NEOPHODNA REKONSTRUKCIJA VLADE JER POJEDINI POLITIČKI SUBJEKTI I DALJE ŽIVE U PERIODU PODJELA I PODIŽU NACIONALNE TENZIJE!
Potpisivanje Temeljnog ugovora je samo tačka ili zaključak na veličanstvene litije i sve što se događalo u Crnoj Gori tokom 2020. godine.
Ovo je za naš portal kazao ministar pravde #MarkoKovač, za čijeg ministarskog mandata je regulisan odnos između države Crne Gore i najveće vjerske zajednice u Crnoj Gori – Srpske pravoslavne crkve.
„Ja bih se i ovom prilikom zahvalio svim dobronamjernim ljudima koji su u ovih desetak godina dali doprinos u tom procesu, a najviše blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju koji je ovo pitanje pokrenuo još 2012. Svi ljudi, bilo u pravnom timu Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije, bilo ispred Vlade Crne Gore, pomogli su u rješavanju ovog pitanja“, kazao je ministar Kovač za naš portal.
Kovač je i najavio da će uskoro verzija Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću biti poslata na ekspertski test u Briselu i nada se da će biti usvojen u Skupštini, naravno, ako Vlada opstane.
„Kada je riječ o budućnosti Vlade, saglasio bih se sa riječima premijera da je prethodni period pokazao da je neophodna rekonstrukcija jer pojedini politički subjekti i dalje žive u periodu podjela i nacionalnih tenzija. Na našu žalost ili sreću, i ova Vlada je jasno pokazala svima da prethodni režim nije naučio ništa iz poraza sa posljednjih parlamentarnih, ali i brojnih lokalnih izbora. Zato je očigledno da, bez obzira na sve političke razlike, preteške riječi i sukobe koji su bili u prethodnom periodu među pobjednicima posljednjih izbora, ipak budućnost ove države zavisi od dogovora među koalicijama i partijama koje 30. avgusta 2020. godine prekinule vladavinu DPS-a. A da li će do tog dogovora doći, dani koji su pred nama će pokazati“, kazao je Kovač u intervjuu za BORBU.
BORBA: Vi ste ministar tokom čijeg mandata je riješeno pitanje odnosa Crkve i države, što je svakako jedan istorijski dokument. Kakav je Vaš osjećaj što ste upravo vi završili taj proces? Mislite li da ste odigrali istorijsku ulogu?
KOVAČ: Ne bih rekao da je uloga moje malenkosti bila ,,istorijska“, već bih prije rekao da je ova Vlada imala snage i volje da već u prvim mjesecima svog trajanja i formalno izbriše svaku mogućnost diskriminatornog odnosa prema najvećoj vjerskoj zajednici u Crnoj Gori. Potpisivanje Temeljnog ugovora je samo tačka ili zaključak na veličanstvene litije i sve što se događalo u Crnoj Gori tokom 2020. godine.
BORBA: Zašto je to pitanje bilo toliko ispolitizovano?
KOVAČ: Iz naše perspektive, kao što sam prethodno napomenuo, potpisivanje Temeljnog ugovora je bilo logično, pravno gledano vrlo jednostavno, gotovo tehničko pitanje. Posve druga i drugačija tema zašto onda ovo pitanje neke druge Vlade nisu željele ili smjele da ,,skinu sa dnevnog reda“. Ali ne bih na to danas gubio vrijeme. Premijer Abazović i patrijarh Porfirije su potpisali Temeljni ugovor i za nas je ta priča završena. A sve nakon toga jasno pokazuje ko želi da manipuliše Temeljnim ugovorom, ko želi da ga politički zloupotrijebi i u krajnjem, kome je želja da ga jednog dana stavi van snage, po svaku cijenu.
BORBA: Temeljni ugovor je pitanje koje je formalno-pravno pokrenuo vaš prethodnik, ministar Vladimir Leposavić. Da li mislite da vam je napravio dobar „temelj“ za Temeljni ugovor?
KOVAČ: Ja bih se i ovom prilikom zahvalio svim dobronamjernim ljudima koji su u ovih desetak godina dali doprinos u tom procesu, a najviše blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju koji je ovo pitanje pokrenuo još 2012. Svi ljudi, bilo u pravnom timu Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije, bilo ispred Vlade Crne Gore, pomogli su u rješavanju ovog pitanja.
BORBA: Šta su Vaši dalji koraci, ministre (ako ne padne Vlada)? Može li se očekivati regulisanje pitanja državljanstava za više hiljada ljudi koji su izbjeglice iz ratova 1990-ih?
KOVAČ: U proteklih nekoliko mjeseci je urađeno mnogo u pogledu pripreme normativnih akata ali i jačanja administrativnih kapaciteta. Kao što je javnost već upoznata, pripremljena je nova verzija Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i siguran sam da će ona ubrzo proći ekspertski test u Briselu i da će biti usvojena u Skupštini. Ništa manje vrijednim smatram i rad na izmjenama i dopunama Krvičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku ali i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Ovim aktima ne samo da čemo utabati stazu za kvalitetniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala već ćemo na pravičniji način urediti proces izbora predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Takođe, nastavićemo da pomažemo rad državnog tužilaštva kroz jačanje administrativnih kapaciteta. Na polju racionalizacije pravosudne mreže nas u septembru očekuju značajne aktivnosti, a takođe i u pogledu novih mogućnosti za pružanje besplatne pravne pomoći kroz izmjene zakona. Sve u svemu, očekuje nas rad i u narednim sedmicama jer je još mnogo toga započeto (npr. kodifikacija Građanskog zakonika) ili je u završnoj fazi.
Kada je riječ o budućnosti Vlade, saglasio bih se sa riječima premijera da je prethodni period pokazao da je neophodna rekonstrukcija jer pojedini politički subjekti i dalje žive u periodu podjela i nacionalnih tenzija. Na našu žalost ili sreću, i ova Vlada je jasno pokazala svima da prethodni režim nije naučio ništa iz poraza sa posljednjih parlamentarnih ali i na brojnih lokalnih izbora. Zato je očigledno da, bez obzira na sve političke razlike, preteške riječi i sukobe koji su bili u prethodnom periodu među pobjednicima posljednjih izbora, ipak budućnost ove države zavisi od dogovora među koalicijama i partijama koje 30. avgusta 2020. godine prekinule vladavinu DPS-a. A da li će do tog dogovora doći, dani koji su pred nama će pokazati.