KAKVA GOD DA BUDE ODLUKA OKO REBALANSA BUDŽETA UČINIĆEMO SVE DA PLATE I PENZIJE BUDU ISPLAĆENE
Skupština danas raspravlja o predlogu drugog rebalansa ovogodišnjeg budžeta, sa predlogom odluke o zaduženju.
Većina članova Odbora za ekonomiju, finansija i budžet prije dva dana ostala je uzdržana prilikom glasanja o ova dva predloga. Podršku su jedino dali SNP i URA.
Predlogom rebalansa projektovani su prihodi na 1,93 milijardi eura.
Cilj je da ga Skupština usvoji, kako bi se moglo isplatiti vanredno povećanje minimalne penzije, platili dugovi Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplatio dio uvećanih socijalnih davanja, isplatile vanredno uvećane zarade u zdravstvu i prosvjeti…
Predlogom rebalansa je, između ostalog, predviđeno da se zbog rasta troškova za plate, penzije, socijalna davanja i smanjenje prihoda zbog izmjene zakona iz projekta “Evropa sad” i snižavanja akciza na gorivo, deficit budžeta uveća sa planiranih 268 na 438 miliona eura, odnosno za 170 miliona.
Potrebe za finansiranje povećane su sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosilo na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.
Najznačajnija odstupanja, u odnosu na prvobitni plan, bilježe se kod poreza na dodatu vrijednost koji je veći za 81 odsto zbog efekata uvećane potrošnje i cijena, kao i značajnog porasta uvoza i uspješne primjene elektronske fiskalizacije, zatim je odstupanje kod poreza i doprinosa na zarade koje je niže za 52 miliona i kod akciza koje su niže za 10 miliona zbog odluke o umanjenju akciza na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja.
Ministar finansija #AleksandarDamjanović u uvodnom izlaganju kazao je da je rebalans budžeta neophodan kako bi se obezbijedila ekonomska stabilnost.
„Kakva god da bude odluka ovog doma oko rebalansa Vlada i ministarstvo će učiniti sve da imamo nesmetanu isplatu svih davanja (plata, penzija…), iako bi to bilo skoro nemoguća situacija ako se ne izglasa rebalans. Treba da pošaljemo poruku, da kakav god bio politički kontekst, da država funkcioniše nesmetano“, rekao je Damjanović.
On je ponovio da se rebalansom budžeta predviđa deficit od osam odsto, umjesto dosadašnjih pet odsto.
Ministar finansija je kazao da će se rebalansom izdvojiti 38 miliona za Fond za zdravstveno osiguranje 38 miliona eura, 36 miliona za Fond PIO, 28 miliona za sektor prosvjete i zdravstva, sedam miliona za Ministarstvo rada i socijalnog staranja, odnosno za naknade majkama za troje ili više djece, šest miliona za metaruluški i rudaraski sektor, tri miliona subvencija za poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, 18 miliona za nadomještavanje tekuće rezerve i 25 miliona eura za potrebe uvećanje kapitala države u pojedinim preduzećima koji su u većinskom vlasništvu države.
On je kazao da će se razmotriti mogućnost dodatnog uvećanja penzija za januar naredne godine, kako bi minimalna penzija bila na 60 odsto minimalne zarade, što bi značilo da će penzijski minimalac biti oko 270 eura.
Precizirao je da se novac predviđen za uvećanje državnog kapitala odnosi na rješavanja problema u bolnici Meljine, Igalo, u Plantažama, kao i objedinjavanja državnog vlasništva u Luci Bar.
Dodao je da će se ostatak novca za te namjene iskoristiti kako bi se trajno riješilo pitanje zakupa, za koji država svake godine izdvaja više miliona.
Damjanović je kazao da se prošle godine potrošilo više depozita nego što je ostavljeno za ovu godinu.
Kazao je da je uz te depozite, planirano odlukom parlamenta zaduženje od 70 miliona eura.
„To nije dovoljno i trebaće nam zaduženje do 350 miliona eura. Prvobitni predlog 2021. godine, kada nije bilo pomena o globalnoj krizi, je bio čak 900 miliona eura za refinansiranje duga i 500 miliona eura za novo zaduženje. Te dvije činjenice imajte u vidu kada pričamo o racionalnosti i neracionalnosti“, rekao je Damjanović.
Damjanović: Notorna laž da neće biti realizovani projekti
Damjanović je u odgovorima poslanicima naveo da su svi projekti ostali u kapitalnom budžetu, te da je „notorna laž“ da neće biti realizovani.
„Kapitalni budžet je promijenjen za jedan odsto… To što se od 350 projekata u kapitalnom budžetu nalazi 250 „mrtvih“ projekata, o tome trebamo da pričamo kada budemo pravili budžet za 2023. godinu. Kako projekte koje nemaju ni projektnu dokumentaciju ni bilo što, čisto samo stavljamo da bi posle samo nešto mahali da smo tamo nešto uradili a nismo elementarne uslove pripremili“, rekao je Damjanović.
On je kazao da se projekat Starog grada u Ulcinju nastavlja te da je projekcija da će do kraja godine za to biti potrošeno 100 hiljada eura.
Govoreći o kupovini akcija EPCG, Damjanović je kazao da je država na taj način pospješila likvidnost te kompanije i spriječila nekog trećeg da po duplo jeftinijim cijenama kupi akcije i utiče na poslovne odluke kompanije.
Ponovio je da je Vlada kupovinom akcija završila posao, a da su sve druge odluke, uključujući moguću kupovinu Željezara, odgovornost rukovodstva te kompanije.
On je kazao da je rebalans budžeta predložen kako država ne bi otišla u bankrot.
Komentarišući stav poslanika SD-a Damir Šehović, Damjanović je kazao da „nije da nema djelo ruku poslanika SD-a u ovom rebalansu“, navodeći primjere smanjenja akciza i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi.
Govoreći o većim izdvajanjima za službena putovanja, ministar je objasnio da je uvećanih pola miliona za predsjednika Mila Đukanovića računi koji su napravljeni zbog kvara aviona.
„Neko se danas pozivao na neku nevladinu organizaciju koja je pokušala neuko i na način na koji to pokušava, pa je tu i gdje je, da ovu priču ponovo obesmisli i politizuje“, rekao je Damjanović.
Govoreći o odnosu države prema sjevera, kazao je da on nikad dobar nije bio, a da se tamo nalaze kapaciteti „koji nam glavu čuvaju“, poput TE Pljevlja.
Izvor: Vijesti online
