Preuzeli smo odgovarajuće mjere u cilju saniranja nastale situacije povodom smjene direktora. Tražili smo saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima. Dogovoreno je da se nakon prvih pravosudnih izvršnih presuda sačini analiza dosadašnjih pravosnažnih presuda i predložen je najoptimalniji način okončavanja svih sudskih procesa. Cilj je smanjenje evidentnih velikih troškova koji nas očekuju – kaže Vojinović
Rad direktora kontroliše inspekcija. U toku su kontrole prosvjetne i radne inspekcije, a po zahtjevu Ministarstva koje će postupiti po njihovom zaključku. Na osnovu ranije kontrole već smo razriješili dužnosti nekoliko v.d. direktora i na njihovo mjesto imenovali druge. Postoji procedura koju moramo ispoštovati, kao i inspekcije koje su jedine nadležne da daju mišljenje na nečiji rad i rezultate.
To je kazao u intervjuu za Pobjedu ministar prosvjete Miomir Vojinović, odgovarajući na pitanje na koji način kontroliše nedavno postavljene direktore, odnosno šta je preduzeo ukoliko je došao do saznanja da ima onih koji ne obavljaju posao kako treba.
POBJEDA: Koji su to ključni problemi sa kojim se suočavate otkako ste izabrani da budete ministar prosvjete?
VOJINOVIĆ: Ministarstvo prosvjete se uveliko bavi rješavanjem ključnih problema u ovom resoru. Da bi obrazovni sistem bio funkcionalan, moramo imati zadovoljan kadar. Materijalni status prosvjetnih radnika, kao nosilaca obrazovnog sistema, poboljšaćemo izmjenom zakonskih propisa i Granskog kolektivnog ugovora. Prebukiranost škola, nedostatak prostornih kapaciteta nastalih velikom migracijom porodica u gradove, te kašnjenje u izgradnji predviđenih škola, je veliki problem u ovom trenutku. Ministarstvo svim svojim resursima pokušava da dođe do najboljeg rješenja u interesu djece i neometanog sprovođenja obrazovnog procesa.
POBJEDA: Javnost nije zadovoljna učincima Vaše prethodnice, ministarke Vesne Bratić. Koje sve probleme ste naslijedili od bivše ministarke Bratić?
VOJINOVIĆ: Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta bilo je previše obimno, sastavljeno od četiri važna i zahtjevna resora. Mislim da zbog toga nije ni moglo pružiti rezultate kakve su građani očekivali. Usljed složenosti nekadašnjeg MPNKS-a, obrazovanje nije dobilo fokus koji zaslužuje. Upravo zato je došlo do propusta i nagomilanih problema.
Profesionalnim radom i zalaganjem Ministarstva prosvjete, obrazovnih ustanova, kroz tijesnu saradnju sa relevantnim institucijama, NVO sektorom i međunarodnim partnerima ćemo riješiti probleme i postići rezultate za dobrobit obrazovnog sistema. U to čvrsto vjerujem.
POBJEDA: Kada je izabrana da bude ministarka, Bratić je obećala da neće u obrazovnom sistemu biti partijskog zapošljavanja, ali je praksa demantovala. I poslanici su objavljivali dokaze da su, recimo, direktorska mjesta u školama dijeljena među partijama. Vi ste sada, takođe, obećali da neće biti partijskog zapošljavanja. Kako građani i građanke mogu da Vam vjeruju da će zaista biti tako?
VOJINOVIĆ: Jedno od polaznih načela jeste škola bez politike. Depolitizacija obrazovnog sistema je dug proces, ali ja sam mu maksimalno posvećen. Profesionalnost, rad, talenat i najvažnije – znanje, će biti jedini preduslovi za unapređenje kvaliteta obrazovnog sistema. Imperativ nam mora biti da našem školstvu vratimo ugled i kvalitet kakav i zaslužuje.
POBJEDA: Sudovi uveliko donose presude da su direktori škola prošle godine smijenjeni mimo zakona. Imate li podatak koliko će ta greška da košta građane, da li su se svi direktori vratili da budu profesori i koliko njih je ostalo bez posla?
VOJINOVIĆ: Preuzeli smo odgovarajuće mjere u cilju saniranja nastale situacije povodom smjene direktora. Tražili smo saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima. Dogovoreno je da se nakon prvih pravosudnih izvršnih presuda sačini analiza dosadašnjih pravosnažnih presuda i predložen je najoptimalniji način okončavanja svih sudskih procesa. Cilj je smanjenje evidentnih velikih troškova koji nas očekuju.
Što se tiče broja onih koji su ostali bez posla, mogu vam reći da je mali broj njih. U pitanju su profesori koji nijesu prihvatili ponuđene časove, dok su se ostali vratili u redovnu nastavu.
POBJEDA: Najavili ste da ćete da kontrolišete rad nedavno izabranih direktora. Na koji način to radite, jeste li zadovoljni njihovim učincima i šta ste preduzeli ako ste došli do saznanja da ima onih koji ne obavljaju posao kako treba?
VOJINOVIĆ: Rad direktora kontroliše inspekcija. U toku su kontrole Prosvjetne i Radne inspekcije, a po zahtjevu Ministarstva koje će postupiti po njihovom zaključku. Na osnovu ranije kontrole već smo razriješili dužnosti nekoliko v.d. direktora i na njihovo mjesto imenovali druge. Postoji procedura koju moramo ispoštovati, kao i inspekcije koje su jedine nadležne da daju mišljenje na nečiji rad i rezultate.
POBJEDA: Jeste li imali uvid u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, koliko je nezaposlenog nastavnog kadra, među kojima su i doktori nauka i kojih sve profila? Kako može da se riješi taj problem i da li, možda, sa nadležnima planirate da razmotrite opciju da se pauzira upis određenog kadra na fakultete, ukoliko ga je na tržištu dovoljno?
VOJINOVIĆ: Univerztet Crne Gore predlaže broj studenata za upis u prvu godinu studija, na koji saglasnost daje Vlada. Prilikom predlaganja broja studenata, Univerzitet CG se rukovodi standardima kvaliteta nastave, brojem nastavnog osoblja, materijalnom osnovom za realizaciju pojedinačnog studijskog programa, prostornim kapacitetima, kao i adekvatnim odnosom broja studenata i nastavnog osoblja. Predlog se analizira i sa aspekta zapošljivosti i potražnje na tržištu rada u CG, a u skladu sa podacima dobijenim od Zavoda za zapošljavanje.
POBJEDA: Godinama se u obrazovnom sistemu sprovode razne reforme koje, kako i istraživanja pokazuju, ne donose konkretne rezultate. I dalje se čuju brojne kritike – od toga da je u školama zastario metod predavanja, da djeca mahom samo reprodukuju naučeno, do toga da nemaju osnovne uslove za rad. PISA testiranje su neka radila u drugim školama, jer nemaju računara ili su dotrajali. Kako planirate da unaprijedite stanje?
VOJINOVIĆ: Reforma obrazovanja je sistemski proces koji se ne odvija preko noći. U saradnji sa međunarodnim partnerima radićemo na dugoročnoj sveobuhvatnoj strategiji u svim ključnim oblastima kao što su: kvalitet, pravičnost, infrastruktura i finansiranje.
Važno je istaći da je usvojena Strategija za digitalizaciju obrazovanog sistema za period od 2022. do 2027. godine, koja će obuhvatiti nivoe obrazovanja od predškolskog do srednjeg, sa tri strateška cilja-unapređenje informacionog sistema obrazovanja, stvaranje digitalnog ekosistema u školama i unapređenje digitalnih vještina i kompetencija. U toku je obezbjeđivanje odgovarajuće računarske opreme, internet konekcije i unapređenje nivoa informatičke pismenosti nastavnog kadra, kako bi se elektronske evidencije i usluge vodile na adekvatan način. To su uslovi neophodni za razvoj digitalizacije. To je ujedno i odgovor na pitanje o nedostatku opreme u pojedinim školama, zbog čega su neki učenici PISA testove radili u drugim školama.
POBJEDA: Ministarstvo kojim je rukovodila ministarka Bratić angažovalo je državnu revizorku koja to, zapravo, nije bila, da kontroliše budžetske jedinice. Kako to komentarišete i šta ćete da preduzmete po tom pitanju?
VOJINOVIĆ: Državna revizorska institucija trenutno vrši reviziju Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2021. godinu i reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu.
POBJEDA: Kakve sve novine spremate u obrazovnom sistemu Crne Gore?
VOJINOVIĆ: Osim sveobuhvatne reforme obrazovnog sistema Crne Gore na svim nivoima, potrudićemo se da stvorimo više prostornih kapaciteta za neometan vaspitno-obrazovni program.
Planiramo otvaranje novih srednjoškolskih i studijskih programa, ostvarivanje bolje saradnje sa biznis sektorom kako bi obrazovali kadrove koji su konkurentni na tržištu rada, kao i stvaranje što više prilika za obavljanje stručne prakse, što će stvoriti kvalifikovaniji kadar.
Posebnu pažnju ćemo posvetiti inkluziji osjetljivih grupa stanovništva i njihovom osamostaljivanju.
Želje su nam velike, a Ministarstvo i zaposleni u njemu rade punim kapacitetom kako bi ih pretvorili u mogućnosti za našu djecu. Obrazovanje je ključ za budućnost u rukama mladog čovjeka. Mi ćemo učiniti sve da mu pomognemo da sebi stvori što bolju perspektivu.
Korigovaće predloženi zakon o visokom obrazovanju
POBJEDA: Ranije je radna grupa izradila novi zakon o visokom obrazovanju sa kojim se, međutim, ne zna šta se desilo, a trebalo je da bude usvojen prošle godine. Oni su se ogradili od nekih rješenja koje je ministarka Bratić izmijenila. Šta se dešava sa tim aktom?
VOJINOVIĆ: Po planu rada Vlade Crne Gore, Ministarstvo je u obavezi da do kraja godine završi Zakon o visokom obrazovanju koji u proteklom periodu nije naišao na usaglašavanje mišljenja članova radne grupe pa su neophodne dodatne korekcije. Vrlo brzo ćemo krenuti sa intenzivnim radom na njemu i nadamo se da neće opet doći do probijanja roka koji je dala Vlada.
Rješenje prebukiranosti – decentralizacija
POBJEDA: Roditelji se godinama žale na prebukiranost u školama, posebno u vrtićima gdje vaspitači ne mogu dovoljno da se posvete djeci zbog velikih grupa sa kojima rade. Neki od njih zato ispisuju djecu i upisuju ih u privatne vrtiće ili školice. Kako na sve to gledate i imate li neko rješenje?
VOJINOVIĆ: Problem prebukiranosti nije od juče. Najspornije su gradske škole i vrtići, gdje se popunjenost usljed nedostatka prostornih kapaciteta odražava na organizaciju i kvalitet nastavnog prostora.
Ministarstvo preduzima brojne aktivnosti kako bi se izgradnjom novih škola i vrtića rasteretile postojeće. Trajno rješenje problema prebukiranosti je decentralizacija. Migracije iz ruralnih predjela, gdje imamo velike škole koje su poluprazne, u prebukirane gradske škole su društveni problem.
Koristim priliku da uputim riječi zahvalnosti svima onima (međunarodne organizacije, lokalne samouprave, donatori, sponzori) koji razumju problem ove vrste i maksimalno nam pomažu da, koliko je u granicama naših moći, rješavamo ovaj veliki i uvijek prisutni problem u našem obrazovnom sistemu.
Podatke koje pokazuje Monstat ne mogu uzeti „zdravo za gotovo“
POBJEDA: Koliko je zaposlenih u obrazovnom sistemu, ima li ih previše u određenim sektorima ili ih negdje fali? Što se dešava sa pravilnikom o sistematizaciji koji je pred Ustavnim sudom, jer je usvojen bez prethodnog usklađivanja sa više propisa?
VOJINOVIĆ: Prema podacima iz oktobra 2021. godine, u državnim i državno-privatnoj ustanovi „Andre Navara“, u obrazovno-vaspitnim ustanovama (predškolske, osnovne i srednje škole, resursni centri i osnovne muzičke škole) je 15.914 zaposlenih, dok ih u privatnim ustanovama ima 384. Moramo imati u vidu veliki broj radnika koji su angažovani po osnovu ugovora o dopunskom radu (višestruka ponavljanja), kao i zaposlene na stručnom osposobljavanju u državnim ustanovama, dobijamo broj od 14.463 zaposlena. Ako gledamo samo broj aktivno zaposlenih (one koji nijesu u izolaciji zbog kovida-19, koji nijesu na privremenoj spriječenosti za rad, trudničkim i porodiljskim bolovanjima, kojima ne miruje staž ili su na neplaćenom odsustvu itd.) taj broj je 12.613 zaposlenih. Znate, obrazovanje je jedan živ proces, zato podatke koje pokazuje Monstat ne možemo uzeti „zdravo za gotovo“.
Što se tiče Pravilnika o sistematizaciji, do danas nijesmo dobili nikakvo rješenje Ustavnog suda. Svakako ćemo ispoštovati svaki odgovor koji dobijemo. Ukoliko se to pitanje ne riješi do donošenja novog Pravilnika o sistematizaciji, inicijativa pred sudom je neustavna.
Izvor: https://www.pobjeda.me