je od 16 do 55 godina. Imamo u drugim državama primjere da je ta granica i veća, ali je i ovo svakako jedan od velikih pomaka“, kaže ona. Još jedan veliki problem je broj pokušaja vantjelesne oplodnje koje finansira Fond za zdravstvo. „Mi sada u Crnoj Gori imamo mogućnost za samo tri pokušaja. Nažalost, pokazalo se da ta tri pokušaja nijesu dovoljna ukoliko se želi postići cilj, odnosno željena trudnoća“, smatra ona. Zabrinjavajuće je, naglašava, što imamo podatak da oko 20 odsto punoljetnih reproduktivno sposobnih osoba ima problem sa nekom vrstom steriliteta. „To je jako veliki broj i znači da treba da se puno posvetimo preventivi i razmatranju liječenja neplodnosti osim samog tog čina koji se odnosi na medicinski potpomognutu oplodnju kao krunu tog ukupog procesa liječenja“, stav je Đurović. Važno je, kaže, da se uspostavi regulatorni zakonodavni okvir koji podržava i štiti osobe kojima je potrebno liječenje, ali i djeci koja su rođena kao produkt liječenja. Takođe, tu imamo nedostatak podrške za djecu koja su rođena na ovakav način. Đurović smatra da posebnu pažnju treba usmjeriti na segment koji se odnosi na doniranje polnih ćelija i embriona, zatim na uvoz i izvoz doniranog i sopstvenog genetskog materijala. Takođe zakonom treba predvidjeti i istraživanje embriona i liječenje matičnim ćelijama. Osim toga, treba da se donese odredba o ograničenju broja embriona, a cijelo poglavlje treba posvetiti dobrobiti jednog djeteta. Posebnu pažnju, smatra Đurović, treba posvetiti i surogat majčinstvu, koje kod nas nije u potpunosti riješeno. „Ono može biti domaće ili međunarodno surogat majčinstvo i naravno to je cijela problematika u širokom dijapazonu“, kaže ona. Jako bitan segment jeste i savjetovanje pacijenata koji se suočavaju sa problemom steriliteta. Međutim, kaže Đurović, mi nemamo dovoljno razvijene sisteme podrške parovima i pojedincima koji žele da imaju potomstvo. Ipak, dosta se toga i uradilo u prethodnom periodu. Fondacija „Ja imam pravo da budem majka“ bavi se ovim pitanjem i okuplja velki broj ljudi koji imaju problem i njihove preporuke su izuzetno važne. Đurović zaključuje da je cilj da se dođe do kvalitetnog zakona koji će pomoći parovima koji žele da se ostvare kao roditelji a dodatno i da se poboljša stopa nataliteta.

Izvor: Dnevne

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

shares