Категорије
СНП

INTERVJU Vojinović: Vjeronauci nije mjesto u školi

Učenici treba da stiču kvalitetna, sveobuhvatna i funkcionalna znanja i vještine, zbog čega je religijski, politički, ili bilo kakav drugi uticaj u obrazovnim ustanovama neprihvatljiv. Vojinović obećao da će biti javno dostupni spisi u vezi sa izborom vršilaca dužnosti (v.d.) direktora koje je postavila bivša ministarka Vesna Bratić. Prosvjetni radnici mogu očekivati veće plate, jubilarne nagrade, ali i pomoć onima koji putuju do posla, jer rade van mjesta u kome žive, poručio je ministar prosvjete

Vjeronauci nije mjesto u školi, jer učenici treba da stiču kvalitetna, sveobuhvatna i funkcionalna znanja i vještine, zbog čega je religijski, politički, ili bilo kakav drugi uticaj u obrazovnim ustanovama neprihvatljiv.

To je u intervjuu za “Vijesti” kazao ministar prosvjete Miomir Vojinović.

Rekao je da je važnost građanskog vaspitanja i medijske pismenosti neupitna.

Obećao je da će uskoro biti javno dostupna dokumentacija u vezi sa izborom vršilaca dužnosti (v.d.) direktora koje je tokom prošle godine postavila bivša ministarka Vesna Bratić.

Prema njegovim riječima, sveobuhvatna analiza douniverzitetskog obrazovanja biće uskoro završena i predstavljena, a radiće se i na novom propisu o visokom obrazovanju koji će obezbijediti kvalitetnije diplome, usklađene sa tržištem rada.

Vojinović kaže i da prosvjetni radnici mogu očekivati veće plate, jubilarne nagrade, ali i da će naći način da pomogne onima koji putuju do posla, jer rade van mjesta u kome žive.

Mnogo se govorilo o prošlogodišnjem izboru vršilaca dužnosti direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Zašto Ministarstvo još nije javno objavilo sve odluke o izboru v.d. direktora iz 2021, sastav komisije koja je bivšoj ministarki predlagala kandidate i njihove izvještaje, s obzirom na to da je to pitanje izazvalo veliku pozornost javnosti, a bile su predmet i zahtjeva za slobodan pristup informacijama civilnog sektora?

Zbog obimnosti pomenute dokumentacije, te činjenice da su pred Ministarstvom prosvjete, po mom stupanju na čelo ovog resora bili brojni izazovi, u toku je proces prikupljanja i skeniranja dokumentacije, kako bi u najskorijem roku, na zvaničnom sajtu Ministarstva prosvjete objavili sve navedene odluke i izvještaje.

Kako ćete se odnijeti prema Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju od kojeg se dobar dio radne grupe ogradio i tvrde da čak ni ono što je dogovoreno nije u ušlo u finalni tekst Nacrta?

Imajući u vidu da je došlo do određenih kadrovskih promjena u Ministarstvu, neophodno je izvršiti izmjenu članova Radne grupe koju čine predstavnici Ministarstva. Sa posebnom pažnjom ćemo razmotriti sve sugestije koje smo u proteklom periodu dobili, kako od samih članova Radne grupe tako i od stručne i laičke javnosti, a sve u cilju utvrđivanja dobrog zakonskog rješenja kojim će se osnažiti mjere koje se odnose na obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, usklađivanje sa potrebama tržišta rada, kao i jačanje internacionalizacije.

Kakav je Vaš stav u vezi sa uvođenjem vjeronauke kao predmeta u osnovnim ili srednjim školama?

Moj stav po tom pitanju je jasan i poznat široj javnosti. Smatram da religija treba da bude izbor samog pojedinca, te da je škola mjesto gdje će učenici sticati kvalitetna, sveobuhvatna i funkcionalna znanja i vještine, usklađene sa dinamičnim razvojnim tokovima društva.

Miomir Vojinović
foto: Boris Pejović

Takođe, cilj nam je stvaranje prijatnog i podsticajnog školskog ambijenta za razvoj učenika i ostvarivanje njihovih punih potencijala, u kome se poštuju individualne sposobnosti i različitosti. Trudimo se da princip jednakosti u pogledu obrazovanja bude zagarantovan svoj djeci, a iz toga proizilazi da je religijski, politički, ili bilo kakav drugi uticaj u školama neprihvatljiv.

Aktuelizovana je priča o značaju predmeta Medijska pismenost i Građansko vaspitanje/obrazovanje koji su sada marginalizovani, a neki nisu ni zastupljeni na određenim nivoima. Je li za Vas prihvatljiv predlog civilnog sektora da to budu obavezni predmeti u osnovnim i srednjim školama?

Važnost građanskog vaspitanja i medijske pismenosti je neupitna. Naime, Građansko vaspitanje je veoma važan obrazovni predmet za demokratsko građanstvo i ljudska prava, sa ciljem da pripremi djecu i mlade za aktivno i odgovorno ponašanje i život u demokratskom društvu. Program pomaže djeci i mladima da usvoje znanja i razviju vještine i vrijednosti u oblasti različitih aspekata života ljudi u zajednici, koje će im pomoći da, već u ranim periodima razvoja, aktivno učestvuju u demokratskom životu i da se u njemu ponašaju autonomno, odgovorno i kritički.

Takođe, Medijska pismenost u 21. vijeku dobila je potpuno novo značenje, u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta. Naime, usljed povećanog obima informacija, velikog broja medija, te pojave društvenih mreža koje omogućavaju direktan kontakt sa drugima bez medija kao posrednika, imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije. Važnost zuzimanja kritičkog stava prema informacijama koje mediji pružaju je veoma važna. U takvom ambijetu, jasno je da ne samo porodica, već čitav obrazovni sistem, ima dodatnu odgovornost da pomogne mladima u razliučivanju šta je prava informacija, te u prepoznavanju procesa u kome svoje viđenje svijeta grade na osnovu plasiranih informacija.

foto: BORIS PEJOVIC

Sve su to razlozi koji navode sve da se ovoj problematici priđe na ozbiljan i sistematičan način. Kakav će biti status ova dva veoma važna predmetna područja zavisi od detaljne stručne analize koja treba da pokaže u kojoj mjeri i u kom obliku je moguće i na najbolji način ih implementirati u kurikulum osnovne škole. Unapređenje nastavnog plana zahtijeva opšti društveni konsenzus svih zainteresovanih strana a to su: nosioci obrazovne politike (MP, Zavod za školstvo, ZUNS…), Univerzitet, strukovna udruženja, NVO, eksperti, udruženje roditelja i učenika. Samo na taj način nastavni plan može biti održiv, te ponuditi državnu usmjerenost i stav u kom pravcu treba da ide obrazovanje.

Prosvjetna zajednica je više puta upozoravala na to da je zaposlenima u douniverzitetskom obrazovanju koeficijent 7,65, a profesorima na fakultetima 22. Peticiju je potpisalo 7,500 prosvjetara, a prije nekoliko mjeseci ste je i podržali. Šta je u međuvremenu urađeno u vezi sa tim?

Ministarstvo je zajedno sa Sindikatom prosvjete formiralo Radnu grupu, koja će se baviti izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete. Ova Radna grupa broji šest članova, od kojih su tri člana predstavnici Ministarstva, a tri predstavnici reprezentativnog Sindikata. Zadatak Radne grupe je da razmotri predloge i sugestije, te da sačini tekst nacrta izmjena i dopuna Granskog kolektivnog ugovora, sa prioritetnim ciljem da se kroz ove izmjene i dopune poboljša materijalno-pravni status prosvjetnih radnika. Prvi sastanak Radne grupe održan je 12. jula i predstavlja intenziviranje već započete dobre, direktne saradnje sa SPCG, kojom će se definisati odgovarajući model, u okviru zakonskih mogućnosti, koji će zadovoljiti potrebe naših prosvjetara.

Veliki broj nastavnika (više stotina) putuje do radnog mjesta i sami snose troškove prevoza. Mogu li se i kad propisi mijenjati i kad je ovaj problem u pitanju?

Kao resorni ministar, izražavam puno razumijevanje za sve potrebe prosvjetara, a naročito za problem prevoza, sa kojim se prosvjetni radnici suočavaju već godinama. Jedan od načina na koji ćemo pokušati da riješimo ovaj problem je vršenje popune radnih mjesta u vaspitno-obrazovnim ustanovama po prioritetima, koje ćemo obaviti zajedno sa aktivom direktora i predstavnicima reprezentnog Sindikata.

Miomir Vojinović
foto: Boris Pejović

Naime, tokom ljetnjeg raspusta, škole sačinjavaju rang-listu nastavnika koji nemaju normu časova i koji rade van mjesta prebivališta. Nastojaćemo da pitanje prevoza ovih nastavnika bude prioritetna aktivnost u narednom periodu. Određenom broju nastavnika prevoz do radnog mjesta regulisan je organizacijom uprave škola u kojima rade, dok ćemo rješavanje pomenutog problema, za određen broj prosvjetara, koji se ne može riješiti na ove načine, razmotriti izmjenom Granskog kolektivnog ugovora.

Ministarstvo je u saradnji sa UNICEF-om radilo Analizu obrazovnog sistema. Kada će ona biti predstavljena javnosti i da li će se reforma školstva temeljiti na tim rezultatima?

Sveobuhvatna Analiza obrazovnog sistema je u finalnoj fazi izrade i ubrzo će biti predstavljena javnosti. Analiza ovog tipa nije rađena ranije, a ideja je da posluži za izradu dugoročnog plana za unapređenje sektora obrazovanja u Crnoj Gori do 2030. To je do sada najtemeljniji dokument i sveobuhvatna analiza obrazovnog sektora, koja, osim uvida u funkcionisanje sistema, daje strateške preporuke za unapređenje obrazovanja u dijelu kvaliteta, pravičnosti, inkluzivnosti, infrastrukture, upravljanja i finansija. Na osnovu nalaza i preporuka koje su navedene u ovom dokumentu, temeljiće se promjene koje ćemo planirati u narednom periodu, a koje će biti smjernice za novu reformu obrazovnog sistema. Takođe, cilj Analize jeste da pomogne Vladi i ostalim uključenim, zainteresovanim stranama u kreiranju politika kako bismo povećali efikasnost obrazovnog sistema.

Analiza se fokusira na na predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, a prilikom izrade upotrijebljen je širok spektar dostupnih podataka, ranijih studija i istraživačkih radova, kao i podaci i dokazi prikupljeni putem razgovora sa zainteresovanim stranama i anketa o zadovoljstvu poslom.

Analiza je usklađena je s Metodološkim smjernicama za analizu sektora obrazovanja, koje su razvili UNESCO, Svjetska banka (WB), UNICEF i Globalno partnerstvo za obrazovanje (GPE) 2014. Po cjelinama, u Analizi se prvenstveno istražuje demografski, socioekonomski i makroekonomski kontekst obrazovnog sektora u Crnoj Gori, zatim se razmatra upis i unutrašnja efikasnost obrazovnog sistema i pruža se uvid u procjenu kvaliteta obrazovanja i upravljanja sistemom, kao i pravičnost. Pored toga, analizira se način finansiranja obrazovnog sistema i uticaj pandemije kovida-19 na obrazovni sistem. Posljednje poglavlje Analize se sastoji od ključnih nalaza i daje preporuke za praktične politike.

Miomir Vojinović
foto: Boris Pejović

Prilikom izrade Analize, pored Ministarstva prosvjete i centralnih obrazovnih institucija Zavoda za školstvo, Centra za stručno obrazovanje, Ispitnog centra i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, bili su uključeni predstavnici sljedećih institucija: Skupština, Vlada, Ministarstvo finansija, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Delegacija EU, UNESCO, OEBS, Savjet Evrope, UNOPSS, UNDP, Evropska trening fondacija, Britanski savjet, Evropska investiciona banka, 10 nevladinih organizacija, Sindikat prosvjete, Unija srednjoškolaca, Prosvjetna zajednica, Udruženje defektologa, Udruženje psihologa, kao i nastavnici i roditelji.

Analiza je zajednički poduhvat Ministarstva prosvjete, UNICEF-a i konsultantskog tima na čelu s kompanijom Sofreco, koji je sproveo analizu.

U kom pravcu, prema Vašem mišljenju, treba da ide reforma obrazovanja? Da li smatrate da treba raditi na boljim programima i udžbenicima, regulisanju norme časova, smanjivanju administracije, sprečavanju nerealnog ocjenjivanja, heperprodukciji odlikaša i “Luča”?

Smatram da novi sistem obrazovanja mora biti kompatibilan sa strateški razvojnim ciljevima reformi u Crnoj Gori, utemeljen na izgradnji demokratskog, ekonomski prosperitetnog i otvorenog društva, zasnovanog na vladavini prava, skladnoj međuetničkoj koegzistenciji, razumijevanju i toleranciji. Promjena sistema obrazovanja je proces restrukturiranja jednog veoma složenog sistema, te je riječ o izuzetno kompleksnom zadatku. Obrazovanje kakvo je danas, bez dograđivanja, ne može odgovoriti modernom, nastupajućem dobu i zato se moraju sprovesti kvalitativne, strukturalne, organizacijske, koncepcijske i kadrovske promjene.

Obrazovni sistem je potrebno uskladiti sa tekućim naučnim i tehnološkim razvojem, izgrađivati da zadovolji potrebe, interesovanje i ambicije pojedinaca koji se obrazuju, te organizovati sistem tako da se pojedincu obezbijede uslovi za razvoj i slobodu mišljenja, a sve principe rada postaviti na temelju ljudskih prava, pravne države, tolerancije i solidarnosti. U tom procesu, obrazovna ustanova ima, takođe, obavezu i odgovornost da osmisli nove načine djelovanja, kao i način vrednovanja ostavrenih rezultata. Dakle, reforma obrazovnog sistema predstavlja dugoročan proces, koji podrazumijeva postepeno uvođenje svih promjena u obrazovanju.

Da bi se postigla kvalitetna reforma obrazovanja, neophodno je ispuniti odgovarajuće uslove, prije svega materijalne (obezbijediti nove školske objekte, opremiti učionice, kabinete…), treba podići društveno-ekonomski standard nastavnog kadra, ojačati stručne kapacitete nastavnika, revidirati nastavne planove i programe u skladu sa potrebema tržišta rada i znanja, koji će biti kompatibilni sa evrospkim sistemima obrazovanja

Veliki broj prosvjetara tvrdi da godinama nisu isplaćene jubilarne nagrade, ali i da godinama čekaju rješenja u višim zvanjima. Zbog čega je to tako?

Tačno je da već duži vremenski period nijesu isplaćene jubilarne nagrade zaposlenima u prosvjeti. Iako to nije imperativna obaveza Ministarstva prosvjete, mi smo već, na inicijativu Sindikata prosvjete pokrenuli aktivnosti u cilju obezbjeđenja sredstava za isplatu ovih nagrada. Kako se radi o značajnim finansijskim sredstvima, koje je potrebno obezbijediti iz budžeta Crne Gore, već smo, u tom pogledu, ostvarili saradnju sa Ministarstvom finansija, kako bi se, u nekoliko faza, potrebna sredstva obezbijedila i isplatile jubilarne nagrade. Takođe, zastoji postoje kada su u pitanju dodjele unaprijeđenih zvanja, tako da ćemo nastojati i očekujemo da do kraja ove kalendarske godine svi zaostali zahtjevi budu riješeni, zaključno sa prethodnom godinom.

Problem u prethodnoj nastavnoj godini je bio i taj što nije usvojen Katalog za stručno osposobljavanje nastavnika, pa veliki broj njih nije bio u mogućnosti da obnovi licencu, a time ni da konkurišu za posao. Postoji bojazan da će se isti problem ponoviti u avgustu. Kako to riješiti?

Poznato je da Nacionalni savjet nije imenovan devet mjeseci, pa iz tog razloga nije bilo moguće donijeti Program stručnog usavršavanja nastavnika, koji usvaja Nacionalni savjet za obrazovanje na predlog Zavoda za školstvo, odnosno Centra za stručno osposobljavanje. Formiranjem Nacionalnog savjeta stvorili su se potrebni uslovi, tako da očekujemo usvajanje ovog Programa do početka školske godine.

Nacionalni savjet je na sjednici održanoj 2021. donio Programe stručnog usavršavanja nastavnika za školsku 2021/2022. i 2022/2023. godinu za srednje stručno obrazovanje.

Miomir Vojinović
foto: Boris Pejović

Zavod je dostavio na razmatranje Nacionalnom savjetu Predlog programa stručnog usavršavanja nastavnika za period 2022-2024. Ovaj Predlog programa odnosi se na predškolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje i opšte srednje obrazovanje i uskoro će se naći na dnevnom redu sjednice Savjeta.

Vlada je konačno oformila Nacionalni savjet za obrazovanje, a za devet mjeseci koliko nije postojao, nagomilalo se mnogo posla. Je li Nacionalni savjet počeo sa radom, razmatraju li se nastavni planovi i programi i eventualno novi udžbenici i koji su prioriteti ovog tijela u budućem radu?

Vlada je, na sjednici od 17. juna, donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog savjeta za obrazovanje, radi odlučivanja o stručnim pitanjima, i za stručnu pomoć u postupku donošenja odluka i pripreme propisa u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Savjet je održao prvu konstitutivnu sjednicu krajem juna mjeseca, na kojoj je usvojio Poslovnik o radu i donio Odluku o formiranju stalnih radnih tijela (Odbora za opšte obrazovanje, Odbora za stručno obrazovanje i Odbora za obrazovanje odraslih), čime su se stekli uslovi za nesmetan rad Savjeta. Svoju podršku radu Nacionalnog savjeta iskazao sam na samoj konstitutivnoj sjednici.

Pred članovima Nacionalnog savjeta i formiranih odbora u narednom periodu je obiman i značajan posao. Kao što ste naveli, u periodu od septembra 2021. do početka rada ovog saziva Nacionalnog savjeta priličan broj materijala čekao je na razmatranje i usvajanje. Prioritet u radu su materijali koji treba da obezbijede nesmetan početak školske 2022/2023. godine, kao što su usvajanje novih udžbenika za osnovno i srednje obrazovanje, utvrđivanje liste odobrenih udžbenika i nastavnih sredstava za školsku 2022/2023. godinu, usvajanje obrazovnih programa, predmetnih programa i programa obrazovanja, kao i donošenje programa stručnog usavršavanja nastavnika za 2022-2024.

Kao najviše stručno tijelo u oblasti obrazovanja i vaspitanja, Nacionalni savjet čine članovi sposobni da svojim znanjem i iskustvom odgovore na izazove koji su pred njima i uvjeren sam da će u budućem periodu donositi odluke značajne ne samo za kvalitetan početak nove školske godine, što je prioritet u ovom trenutku, već i za sva važna pitanja iz oblasti obrazovanja i vaspitanja.

Izvor: https://www.vijesti.me

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

shares