Žene u znatno većem obimu moraju biti zastupljene na mjestima donošenja odluka i kreiranja ekonomskih politika.
Evropska unija, koja je odlučila da 40 odsto mjesta u upravljačkim odborima kompanija rangiranih na berzama EU mora pripasti ženama do polovine 2026. godine, je daleko od nivoa na kome i mi želimo da budemo.Poslednji podaci pokazuju da u Crnoj Gori imamo 21 odsto preduzeća u vlasništvu žena.Jasno je da je Crna Gora daleko od rodne ravnopravnosti u biznisu, te da u ženskoj populaciji postoji veliki potencijal čijom se aktivacijom može dati znatan doprinos ukupnom razvoju crnogorske ekonomije.
Napominjem da su zahvaljujući SNP-u uvedene „ženske kvote“ zbog čega na izbornim listama mora biti najmanje 30 odsto žena, a u svaka četiri kandidata mora biti makar jedna žena, čime smo dobili više poslanica u Parlamentu, kao i odbornica u lokalnim skupštinama, dok smo imenovanjima žena na visoke pozicije pokazali osjećaj i namjeru da nastavimo da unapređujemo položaj žena, kako u političkom, tako i u ekonomskom aspektu.
Imajući u vidi činjenicu da su žene u Crnoj Gori dominantnije u strukturi stanovništva, kao i u strukturi visoko obrazovanih, onda rodna nejednakost posebno dolazi do izražaja. Uz to imamo i podatke koji ukazuju na znatne razlike u prihodima žena i muškaraca.
Kao osnovni uzrok niskog ekonomskog učešća žena u Crnoj Gori prepoznati su stereotipi i patrijarhalni obrasci o ulozi koju žena treba da ima u društvu. S druge strane, postojeći zakonodavni okvir je samo teorijski stimulativan za žensko preduzetništvo, i Crnoj Gori je definitivno potrebna nova Strategija za rodnu ravnopravnost.Samo na taj način možemo integrisati rodnu ravnopravnost u sve ekonomske aktivnosti, a poslovna jednakost žena i muškaraca višestruko je korisna kako za crnogorsku ekonomiju, tako i za nastavak evropskog puta naše zemlje.