SPC IZJEDNAČENA SA SVETOM STOLICOM
Po objavljivanju radne verzije ugovora koju su, kako je juče kazao ministar pravde Marko Kovač, prihvatila četiri člana tima zaduženog za pregovore, Pobjeda je od ovog resora zatražila pojašnjenje člana 7 nacrta koji je objavila crnogorska Vlada.U njemu se navodi da „u objektima i prostorima iz stava 3 ovog člana državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi“.„ISTOVJETNOST“U upitu smo istakli i da pomenuti član iz radne verzije na gotovo identičan način tretira prostorije SPC, kao što to čini član 23. Bečke konvencije koji propisuje nepovredivost prostorija diplomatsko-konzularnih predstavništava.Na naše pitanje da li se ovako koncipiranim članom ugovora ovoj vjerskoj zajednici daje eksteritorijalni status i ona uzdiže na nivo diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao i da li bi njegovo usvajanje značilo da se naredba suda za ulazak u prostorije vjerskog objekta ne može primijeniti bez saglasnosti starješine hrama iz Ministarstva su nas obavijestili da je u ugovoru sa Svetom Stolicom članom 7 propisana gotovo istovjetna odredba.- Odnosno da nadležne vlasti Crne Gore ne mogu preduzimati mjere bezbjednosti u mjestima bogosluženja bez prethodnog ovlašćenja nadležne crkvene vlasti, osim ako to ne nalažu hitnosti zaštite života i zdravlja ili spašavanja dobara posebne umjetničke ili istorijske vrijednosti – naveli su u odgovoru.Navodeći da je član Ugovora koji je potpisan sa Svetom Stolicom identičan članu iz nacrta dokumenta o kojem se pregovara sa SPC, iz Ministarstva su naveli da objekti za bogosluženje kojima raspolaže Sveta Stolica „nijesu, niti treba da budu, izdignuti na rang diplomatskih predstavništava, niti u odnosu na njih postoji bilo kakav oblik eksteritorijalnosti“.- Sljedstveno tome, ukoliko radni dokument temeljnog ugovora bude zaključen, ni Srpska pravoslavna crkva kao vjerska zajednica, a ne i subjekt međunarodnog prava, ne može imati bilo kakav oblik eksteritorijalnosti u odnosu na bilo koji dio Crne Gore ili objekata koji se nalaze pod jurisdikcijom Crne Gore – naveli su iz Ministarstva.Podsjetili su da se prava i obaveze koje proističu u odnosu na sva pitanja iz opsega slobode vjeroispovijesti mogu uživati samo u odnosu na ono što propisuju Ustav Crne Gore, međunarodni ugovori, zakoni države Crne Gore i „eventualno zaključeni temeljni ugovor sa SPC“.Ukazali su i na član 9 stav 2 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koji propisuje da sloboda ispovijedanja vjere ili uvjerenja može podlijegati ograničenjima koja su predviđena zakonom.- I koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu javne bezbjednosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih. Gotovo istovjetnu odredbu sadrži i naš Ustav (čl. 46 st. 3) – istakli su.To znači, pojasnili su, da ni po Ustavu, ni po zakonima i međunarodnim ugovorima, nema prostora, a ni bojazni da se, shodno zaključenim ugovorom sa bilo kojom vjerskom zajednicom, može sprovoditi princip eksteritorijalnosti.
Izvor: Pobjeda