CRNA GORA JE JOŠ DALEKO OD DRŽAVE KOJA SVOJU BUDUĆNOST TEMELJI NA ODRŽIVOM RAZVOJU i OČUVANJU ŽIVOTNE SREDINE
Još jedan Međunarodni dan planete Zemlje svijet dočekuje u izuzetno teškoj situaciji. Pandemija korona virusa i velika ekonomska kriza još uvijek traju i sprečavaju donosioce odluka da se ozbiljnije posvete pitanjima ekologije. Crna Gora, koja je Ustavom definisana kao ekološka država, još uvijek je daleko od zemlje koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Iako smo poglavlje 27 u procesu pregovora sa EU, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, otvorili u decembru 2018. godine, mora se konstatovati da je od tada u ovoj oblasti ostvaren mali napredak. O „brizi“ koju je vlast DPS-a posvećivala životnoj sredini najbolje govori podatak da u cijeloj državi postoji svega deset postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i oko 400 divljih deponija. Situacija u oblasti upravljanja vodama pogoršana je time što su bivše Vlade koje su vodili DPS kadrovi odobrile niz projekata izgradnje malih hidroelektrana, koje su na našim rijekama željeli da grade njima bliski biznismeni. Tara je bukvalno uništena zahvaljujući radovima na auto-putu, ali za to niko nije snosio odgovornost. Pljevlja su decenijama unazad među najzagađenijim gradovima Evrope, dok ih poslednjih godina po broju PM10 čestica u vazduhu u stopu prate Podgorica, Bijelo Polje i Nikšić. Ulcinjska Solana je, zahvaljujući ogromnom pritisku međunarodne zajednice i domaće javnosti, spašena od sprovođenja „genijalnih“ nauma potencijalnih investitora bliskih DPS-u. Barski gimnazijalci nisu uspjeli da sačuvaju decenijama stare čemprese koji su krasili okolinu njihove škole, a na udar DPS-a došla je i Sinjajevina, koja je bila određena za gradnju poligona za potrebe Vojske Crne Gore. Nezajažljivom ambicijom gradske vlasti Podgorice i investitora brdo Ljubović je došlo pod udar bagera, ali je odlučan odgovor građana zaustavio dalju devastaciju. O ekocidu kojem je godinama unazad izložena Gorica nije potrebno trošiti riječi. Ovo su samo neki od primjera uništavanja životne sredine u Crnoj Gori. Nažalost, sve ono što je istrpjela naša priroda ne može stati u jedno saopštenje. SNP CG smatra da je pandemija korona virusa velika opomena da treba spašavati planetu dok još nije kasno jer je briga za dobrobit planete i za životnu sredinu, zapravo, briga za čovjeka, za zdravlje svih nas i budućih generacija. Nova 43. Vlada Crne Gore mora biti svjesna činjenice da je Crna Gora ekološka država i shvatiti to kao sjajnu šansu da se na svjetskom tržištu naša država pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija.Naša prelijepa zemlja zaslužuje da joj posvetimo punu pažnju i da je našim potomcima ostavimo u mnogo boljem stanju nego što smo je zatekli.