Месец: мај 2022.

Ministar pravde je poručio i da u narednom periodu očekuje dalje usklađivanje našeg pravnog sistema i ustrojstva tužilaštva sa onim što su preporuke Vencijanske komisije

Crnogorsko pravosuđe može naprijed samo ukoliko javni interes bude ispred političkog, ukoliko se prevaziđu političke razlike, uspostavi i jača politički dijalog, a na ključne pozicije postave isključivo stručnjaci, prenosi PR centar.

To je poručio ministar pravde, Marko Kovač, na panelu „Vladavina prava između javnih i političkih interesa?“ u okviru konferencije „Kroz vizuru donosilaca odluka: naučene lekcije i perspektive na putu Crne Gore ka EU“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta „Vox populi- Implementacija boljih izbora“, koji je podržalo Ministarstvo vanjskih poslova I međunarodne saradnje Italije.

Kovač je poručio da u narednom periodu očekuje dalje usklađivanje našeg pravnog sistema i ustrojstva tužilaštva sa onim što su preporuke Vencijanske komisije.

„Volio bih da, mada ne zavisi isključivo od mene i za to su potrebne odgovarajuće izmjene Ustava Crne Gore, budem posljednji ministar pravde koji učestvuje u radu Sudskog savjeta i iniciraću tokom svog mandata da se preduzmu potrebne normativne i druge mjere kako bi Sudski savjet bio lišen političkog uticaja“, rekao je Kovač.

Na pitanje da li sporazum o priznanju krivice obesmišljava pravdu, rekao je da je Institut sporazuma o priznanju krivice sam po sebi važan i nije sporan, ukoliko se primjenjuje u vrlo opravdanim slučajevima, u cilju obezbjeđenja jasnosti dokaza i u svrhu ekonomičnosti postupka, bez zloupotreba.

„Nažalost, čini mi se da je ovaj institut obesmišljen u Crnoj Gori i da se vrlo često koristi kao sredstvo pritiska i ucjene“, rekao je Kovač.

Upitan da prokomentariše uticaj hapšenja visokih pravosudnih i policijskih zvaničnika po crnogorsko pravosuđe Kovač je odgovorio da su nedavna hapšenja pokazatelj kako institucionalna moć koja se nalazi kod malog kruga ljudi i njeno akumuliranje kroz duži vremenski period mogu da izazovu degradiranje institucija, u ovom slučaju sudstva i tužilaštva.

„Važno je da detektujemo pravo stanje i da izvedemo na čistac ko je sve od nosilaca pravosudnih funkcija bio uključen u taj proces. Moramo imati povjerenja u policiju i tužilaštvo da će doći do otkrivanja svih zloupotreba i da će detektovati sve nosioce pravosudnih funkcija koji su vršili nezakonistosti. Takođe, treba biti svjestan činjenice da se jedan sudija ili jedan tužilac gradi kroz period od sedam do deset godina. Lično vjerujem da je ogroman broj nosilaca pravosudnih funkcija častan, pošten i da u tom zdravom tkivu treba tražiti snagu za dalji iskorak u domenu pravosuđa. Moramo spustiti loptu i ne smijemo biti ishitreni u izjavama, pogotovo imajući u vidu da je krivična odgovornost individualna“, poručio je Kovač

Kandidat za sudiju Ustavnog suda, Ilija Vukčević i zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, saglasni su da je to što u ovom trenutku u Crnoj Gori ne postoje nikakve smjernice u vezi sa tim na koji način se institut sporazuma o priznanju krivice primjenjuje u praksi problem koji treba adresirati u što skorijem roku.

„Treba nam VDT u punom mandatu i treba izabrati predsjednika Vrhovnog suda koji će se sastati i konačno formulisati smjernice o tome na koji način treba koristiti ovaj institut u praksi. U ovom trenutku, bez takvih smjernica, mnogo je prostora za malverzacije“, kazao je Vukčević.

Pavličić je poručila da je od velikog značaja da Parlament Crne Gore, a posebno Odbor za ustavna pitanja koji snosi odgovornost intervjuisanja kandidata, shvati ozbiljnost pitanja izbora sudija Ustavnog suda i što prije pokaže volju i spremnost da javni interes nadjača politički, te da se na taj način obezbjedi nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda koji će u centar djelovanja staviti pojedinca.

„Oni koji budu birali sudije Ustavnog suda treba da biraju zaista ugledne pravnike iza kojih stoji profesionalna karijera koja je dokazivana u različitim segmentima. Interes je svih nas pojedinačno, građanki i građana Crne Gore, da imamo kredibilan Ustavni sud, koji zrači snagom profesionalnog i ličnog autoriteta sudija“, rekla je Pavličić.

Vukčević je dodao da često kažu da je razlog za neophodnost izbora sudija Ustavnog suda odblokiranje procesa evrointegracija.

„Međutim, treba da smo svjesni da je građanin onaj koji najviše trpi zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda i zato treba da je jedini i glavni razlog zbog kog želimo da nam institucije, a tu mislim i na Ustavni sud, stabilno i efikasno obavljaju svoj posao“, kazao je Vukčević.

Učesnici na palenu „Gdje su ljudska prava na političkoj agendi?“, saglasni su da na legislativnom nivou promjene uglavnom nisu neophodne, ali da se problemi javljaju onda kada na red dođe implementacija normativnog okvira.

Evgenija Jakomopulu, direktorica operacija u Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Crnoj Gori kazala je da pitanje ljudskih prava ne smije biti pitanje političke volje.

„Crna Gora je već preuzela međunarodne obaveze u ovoj oblasti i mora ih se pridržavati. Napravljen je progres na legislativnom nivou i u pogledu usklađivanja zakona sa standardima u oblasti ljudskih prava, ali postignuća Crne Gore u praksi nisu na zavidnom nivou. Sudska praksa nije harmonizovana, tumačenje propisa nije ujednačeno i to izaziva pravnu nesigurnost i predstavlja veliki problem na polju ostvarivanja i zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori“, smatra Jakomopulu.

Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, saopštio je da je, što se više približavamo EU, sve veći fokus na oblasti ljudskih prava.

„Mnogo toga treba učiniti po ovom pitanju, a pogotovo u pogledu potpune socijalne inkluzije žena, LGBTI osoba, Roma i Egipćana, te lica sa invaliditetom.Vlada ovim pitanjem ne može da se bavi sama i potrebna nam je jaka podrška civilnog društva i međunarodne zajednice na koju Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava itekako računa. Veoma smo otvoreni za multisektorsku saradnju, a planiramo i formiranje Direktorata za interkulturu, što će doprinijeti daljem osnaživanju inkluzivnosti crnogorskog društva“, rekao je Đeka.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da nema tog dijela ljudske stvarnosti u kom ne egzistiraju ljudska prava. Kroz primjer mizoginije ukazao je na to da je neznanje ključni uzrok stereotipa i predrasuda koji postoje u našem društvu.

„Mizoginija je još jedan od dokaza da u našem društvu, usljed neznanja, dominiraju stereotipi i predrasude. Mizoginija se javila onog trenutka kada su žene iz podređenog položaja pokušale da naprave iskorak u različitim oblastima – u politici, kulturi, nauci, itd. Baš tada su indiferentnost i taj manjak razumijevanja kod muškog dijela populacije postali jedini način obračuna sa ženama. Žene sam uzeo za primjer, ali situacija je ista i u pogledu drugih diskriminisanih i marginalizovanih grupa“, kazao je Bjeković.

Tokom panela bilo je riječi i o nezastupljenosti autohtonog/e predstavnika/ce romske i egipćanske zajednice u Parlamentu Crne Gore. Na pitanje da prokomentariše to što je ovo pitanje aktuelno već godinama, a još uvijek ne postoji dovoljno jaka politička volja da se ta manjinska etnička grupa direktno uključi u procese donošenja odluka na nacionalnom nivou, član Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, Miodrag Lekić rekao je da je apsolutno neprihvatljivo da jedna etnička zajednica kao što su Romi bude marginalizovana u bilo kom, pa i političkom smislu.

„Bez razmišljanja ću podržati i ovdje i tamo gdje se donose odluke to da Romi, kroz mjere afirmativne akcije, dobiju svoje pravo da budu predstavljeni u Parlamentu. Nadam se da će nam Vlada uskoro uputiti takvu inicijativu“, poručio je Lekić.

Izvor: https://www.vijesti.me

UKLJUČITI MLADE U RJEŠAVANJE ZNAČAJNIH PITANJA

Poslanik Bogdan Božović i potpredsjednik Asocijacije mladih SNP CG Miodrag Bulatović, razgovarali su danas u prostorijama SNP u Podgorici sa predstavnicama Mreže za mlade, potpredsjednicom Andrijanom Radović i članicom Upravnog odbora Jelenom Fuštić.Predstavnici SNP-a dali su punu podršku aktivnostima Mreže za mlade u narednom periodu.Parlament za mlade, kao i Politička akademija koju planiraju da sprovedu iz Mreže za mlade, su pun pogodak za podsticaj mladih ljudi da se uključe u rješavanje problema od krucijalnog značaja za naše društvo.Na sastanku je zaključeno da su neophodne zajedničke akcije NVO sektora i političkih partija, kako bi se na što bolji način afirmisali mladi ljudi koji su naša budućnost.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović zahvalila se zvaničnicima koji su joj čestitali izbor na funkciju.

„U posljednjih mjesec dana primila sam veliki broj čestitki iz cijelog svijeta, od mnogih predsjednika parlamenata, poslanika, predsjednika opština, diplomata, predstavnika međunarodnih organizacija, akademske i poslovne zajednice, vjerskih zajednica i nevladinog sektora.

Ovim putem želim da izrazim zahvalnost na vašim željama i dobrim namjerama.

Skupština Crne Gore će nastaviti da radi sve što je u njenoj nadležnosti na unapređenju položaja naših građana, kao i na ispunjavanju prioriteta iz EU agende.“

Izvor: https://www.skupstina.me

Ministar pravde, Marko Kovač je poručio da je 43. Vlada Crne Gore osnovana sa ciljem bržeg i efikasnijeg procesa pristupanja Evropskoj uniji i iznio uvjerenje da su sve institucije svjesne izazova koji su pred nama.„U vezi sa preporukama sa posljednje Peer Review misije, kada je u pitanju Zakonik o krivičnom postupku, sve preporuke jesu i biće razmatrane od strane naše Radne grupe. Analiza primjene sporazuma o priznanju krivice je završena sve sa ciljem stvaranja jasnije slike u kom pravcu ćemo pristupiti izmjenama kod primjene ovog instituta. Takođe, u decembru prošle godine su već izvršene izmjene ZKP-a zbog mjera tajnog nadzora kako bi se omogućila njihova puna i adekvatna primjena. Kada govorimo o smještajnim kapacitetima SDT-a, Ministarstvo pravde je već ustupilo 5 kancelarija, a planiramo da u najskorijem roku, vjerujem već u narednih nekoliko mjeseci, pronađemo trajno i sistemski održivo rješenje kako za SDT, tako i za VDT“, kazao je ministar Kovač.„Crna Gora mora nastaviti sa reformama. Ne samo zbog godišnjih izvještaja o napretku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji. Ne zbog želje da privremena mjerila pretvorimo u završna, a broj preporuka o unaprjeđenju našeg sistema da smanjimo. Već zbog nas i budućnosti društva, koje ne može postojati bez vladavine prava“, zaključio je Kovač.

Izvor: CDM

BOŽOVIĆ: FONDU ZA ZDRAVSTVO OSTALO NEDOVOLJNO NOVCA

Bogdan Božović (SNP) pitao je ministra Damjanovića da li u Ministarstvu finansiju postoji analiza na osnovu koje je donijeta odluka o ukidanju prihoda u Fondu Zdravstva koja se tiče ukidanja doprinosa na zdravstvo.“Na kraju prošle godine dug Fonda je iznosio oko 30 miliona eura… Prilikom usvajanja budžeta, ljudi koji su bili na čelu Fonda su tražili dodatnih 10 miliona eura kako bi mogli redovno da finansiraju svoje obaveze. Više puta su slate urgencije ka nadležnom ministarstvu, međutim Ministarstvo finansija ponudilo je rješenje koje je se odnosilo na pokrivanje samo jednog dijela duga, a ne cjelokupnog. To pokazuje odnos nadležnih organa prema toj važnoj instituciji“, rekao je Božović.Damjanović je kazao da je bio pristalica smanjenja doprinosa na zdravstvo, ali da se protivio njihovom ukidanju i da ostanu u zakonu kao ustavna kategorija. „Ukidanjem doprinosa se zdravstveni sistem gura ka privatnom zdravstvu i stvora se neizvjesnost u finansiranju Fonda. Tražio sam da se utvrde cifre Fonda. Stiglo mi je od Montefarma da je budžetom sa pozicije Fonda za ljekove i medicinska sredstva definisano 76 miliona eura za ljekove i medicinska sredstva i da im je preostali iznos koji je opredijeljen sa pozicija Fonda zdravstva ostalo 33,3 miliona što je nedovoljno za nesmetano snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima i da do kraja ove godine za nesmetano snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima potrebno obezbijediti dodatno 92,7 miliona eura… Dug iz prethodne godine, po ovom osnovu, je 37 miliona eura i dug Fonda prema Montefarmu 31. marta je 26 miliona. Jel se znalo za ove dugove ranije“, rekao je Damjanović.

Izbor: Vijesti

Ministar finansija podsjetio da je njegov prethodnik u decembru prošle godine predlagao zaduženje od 500 plus 900 miliona eura, dok u maju Spajić tvrdi da je nepotrebno zaduženje. Damjanović ocijenio da je to ruganje sa crnogorskom javnošću

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je danas u Skupštini, komentarišući tvrdnje prethodnog ministra finansija Milojka Spajića, da se on ruga crnogorskoj javnosti.

Spajić je prije tri dana kazao da Crnoj Gori ne treba novo zaduženje i rebalans budžeta.

Damjanović je objasnio da je Spajić takve tvrdnje iznio 27. maja ove godine, a da je u decembru prošle, kada je Skupština trebala da usvoji budžet za ovu godinu, podnio i Predlog odluke o zaduženju kojom je tražio 500 miliona eura, „uz 900 miliona eura za prepakovanju duga“

„Koja je razlika onda u stavovima, osim što je to tada govorio aktuelni ministar, a 27. maja je to rekao bivši ministar. To se zove ruganje crnogorskoj javnosti i podilaženjem onom malobrojnom dijelu nedobronamjerne javnosti koja luta po marginama društva“, rekao je Damjanović.

Dodao je da se u međuvremenu desio rat u Ukrajini, energetska kriza, inflacija…

„Nećemo ostvariti 54 miliona eura od zakona koji nisu predloženi Skupštini od prethodne administracije“, naveo je Damjanović u Skupštini..

Tamo se održava sjednica sa temom „Stanje u javnim finansijama Crne Gore“ o kojoj će se postavljati pitanja Damjanoviću.

Njega je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević pitao da prokomentariše navedene tvrdnje Spajića, kao i to da li je zemlji stvarno potreban rebalans budžeta i zaduženje.

Ministar je najavio da će pokušati da penzionerima nakon rebalansa budžeta pomogne, kako bi se makar, usljed inflacije, sačuvao njihov ekonomski status kakav je sada.

Poručio je da će razmišljati o modifikaciji načina finansiranja lokalnih samouprava kroz izmjena zakona.

Rakočević je pitao Damjanovića da li će praviti korekcije ili odustati od Zakona o markiranju goriva i Zakona o igrama na sreću.

„Mislim da se brzo mora reagovati kada je u pitanju Zakon o igrama na sreću, jer je taj akt dvije godine u vladinoj proceduri. Prelazak na onlajn klađenje znači bježanja prihoda državi. Probaćemo da makar dio od planiranih 54 miliona eura obezbijedimo u budžetu“, rekao je Damjanović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dejan Đurović kazao je da je parlament spriječio mogućnost da se država zadužuje, a da su neke prethodne Vlade imale mogućnost da se neograničeno zadužuju.

Đurovića je interesovalo šta će biti sa cigaretama koje su zaplijenjene u Luci Bar.

Ministar Damjanović je najavio da treba da se ovih dana završi izmještanje oduzetih cigareta i naveo da se radi o hiljadama paketa. Kazao je da je dao nalog da se formira međuresorska grupa koja će dati predlog šta uraditi sa njima.

„Jedan dio robe se može uništiti, dok se je jedan dio ne može plasirati na domaćem tržištu…“, rekao je Damjanović.

Poslanik Đurović je podsjetio da je premijer Dritan Abazović kazao da će se prodajom cigareta popuniti budžet države, što je, kako je naveo Đurović, diskutabilno, te je pitao Damjanovića da li se cigarete zaista mogu prodati.

Ministar je odgovorio da ako bude moguće da se nađe zakonski model u skladu sa međunarodnim okviru to će se desiti.

„Alternativa je da se jedan dio cigareta uništi“.

Dug prema državi 6. aprila 581 miliona eura, porastao za 100 miliona

Damjanović je u odgovoru Đuroviću kazao i da se za pola godine poreski dug prema državi uvećao za 100 miliona eura.

„Od oktobra prošle godine nisam imao informaciju o stanju poreskog duga. Na kraju prošle godine dug je iznosio oko 483 miliona eura, a 6. aprila je taj dug bio 581 miliona eura. Za pola godine je porastao 100 miliona…“, naveo je Damjanović.

„Depoziti države se tope“

Zdenka Popović iz Demokrata pitala je da li će Damjanović sprovoditi „dostignuća prethodne vlasti“, poput povećanja minimalne zarade, dječijih dodataka, naknada za majke.

Damjanović je kazao da dok se on pita nijedno stečeno socijalno pravo neće biti smanjeno ili ukinuto, već da će se truditi da ih uveća. Ponovo je istakao da u novim mjerama penzioneri trebaju biti u prvom planu.

Damjanović je kazao da su trenutni depoziti države bez zlata 299 miliona eura, a da oni su na kraju prošle godine bili 464 miliona.

„Oni se tope, a to je posljedica zaduženja“, rekao je Damjanović.

Popović je rekla da ova Vlada nema kapaciteta da sprovodi donesene mjere prethodne.

„Potpredsjednik za ekonomski sistem (Vladimir Joković) je osoba koja je srednjoškolac, električar. Je li moguće da smo došli na taj nivo? Ministar ekonomskog razvoja (Goran Đurović) je biznismen, koji predlaže ukidanje neradne nedjelje…“, rekla je Popović.

Poslanik Branko Radulović je kazao da ćemo se zadužiti da opstane Crna Gora jer se iz postojećih prihoda ne može sve pokriti. Damjanović je kazao da dijeli zabrinutost Radulovića za globalne ekonomske tokove jer je crnogorska ekonomija mala i malo je mehanizama da se zaštitimo od uticaja sa strane. „Treba da budemo oprezni i da unaprijed planiramo.Treba i da formiramo robne rezerve za koje da kažem prvo punjenje košta. Trebaju nam i naftne rezerve, kazao je Damjanović.

Fondu za zdravstvo ostalo nedovoljno novca

Bogdan Božović (SNP) pitao je Damjanovića da li u Ministarstvu finansiju postoji analiza na osnovu koje je donijeta odluka o ukidanju prihoda u Fondu Zdravstva koja se tiče ukidanja doprinosa na zdravstvo.

„Na kraju prošle godine dug Fonda je iznosio oko 30 miliona eura… Prilikom usvajanja budžeta, ljudi koji su bili na čelo Fonda su tražili dodatnih 10 miliona eura kako bi mogli redovno da finansiraju svoje obaveze. Više puta su slate urgencije ka nadležnom ministarstvu, međutim Ministarstvo finansija ponudilo je rješenje koje je se odnosilo na pokrivanje samo jednog dijela duga, a ne cjelokupnog. To pokazuje odnos nadležnih organa prema toj važnoj instituciji“, rekao je Božović.

У Центру за кардиохирургију КЦЦГ почела примјена минимално инвазивних оперативних процедура 

Министар здравља Драгослав Шћекић примио је данас представнике италијанске болнице Сан Бортоло из Вићенце, кардиохрурге др Лориса Салвадора и др Оливеру Рашовић, поводом њиховог ангажмана у Центру за кардиохирургију Клиничког центра Црне Горе, гдје су почели примјену минимално инвазивних оперативних процедура.

Еминентни италијански љекари, који ове процедуре у Вићенци изводе рутински и иза себе имају велики број успјешних операција, исказали су спремност да, како су навели, колегама из Црне Горе пренесу своје знање и искуство. Током викенда успјешно су урађена два оперативна захвата, а планирано је још пет операција.

Министар Шћекић је истакао да је циљ Министарства здравља и цјелокупног здравственог система да увођењем савремених метода лијечења и дијаностике, пацијенти имају квалитетну здравствену заштиту у својој земљи и да је у том смислу, ангажман италијанских љекара вишеструко важан. Он је изразио очекивање  је ово само почетак сарадње и да се нада да ће се она дугорочно интензивирати на обострано задовољство. Према ријечима министра здравља, од посебне важности је што ће сви здравствени радници у Центру за кардиохирургију КЦЦГ проћи обуку, коју ће уз извођење оперативних процедура, спроводити италијански кардиохирурзи, како би у догледно вријеме ове процедуре изводили самостално и рутински и били референтни, не само у Црној Гори, него и у региону.

Састанку су присуствовали и генерална директорица Директората за здравствену заштиту др Слађана Ћорић, директорица Клиничког центра Црне Горе др Љиљана Радуловић и директор Центра за кардиохирургију др Срђан Павићевић.

Izvor: https://www.gov.me

Niska realizacija kapitalnog budžeta u iznosu od svega 47,9 miliona od planiranih 240 miliona, 5,7 miliona u tekućoj budžetskoj rezervi od projektovanih 67 miliona, 13 miliona utvrđenih neizmirenih obaveza bez duga Fonda zdravstva, deficit budžeta od 36,4 miliona za prva četiri mjeseca i planiranje prihoda više od 50 miliona eura za koje bivša Vlada nije stvorila zakonski osnov, zatečeno je stanje u javnim finansijama, navodi Damjanović

Ova Vlada će obezbijediti finansiranje apsolutno svih zakonskih obaveza, zarada, penzija, socijalnih davanja, koje neće smanjivati, niti za to ima razloga, a svakako će pokušati da u najvećem dijelu unaprijedi pojedina rješenja, kako bi se ranjive kategorije stanovništva, a tu podvlačim penzionere, sačuvale od inflatornih šokova.

To je u intervjuu za “Vijesti” poručio ministar finansija Aleksandar Damjanović koji je najavio da će neka stečena prava u budžetu biti unaprijeđena.

On je kazao da resor kojim rukovodi pravi precizni presjek stanja u javnim finansijama, te da zasada može kazati da se bilježi manjak u državnoj kasi za prva četiri mjeseca u iznosu od 36,4 miliona eura, da zabrinjava realizacija kapitalnog budžeta kao razvojne komponente od svega 47,9 miliona, dok je planiran u iznosu od 240 miliona za ovu godinu, da je bivša Vlada planirala na prihodnoj strani 50 miliona eura, a da za to nije stvorila zakonski osnov o igrama na sreću, markiranju goriva, oporezivanja nezakonito stečene imovine.

”Na bazi tih predloga, koji ili nijesu ni utvrđeni od prethodne Vlade, ili nijesu dostavljeni Skupštini, ili nijesu raspravljeni, a bili su u proceduri, planirano je više od 50 miliona eura na prihodnoj strani budžeta za tekuću godinu. Kako se neko poigrao sa budžetom pa planirao novac na osnovu zakona koje nije pripremio posebna je priča i svjedoči o neozbiljnosti i neodgovornosti u politici upravljanja javnim finansijama”, poručio je ministar.

On je istakao da ono što radikalno mijenja sliku je apsolutna marginalizacija Fonda zdravstva, a tima i direktno ugrožavanje javnog zdravlja i zdravstvene zaštite građana Crne Gore.

”Građani su polako, ali sigurno gurnuti prema privatnom zdravstvenom sistemu, sa skupim uslugama koje većina ne može sebi da priušti. Ukidanjem doprinosa za zdravstvo, kao Ustavom garantovanog socijalnog doprinosa, problem je eksplodirao i trenutne obaveze su veće od 65 miliona eura. Predlagao sam da se zadrži stopa od 0% kao prelazno rešenje, a ne da se obavezno zdravstveno osiguranje izbriše iz sistema, čime su širom otvorena vrata potpunoj supstituciji (zamjeni) javne zdravstvene zaštite sa privatnim uslugama. Kada ustanovimo precizne obaveze Fonda, razmotrićemo načine za izmirivanje tih obaveza, a svakako će se sagledati način na koji se planiraju budžetski transferi za Fond, jer očigledno da oni nijesu dobro planirani, niti su blagovremeno izvršavani. Prosto, na račun dodatnog akumuliranja duga za zdravstvene usluge, “peglani” su neki drugi prioriteti, što cijenim kao izuzetno pogrešno i neodgovorno ponašanje”, naglasio je Damjanović.

Prema njegovoj ocjeni, uz penzionere i sistem javnog zdravstva na čijim “leđima” se finansira program “Evropa sad”, treća “žrtva” tog programa su opštine, naročito one na sjeveru.

”U tekućoj rezervi je obezbijeđeno 15 miliona eura za djelimičnu kompenzaciju lokalnim samoupravama i taj novac je već počeo da se otpušta. Neizmirene obaveze opština su na početku godine bile oko 79 miliona, a kreditne obaveze dodatnih 115 miliona, što dovoljno govori o složenim problemima u kojima se nalaze i o otežanom finansijskom poslovanju najvećeg broja opština”, kazao je Damjanović koji je na ljeto najavio suštinski rebalans budžeta, a analize koje se sada rade pokazaće koliko će novca biti obezbijeđeno kroz novo zaduženje.

Ministar je kazao da je pristalica da državne firme reinvestiraju dobit kada god postoje realni uslovi i da će to biti prioritet, jer smatra da postoji potreba iIi mogućnost da se sopstvenim snagama ne čekajući strane investitore odradi dobar dio posla u jačanju energetskog potencijala.

”Recimo, zašto ne bi Elektroprivreda (EPCG) razmišljala o kupovini Montenegrobonusa, u čijem su vlasništvu naftni rezervoari u Baru, čime bi se na efikasan i brz način obezbijedile svojevrsne naftne rezerve Crne Gore,” istakao je Damjanović.

On je kazao i da pokušaj da se unaprijedi upravljanje u državnim kompanijama kroz formiranje kompanije “Montenegro works” (MW) nije bez smisla, ali je problem što je kreiran bez zakonske podloge, jer se morao promijeniti postojeći Zakon o privrednim društvima ili donijeti posebni Zakon o privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi “MW” mogao legalno da posluje.

”Na bazi iscrpne informacije koju pripremamo, obavijestićemo Vladu o trenutnom status i perspektivi “MW”, kako bi se donijele odgovarajuće odluke, jer je status kvo neodrživ”, istakao je Damjanović.

Na poziciji ministra finansija ste mjesec dana. Kakvo ste stanje zatekli u javnim finansijama?

Ako se pitanje odnosi na izvršenje budžeta za prva četiri mjeseca, imajući u vidu da je nova Vlada izabrana 28. aprila, pa se taj period može smatrati relevantnim, zvanični podaci ukazuju da je budžetski deficit u tom periodu 36,4 miliona eura. Ono što zabrinjava je realizacija kapitalnog budžeta, kao razvojne komponente, od svega 47,9 miliona. Pri tome se na projekat auto-puta odnosi 21,5 miliona, a ostatak od 26,4 miliona je za sve ostale projekte u državi. Tom dinamikom ne može se obezbijediti realizacija planiranog kapitalnog budžeta do kraja godine, koji iznosi 240 miliona. To, uz ogromne probleme koje imaju izvođači radova zbog rasta cijena građevinskog materijala, ugrožava ukupan privredni razvoj. Identifikovane neizmirene obaveze su 13,5 miliona, ne računajući obaveze prema Fondu zdravstva, koje se još identifikuju. Državni dug je na oko četiri milijarde eura, a raspoloživi novac tekuće rezerve je svega 5,7 miliona, što govori da je dobar dio tekuće rezerve za ovu godinu, koja je planirana na 67 miliona, potrošen ili rezervisan. To može praviti ozbiljne problem u realizaciji budžeta u narednom periodu. Ovo su samo najosnovniji podaci, imajući u vidu da tek slijedi puna identifikacija i detaljna analiza stanja javnih finansija, što je proces koji se ne može realizovati za mjesec, koliko funkcioniše nova Vlada, ali će taj proces imati prioritet i biće transparentan.

Šta nam možete reći o neizmirenim obavezama budžeta i koliko one mijenjaju sliku o javnim finansijama koju je prezentovala bivša Vlada?

Ono što radikalno mijenja sliku je apsolutna marginalizacija Fonda zdravstva, a time i direktnog ugrožavanja javnog zdravlja i zdravstvene zaštite građana Crne Gore. Prosto, obaveze prema Fondu nijesu izvršavane u velikom stepenu, novac za Fond nije pravilno planiran, a dug Fonda u ovom trenutku je enorman, o čemu će javnost biti obaviještena čim se napravi detaljna analiza. Takođe, jedan dio obaveza, koje su prema zaključcima prethodne Vlade konstituisane, niti je planiran niti izmirivan iz budžeta države, već je ostavljen da se realizuje iz sredstava tekuće rezerve. Najbolji primjer su četiri miliona eura za koja se Vlada obavezala da će da plati koncesionaru puta Meljine-Petijevići, na osnovu tzv. sporazuma Vlade, Opštine Herceg Novi i koncesionara iz proljeća prošle godine. Ne samo da taj novac nije planirana u budžetu za ovu godinu, shodno zaključku tadašnje Vlade, već je ostavljeno novoj Vladi da ih izmiri sa pozicije tekuće rezerve, a zna se precizno za šta se ona koristi. Nova Vlada će apsolutno preuzeti sve stvorene, utemeljene obaveze, pa i ovu, nakon detaljne analize ispunjenosti ugovornih stavki svih strana iz tog tzv. sporazuma. To važi i za ostale konstituisane, a neizmirene obaveze prethodne Vlade, kojih ima sijaset.

Najavili ste suštinski rebalans budžeta u junu zbog globalne krize, ali i činjenice da se na prihodnoj strani ne može planirati novac od markiranja goriva, oduzimanja nelegalno stečene imovine, igara na sreću, akciza… Postoji li opasnost da se zbog toga uvedu neki novi nameti građanima i privredi ili će se ovaj novac nadomjestiti kroz najavljeno zaduženje?

U situaciji globalne krize zbog rata u Ukrajini, koja uzrokuje rast cijena hrane, energenata, sirovina, građevinskog materijala, u situaciji kada više od 50 miliona eura na prihodnoj strani koje je planirala prethodna Vlada neće biti ostvareni, iz prostog razloga što ta Vlada nije obezbijedila zakonski osnov, u situaciji kada je neophodno obezbijediti nesmetano finansiranje novokonstituisanih zakonskih obaveza poput rasta zarada u zdravstvu, prosvjeti, obaveza prema majkama sa troje i više djece, vanrednog usklađivanja penzija, svakako dobrodošlog, ali nedovoljnog da bi se obezbijedio poželjan odnos minimalnih i prosječnih penzija u odnosu na zarade, svaka elementarno ozbiljna i odgovorna Vlada razmišlja o rebalansu kao načinu uravnoteženja budžetskih prihoda i rashoda.

Ova Vlada će obezbijediti finansiranje apsolutno svih zakonskih obaveza, zarada, penzija, socijalnih davanja, koje neće smanjivati, a svakako će pokušati da u najvećem dijelu unaprijedi pojedina rješenja, kako bi se ranjive kategorije stanovništva, a tu podvlačim penzionere, sačuvale od inflatornih šokova. Dakle, svi vidljivi problem uzrokovani usvojenom novom poreskom politikom i politikom zarada, biće u hodu rješavani, sva prava sačuvana, u velikom dijelu i unaprijeđena, a rast životnog standarda građana i podrška domaćoj privredi biće u fokusu ekonomske politike nove Vlade.

Zagovarali ste ranije aranžmana sa MMF-om. Jeste li i dalje pri tom stavu i ako do njega dođe za vrijeme Vašeg mandata na poziciji ministra šta će biti sa platama, penzijama i socijalnim davanjima? Možete li reći okvirnu cifru koliko će nam novca faliliti i koliko može biti potencijalno zaduženje?

Kao što ste sami naveli, radi se o stvaranju prostora za potencijalno zaduženje, a analize koje se rade daće odgovor na to o kolikom se iznosu radi. Suština je da se postojeći depoziti koji se troše, moraju nadomjestiti, prvenstveno iz domaćih resursa, a po potrebi i iz dodatne akumulacije, kako bi se početak naredne godine dočekao sa ozbiljnom rezervom. Ne može se dozvoliti scenario da se postojeći depoziti iscrpe i da se maltene bez budžetske rezerve uđe u neizvjesnu 2023. godinu. To, naročito imajući u vidu globalne posljedice rata u Ukrajini za koje se očekuje da traju dugo i donesu dodatne ekonomske nevolje na globalnom nivou. I sve odgovarajuće analize ozbiljnih međunarodnih ekonomskih činilaca ukazuju na veliku ekonomsku i finansijsku neizvjesnost.

Očekujući dobru turističku sezonu, jačanje fiskalne discipline, donošenje jednog dijela zakona, koji nije donijela prethodna Vlade, kako bi se obezbijedila dodatna budžetska sredstva, kao i radikalno suzbijanje sive ekonomije, uz nastavak borbe protiv organizovanog kriminala koji je snažno započela ova Vlada, pokušaćemo da najveći dio nedostajućeg novca obezbijedimo iz sopstvene akumulacije, a po potrebi i van Crne Gore, prateći pažljivo dešavanja na međunarodnoj finansijskoj sceni. Saradnja sa MMF-om, čija smo članica, kontinuirana je i dobrodošla, mogući finansijski aranžman je uvijek opcija, a što se tiče bojazni od smanjivanja plata penzija i socijalnih davanja, tu nema nikakvih bojazni, niti razloga za bilo kakva smanjivanja. Naprotiv, Vlada će pokušati da jedan dio ovih davanja i isplata poveća, kako bi se ublažile posledice inflacije, a što će zavisiti od faktora koje sam već naveo.

Državna revizorska institucija je 2016. godine upozorila na dugogodišnje iskazivanje visokog nivoa neizmirenih obaveza Fonda zdravstva koje treba zaustaviti i na potrebu realnog planiranja obaveza za zdravstveni sistem, ali je ta preporuka ostala mrtvo slovo na papiru do danas. Šta je Vaš predlog za rješenje duga Fonda zdravstva koji je narastao na 65 miliona eura?

Ta revizija je bila posljednji alarm da se problem finansiranja zdravstvene zaštite svih građana Crne Gore shvati ozbiljno, ali, nažalost, nije bilo sluha za to upozorenje. Dugovanja Fonda zdravstva nijesu od juče. I sam sam ranije, kao predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet još prije desetak godina ukazivao na problem, organizovao saslušanja u odboru kako bi se problem blagovremeno rješavao. Od tada je dug uvećavan, neracionalnosti su se produbile, sistem javnog zdravstva je doveden pred kolaps, a građani su polako, ali sigurno gurnuti prema privatnom zdravstvenom sistemu, sa skupim uslugama koje većina ne može sebi da priušti. Ukidanjem doprinosa za zdravstvo, kao Ustavom garantovanog socijalnog doprinosa, problem je eksplodirao i trenutne obaveze su veće od 65 miliona eura.

Predlagao sam da se zadrži stopa od 0% kao prelazno rešenje, a ne da se obavezno zdravstveno osiguranje izbriše iz sistema, čime su širom otvorena vrata potpunoj supstituciji(zamjeni) javne zdravstvene zaštite sa privatnim uslugama. Kada ustanovimo precizne obaveze Fonda, razmotrićemo načine za izmirivanje tih obaveza, a svakako će se sagledati način na koji se planiraju budžetski transferi za Fond, jer očigledno da oni nijesu dobro planirani, niti su blagovremeno izvršavani. Prosto, na račun dodatnog akumuliranja duga za zdravstvene usluge, “peglani” su neki drugi prioriteti, što cijenim kao izuzetno pogrešno i neodgovorno ponašanje.

Zakoni koje je bivša Vlada planirala o igrama na sreću, markiranju goriva, porezu na podizanje gotovine za pravna lica, oporezivanja nezakonito stečene imovine, na kraju ipak nisu pripremljeni. Koja će biti njihova sudbina, da li ćete Vi predložiti neke slične zakone?

Na bazi tih predloga, koji ili nijesu ni utvrđeni od prethodne Vlade, ili nijesu dostavljeni Skupštini, ili nijesu raspravljeni, a bili su u proceduri, planirano je više od 50 miliona eura na prihodnoj strani budžeta za tekuću godinu. Kako se neko poigrao sa budžetom pa planirao novac na osnovu zakona koje nije pripremio posebna je priča i svjedoči o neozbiljnosti i neodgovornosti u politici upravljanja javnim finansijama. Sad smo u situaciji da brzo analiziramo postojeća rješenja i da hitnim intervencijama jedan dio tih akata pripremimo i dostavimo Skupštini. Država gubi ozbiljan dio prihoda na tržištu prometa naftnim derivatima i na tržištu igara na sreću zbog neadekvatnog zakonskog okvira, pa je to razlog za predlaganje novog zakonskog okvira, imajući u vidu da su pojedina zakonska rješenja, poput važećeg zakona o igrama na sreću na snazi gotovo dvije decenije. Ne treba posebno naglašavati, koliko se samo u toj oblasti promijenilo u prethodnom period i koliko je regulatorni okvir zaostao za novim trendovima u industriji kocke, čime se gube milionski prihodi za državu.

Opštine imaju velike gubitke u prihodima zbog smanjenja poreza iz programa “Evropa sad”. Da li imate plan kako da se obezbijedi dugoročno stabilno poslovanje lokalnih samouprava?

Uz penzionere i sistem javnog zdravstva na čijim “leđima” se finansira taj program, treća “žrtva” jesu opštine, naročito one na sjeveru. U tekućoj rezervi je obezbijeđeno 15 miliona eura za djelimičnu kompenzaciju lokalnim samoupravama i taj novac je već počeo da se otpušta. Neizmirene obaveze opština su na početku godine bile oko 79 miliona, a kreditne obaveze dodatnih 115 miliona, što dovoljno govori o složenim problemima u kojima se nalaze i o otežanom finansijskom poslovanju najvećeg broja opština. Uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 eura, smanjilo je državne prihode od poreza na dohodak fizičkih lica, a sljedstveno i prihode lokalnih samouprava kojima pripada odgovarajući dio od tog poreskog oblika. Ovo prosto znači da ćemo nakon analize javne potrošnje u opštinama brzo morati da izmijenimo i dopunimo postojeći regulatorni okvir, a najprije postojeći zakon o finansiranju lokalne samouprave, kako bi se obezbijedila stabilnost u njihovom funkcionisanju, jer je na duži rok ova situacija “omča o vratu” za veliki dio crnogorskih opština.

Energetske kompanije EPCG i CGES imali su na kraju prošle godine preko sto miliona eura neraspoređene dobiti. Da li ćete tražiti da državne kompanije koje pozitivno posluju dio svoje dobiti kao dividendu uplate u državni budžet?

Energetski sektor je razvojno blago Crne Gore i neophodne su investicije u njega, kako bi se u narednom periodu moglo ići prema energetskoj samodovoljnosti, kao temelju za razvoj svake ozbiljne ekonomije. To znači da će akumulirana dobit energetskih kompanija služiti kao realan investicioni potencijal, a svakako, u odnosu na planove, postoji mogućnost da dio te dobiti pripadne akcionarima, izneđu ostalog i državi, kao pojedinačno najvećem akcionaru. Pristalica sam reinvestiranja dobiti kada god postoje realni uslovi i to će nam biti prioritet, jer smatram da postoji potreba iIi mogućnost da se sopstvenim snagama, ne čekajući strane investitore, odradi dobar dio posla u jačanju energetskog potencijala. Recimo, zašto ne bi EPCG razmišljala o kupovini Montenegrobonusa, u čijem su vlasništvu naftni rezervoari u Baru, čime bi se na efikasan i brz način obezbijedile svojevrsne naftne rezerve Crne Gore. Isto važi i za brojne projekte tzv. zelene energije, poput solarnih elektrana, investicija u dodatni hidropotencijal… Zato moramo biti oprezni kada govorimo o upotrebi sredstava iz neto dobiti ključnih energetskih kompanija.

Koji je Vaš stav o reformi preduzeća u državnom vlasništvu?

Neefikasnosti i neracionalnosti u poslovanju dobrog dijela kompanija u većinskom vlasništvu države nijesu novost i maltene traju od kad ta preduzeća posluju. Nije se lako oduprijeti političkim pritiscima i željama da se kroz upravljačke strukture utiče na njihov rad. Svjedoci smo da su pojedine državne kompanije apsolutno neophodne sistemu, nose crnogorsku ekonomiju, a na drugoj strani, ni izbliza ne koriste sopstvene potencijale. Druge državne kompanije su u ozbiljnim problemima, u ogromnim dugovima, a postoji konsenzus u društvu da ih sačuvamo.

Time se prosto moramo baviti na dnevnom nivou. Jedan od pokušaja da se unaprijedi upravljanje u državnim kompanijama je formiranje kompanije “Montenegro works” (MW) koji je trebalo da bude svojevrsni “holding” koji bi upravljao državnim portfeljom u kompanijama u kojima je država većinski vlasnik. Taj koncept nije bez smisla, ali je problem što je kreiran bez zakonske podloge, jer se morao promijeniti postojeći Zakon o privrednim društvima ili donijeti posebni Zakon o privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi “MW” mogao legalno da posluje.

To je, iz meni nepoznatih razloga propušteno, pa smo sada u situaciji da moramo donijeti odluke. Ili će se napraviti zakonski osnov da bi se poslovanje “MW” uvelo u zakonitu sferu i kako bi se išlo u pravcu kreiranja tog holdinga odnosno sistema koji bi unaprijedio odgovornost, efikasnost i zakonitost poslovanja državnih kompanija ili prosto treba naći drugačiji model. Na bazi iscrpne informacije koju pripremamo, obavijestićemo Vladu o trenutnom status i perspektivi “MW”, kako bi se donijele odgovarajuće odluke, jer je status kvo neodrživ. Ponavljam, sam koncept ima smisla, ako se postavi na zakonske osnove i dobije podršku kolega u Vladi, o čemu će biti prilike da se razgovara.

Šta planirate da uradite sa započetim projektom bivše Vlade o razvoju blokčeina i kriptovaluta u Crnoj Gori?

Za razliku od nekih drugih akata koji su morali biti spremni, a nisu, poput pomenutog predloga zakona o igrama na sreću, kod dva nabrojana akta se išlo brzo u pripremu. U saradnji sa našim međunarodnim partnerima napravićemo analizu usklađenosti ovih akata sa evropskim pravnim okvirom, kako ne bi napravili nešto što bi nam bila prepreka za naš evropski put, pa ćemo vidjeti kako se ovi zakoni uklapaju u taj okvir. Mislim da je neophoodno da i Centralna banka saopšti svoj stav oko ovih akata, kao i neke druge institucije poput Komisije za tržište kapitala. Uz punu transparentnost stavova i procesa a u vezi sa pomenutim predlozima, donijećemo odluku o njihovoj daljoj sudbini, posebno imajući u vidu međunarodnu finansijsku scenu tekuća dešavanja na tržištu kriptovaluta.

Ispitaćemo zašto je nacrt zakona o igrama na sreću “držan u fioci”

Ministarstvo finansija je 2018. godine sa Vladom Slovačke potpisalo sporazum kojim Slovačka donira milion eura kako bi Crna Gora pripremila moderan zakon o igrama na sreću i unaprijedila državni onlajn nadzor priređivača. Za skoro četiri godine pripremljen je nacrt zakona koji je prije godinu bio na javnoj raspravi, a zatim se ne zna šta se desilo sa njim. Da li i kada planirate da pripremite novi zakon o igrama na sreću i da unaprijedite onlajn nadzor igara na sreću?

Dvije prethodne vlade su, iz nepoznatih razloga, držale u fioci nacrt zakona, pri čemu je prethodna planirala dodatni novac u budžet, a nije ni utvrdila predlog zakona, niti ga dostavila Skupštini. To je dosta čudna situacija, imajući u vidu da je neuobičajeno duga javna rasprava davno završena i da se odjednom zaćutalo oko te teme. Identifikovaćemo zašto se zaćutalo i da li je problem u pripremljenim rješenjima koja nisu adekvatna ili u pritiscima da taj, ili neki drugi zakonski tekst ne uđe u vladinu i skupštinsku procedure. Imajući u vidu trendove na tržištu igara na sreću, činjenicu da je ogroman dio igara otišao od tzv. zemaljskog klađenja prema onlajn klađenju, a važeći regulatorni okvir je nedovoljan I nedostatan da “uhvati” taj trend, jasno je da će se morati hitno tražiti rešenje. Ili će se postojeći nacrt naći u proceduri, nakon kraće analize rešenja i razloga zašto nije predložen, ili se mora ići sa izmjenama i dopunama postojećeg zakonskog rešenja kako bi se internet klađenje i još neke nove pojave na tržištu uvele u zakonski okvir. Na taj način će se spriječiti da se potencijalno milionska sredstva ne odlivaju van regularnog sistema, odnosno van državnog budžeta.

Hitno treba riješiti pitanje 32 miliona u predmetu “e-komerc”

U predmetu “E-komerc” koji je pod lupom tužilaštva utvrđeno je poreska obaveza od 32 miliona eura za 130 firmi koju je potvrdio Upravni sud. Očekujete li da novi specijalni državni tužilac da zeleno svjetlo da se ovaj novac sa posebnog računa prebaci u državni budžet, odnosno na račun Uprave prihoda i carina?

I dok sam obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora Uprave prihoda i carina imao sam inicijative u pravcu rešavanja ovog problema. Tada sam rekao, a i sad ponavljam da je ovakvo stanje neodrživo da se novac nalazi na tzv. prelaznom računu, a da se u našim bilansima značajno uvećao poreski dug i pored činjenice pravosnažnih presuda i odluka pojedinih klijenata da priznaju poresku evaziju i da jedan dio novca uplate u državni budžet. Zato očekujem da se ovo riješi brzo, posebno imajući u vidu da se dešavaju nevjerovatne stvari da isti novac potražuje stečajna uprave u Atlas banci kao dio stečajne mase, što je nonsens jer je taj novac izuzet iz bilansa banke i prebačen na poseban račun mnogo prije nego što je otvoren stečajni postupak. No, sva su čuda moguća kod nas. Ponavljam, očekujem da se ova pat pozicija riješi u najkraćem mogućem roku.

Uskoro tačni podaci o stanju zaliha zaplijenjenih cigareta

Kada se može očekivati zakonsko rješenje kojim će se definisati kako će država postupiti sa zaplijenjenim cigaretama u Luci Bar?

Nakon izmještanja cigareta iz Slobodne zone u Baru, o čemu je javnost obaviještena, formirali smo međuresornu radnu grupu sa zadatkom da u najkraćem roku pripremi osnove za kreiranje posebnog zakona kojim bi se upravljalo zalihama cigareta. Paralelno, i dalje teče proces izmještanja na bezbjednu lokaciju, koji će se završiti za nekoliko dana, pa ćemo imati tačan bilans i stanje zaliha.

U okviru postojećih carinskih propisa, a i međunarodnog regulatornog okvira i uz podršku naših međunarodnih partnera pokušaćemo da transparentno zakonito i efikasno riješimo problem preostalih zaliha cigareta izmještenih iz Slobodne zone. Jedan od modela je i uništavanje dijela robe za koji su se stekli uslovi. Za dio robe za koji se nijesu stekli uslovi jasno je da ista ne može biti puštena na domaće tržište, a tražimo model, po kojem ona u precizno predviđenom roku, uz plaćanje odgovarajuće takse, pod nadzorom države može napustiti naše carinsko područje.

To može biti urađeno na bazi posebnog zakona, potpuno transparentno, uz poštovanje međunarodnih propisa, poštovanje vlasničkih prava koja mogu biti oduzeta isključivo u upravnom postupku. Kakvo god da bude rješenje, biće transparentno i čisto, a dobra je vijest da se na ovaj način rješava višedecenijski problem organizovanog krijumčarenja cigareta iz Slobodne zone u Baru koji je pojedincima donio stotine miliona eura prihoda, državnu kasu oštetio za pripadajuće akcizne prihode, a Crnoj Gori donio neslavnu reputaciju švercerskog raja.

Ministar pravde u 43. Vladi Crne Gore Marko Kovač kazao je ekskluzivno gostujući u emisiji „Slobodna zona sa Draženom Živkovićem“ na TV PRVA da će Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom biti potpisan do kraja juna ove godine.

„Najveći problem u tome je što se prašina diže bez potrebe. To je prosto regulisanje odnosa između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. To je jedan prirodan i logičan proces. Znate da je sa Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom prije 10ak godina potpisan Temeljni ugovor koji uređuje prava i obaveze. Tako da postoji komunikacija, postoji namjera obostrana. Mi smo sa patrijarhom Porfirijem imali sastanak koji je bio vrlo kvalitetan i otvoren. I jedna i druga strana su iznijele svoja očekivanja i da će se sva pitanja riješiti.“, kazao je on.

Kovač je kazao da tim ugovorom uopšte neće biti ugrožen državni interes i da će biti u skladu sa Ustavom, ali i da će bliže odrediti pravo i položaj vjerske zajednice.

„Imali smo i sastanak sa pravnim timom SPC. Tu smo postigli visok stepen usklađenosti u vidu normativnih rješenja bazirajući se prevashodno na ono što je „kostur“ ugovora između države i drugih vjerskih zajednica. Sve vjerske zajednice trebaju imati ista prava u Crnoj Gori. U narednom periodu ćemo nastaviti sa dijalogom, i vrlo brzo doći do rješenja.“, kazao je on.

Ministar je na pitanje voditelja da li postoji finalna verzija ugovora koji je pripremila vlada, kazao da postoji dosta verzija ugovora i da je pokojni mitropolit Amfilohije krajem 2012. imao Temeljni ugovor.

„Ovo što je bilo u fokusu rada dvije radne grupe i ja bih to nazvao radnom verzijom. U njima je postignut veliki stepen saglasnosti. Ne bih govorio o detaljima kako se ne bi ovo pitanje ponovo politizovalo. Razgovor između SPC i države je bio jako kvalitetan i uz poštovanje pravnog poretka. Ja mislim da će ugovor biti potpisan veoma brzo. Postoji obostrana namjera da se ta pitanja riješe, kako sa strane države, tako sa strane SPC. Crna Gora poziva sve vjerske zajednice koje misle da treba da riješe svoja prava i obaveze. Država će se prema svima odnositi jednako, ne ulazeći u kanonska prava.“, kazao je on.

U ovoj fazi razgovora nema spornih tačaka, kaže ministar, i dodao je da su postojale različite pravne pozicije, što je normalno u svim pregovorima.

Kako navodi, svjesni smo kako je došlo do politizacije svega ovoga, nakon Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Naziv vjerske zajednice je Srpska pravoslavna crkva. Sa njom se potpisuje Temeljni ugovor. Nema prostora za nikakav drugi naziv. Ona se tako zove.“, kazao je on.

„Ubistvo Duška Jovanovića udar na slobodu medija, nije dobio svoj krivično pravni ishod“

Komentarišući jubilej 18 godina ubistva Duška Jovanovića, Kovač je kazao da je to bio udarac na slobodu medija i demokratiju koji na kraju nije dobio svoj krivično pravni ishod.

„Pravda nije na pravi način zadovoljena. Ostale su nedoumice, ostali su neotkriveni počinioci, odnosno nalogodavci. Mislim da je to slika tadašnjeg pravosudnog i tužilačkog sistema koji je imao pregršt propusta i u tome slučaju je pao na ispitu. Mi smo svjedoci da se pojedini akteri tog vremena kako u tužilačkom tako i u sudskom aparatu danas međusobno optužuju. Ja sam dobio uvjeravanje i od v.d. VDT Maje Jovanović da će dati sve od sebe i da će intenzivno raditi na tom slučaju.“, kazao je Kovač.

Naglašava da je proteklo dosta vremena i da to gubi na značaju svakodnevno ali se i nada da će se pojaviti dokazi koji će objelodaniti sve ovo.

„Što se tiče državnog vrha i određenih političara, ostavljam tužilaštvu na procjenu. Ohrabrujem sve da daju informacije. Kao što sam rekao, ne možemo očekivati, i nerealno je, da neko kaže da je učestvovao u određenoj radnji koja inkriminiše. Imamo ovo što imamo. Iskaze koji zastare, ili su nepotpuni. Tako izostaje pravda.“, kazao je on.

Pozvao je sve da rade po Zakonu i siguran je da će novo rukovodstvo VDT i SDT imati snage i volje da sve prošle događaje ali i sadašnje dovede do konačnog ishodišta. Komentarišući v.d. stanje u Vrhovnom državnom tužilaštvu i SDT-u, Kovač kaže da su oni pokazali izostanak selektivnosti.

„To je bila odlika rada ranijeg SDT-a. Da li će to v.d. stanje prerasti u puni mandat to ostaje pitanje političkog dogovora. Ja ne vidim da bi neko drugi u ovom trenutku mogao bolje obavljati ovu funkciju. Što se tiče GST-a tačno je da postoje neki nedostaci koji se tiču njegovih resursa, kadrovske opremljenosti i prostornih kapaciteta. Mogu i da nagovijestim da smo u komunikaciji sa njima u pokušaju da riješimo i prostorne kapacitete ministarstva pravde u koje ćemo se, nadam se, preseliti i omogućiti VDT i SDT da pređu u naše prostore i dobiju bolje uslove rada makar za privremeni period.“ kazao je ministar.

„Ovo sad je prava tranzicija koju nismo imali 30. avgusta“

Komentarišući slučajeve gdje visoki pravosudni funkcioneri bivaju uhapšeni, on je kazao da smo živjeli paralelni život i da nismo bili svjesni šta se dešava.

„Negdje ovo sve ukazuje da se svi zapitamo gdje smo i od čega da krenemo dalje. Imamo situaciju da nam je bivša predsjednica Vrhovnog suda i državni tužilac kao i predsjednik Privrednog suda pod optužbama za teška krivična djela, shodno tome, moramo pogledati sve sa objektivne strane. Ja vjerujem da ćemo smoći snage, da postoji zdravo tkivo i u sudovima i u tužilaštvo koje će biti u stanju da iznese ovaj proces. Ja mislim da je ovo prava tranzicija, koju nismo doživjeli 30. avgusta. Isti ljudi su ostali na funkcijama i kontrolisali cijelu vlast. Ovo je dobar put i karte su se otvorile. Rasvijetliće se u narednom periodu uloga ovih ljudi.“, kazao je ministar.

Kovač je kazao da je i jedan sudija podnio ostavku i da je kazao da je Vesna Medenica uticala na njega.

„To je put kojim se mora ići, sve slabe tačke se moraju detektovati i kako bi išli ka većoj nezavisnosti sudstva i tužilaštva.“, kaže Kovač.

Ministar kaže da je potrebno selektovati slučajeve koji su bili vođeni od strane ovih sudija i tužilaca a ne generalizovati da su svaki vodili loše.

Govoreći o SKY aplikaciji ministar Kovač kaže da je ona pokazala našu ograničenost i pitanje da li bi mi išta znali da nije bilo SKY aplikacije.

„Ovdje je jako problematično što mi nemamo kvalitetan represivni aparat koji nije sposoban da bez pomoći sa strane i dojava procesuira krivična djela. Napravio bih digresiju. To treba da bude jasan argument i evroskepticima koji ne žele da učestvuju u proces integracija ka EU da svega ovoga ne bi bilo da nije Europola.“, kazao je on.

„Prethodno rukovodstvo je imalo spektakulrne konferencije za novinare, sad imamo rezultate umjesto toga

Ministar je kazao da se jasno u svemu ovome vidi odsustvo sistema i poštovanja procedura i propisa.

„Ovo pokazuje da moramo mijenjati stvari iz korijena i da se ponašamo onako kako politički procesi to nalažu. Moramo sebe dovesti u neki bolji položaj. U ovom trenutku nemamo kapaciteta da izgradimo čistu pravnu državu. Ništa epohalno se u narednom periodu neće desiti da izgradimo institucije sistema ali možemo pokazati i volju i namjeru i dati signal svim budućim mladim sudijama da se može pošteno i časno živjeti od svog posla. Reputacija se stiče na profesionalnom i ljudskom planu, a ne ostvarivanjem novčanog interesa. Imamo pogrešnu percepciju vrijednosti ovdje. Ako govorimo o ovim funkcionerima koji su predmet krivično pravnog procesa. Oni nisu stvorili sistem, sistem je stvorio njih. Kroz to moramo gledati buduću situaciju.“, kazao je on.

Na pitanje da li u Crnoj Gori ima nedodirljivih, kaže da ne može reći da nema, ali da će se sigurno pokrenuti neki procesi i izvesti neke stvari na čistac.

„Ne bih mogao da govorim o hapšenju krupnih riba. Jasne su nadležnosti ministarstva pravde, a nemamo je nad tužilaštvom i sudstvom. Ja mogu samo da kažem da komuniciramo sa VDTom i SDTom i imamo fantastičnu saradnju. To je ono što se tiče naše nadležnosti. Naglasio bih da imamo jasnu diferencijaciju i razliku u radu SDTa u odnosu na ovo prethodno. Iako novinari imaju zamjerku što se malo oglašavaju ja smatram da je to dobra poruka. Ne treba to reklamirati spektakularnim konferencijama za novinare. Prije smo to imali, a nije bilo rezultata. Ovo rukovodstvo je pokazalo drugačiji pristup i odnos.“, kazao je on.

Kako navodi, ne ulazi u sadržajnost procesa oko Medenica, već želi da dopusti državnim organima da rade svoj posao.

„Aktuelizovaću pitanje izručenja Svetozara Marovića“

Govoreći o slučaju Svetozara Marovića, novi ministar pravde Marko Kovač kaže da je tu više bilo riječi o nečinjenju nego o nečinjenju.

„To je slučaj koji je napravio otklon od prakse da se licima koja su potpisala sporazum o priznanju krivice ukine pritvor. Čudno je nakon cjelokupne situacije da za to lice nije predloženo produženje pritvora niti su mu oduzete putne isprave, niti mu je dato puno jemstvo. Ako nadležni organi smatraju da u tom slučaju postoje sumnje da je tu došlo do zloupotrebe položaja, da pravosudni organi počnu da rade u tom pravcu.“, kazao je on.

Kovač je kazao da Tužilatšvo od Višeg suda traži produženje pritvora, to nisu uradili, i po sili Zakona mu nije produžen pritvor. Isti je, navodi, slučaj za putne isprave.

Na pitanje da li će sa zemljama u okruženju imati saradnju sa Srbijom i regionom, ministar kaže da je to pitanje koje opterećuje odnose dvije države.

„Ne ulazeći u pozadinu i neka neriješena pitanja dvije države, saradnja pravosudnih institucija mora bolje da postoji. Bilo kakva trvenja ne bi smjela da utiču na koordinaciju i saradnju. Svi imamo jedinstven cilj u regionu. Svima je strateški prioritet borba protiv kriminala i korupcije. Ja ću aktuelizovati pitanje izručenja Marovića i Kovačevića. Tu su takođe još neka lica koja nisu isporučena. Vidjećemo kakva će biti reakcija državnih organa Srbije i hoće li se ispoštovati norme bilateralnog sporazuma.“, kazao je Kovač.

„Riješiti pitanje prostorija koje koristi sudstvo i tužilaštvo, ljudi cijeli dan provode u prostorijama 2×2, 3×3“

Na pitanje odakle Marko Kovač u politici on kaže da je bio blizak SNP-u, ali da nije bio aktivan u politici.

„Možda neka želja za promjenom. Shvatio sam ovu poziciju kao izazov i nadam se da ću joj odgovoriti na pravi način. Sada je teško reći gdje sebe vidim. Kratak je period. Mislim da se za početak pristojno snalazim. Vidjećemo koliko će sve ovo trajati i to će determinisati moju ulogu u političkom životu.“, kazao je on.

Govoreći o izgradnji Palate pravde, ministar Kovač kaže da je to simbolički dokaz postojanja pravde a prije svega rješavanje prostornih kapaciteta kojima smo svi svjedoci.

„Ko god je ušao u bilo koji sud, svjesan je nedostataka i uslova u kojima ti ljudi rade. Teško je očekivati takve rezultate kada imate dograđene prostorije 3×3, 2×2, gdje ljudi provode cijeli radni dan. U tom smislu smo poveli razgovore kako sa direktorom uprave za katastar tako i sa predstavnicima međunarodnih organizacija. Dobili smo podršku i od premijera u tom pravcu. Ne može sve biti u kratkom roku, ali ne možemo odustati od tog projekta. Možda će neki drugi ministar biti u prilici da to otvori.“, kazao je on.

Govoreći o državnom udaru, Kovač kaže da se ne bi upuštao u analizu samog postupka.

„Evidentno je da su neke stvari bile čudne koje su pratile taj postupak, ali smo na kraju imali presudu Apelacionog suda i ukazao na nedostatke tog procesa. Vidjećemo, novi sudija je zadužio predmet i on je više puta odlagan zbog nekih procesnih razloga. Pitanje je koliko će to dugo trajati dok se on ne završi i vidjećemo njegov ishod.“, kazao je on.

Na pitanje mogu li očekivati pravdu, ministar Kovač kaže da će svi u sklopu svojih nadležnosti dati maksimalni doprinos i postići pravdu.

„Ona se ne može ostvariti u potpunom obimu i to će nas sve voditi u daljem radu.“, kazao je on.

Izvor: https://borba.me

Poslanica SNP-a Milosava Paunović potvrdila je “Vijestima” da je šef poslaničkog kluba i predsjednik podgoričkog odbora te stranke Dragan Ivanović kandidat za nasljednika Kneževića.Ona je kazala da bi Ivanović trebalo da bude izabran na tu poziciju zato što, kako navodi, ispunjava neophodne profesionalne kriterijume za nju. “Riječ je o čovjeku koji je dugo godina bio na važnim mjestima u sistemu bezbjednosti, pa stoga smatramo da ga to kvalifikuje da preuzme tu funkciju, koju mora obavljati profesionalac”, istakla je Paunović.

Izvor: Vijesti online