SUZBIJAMO KORUPCIJU IZ ZDRAVSTVA, ODLUČNI SMO DA UKLONIMO JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH
Odlučni smo da uklonimo jaz između bogatih i siromašnih, tačnije mogućnost da samo oni koji imaju novca imaju pravo na liječenje, dok se građani slabije imovne moći, a takvih je najviše, bore za svoje osnovno pravo, gdje zaštita zdravlja i te kako pripada. Ministarstvo zdravlja i svih zdravstvenih ustanova ima jasnu namjeru – stabilan javni zdravstveni sistem, s pacijentom u njegovom središtu i uslovima za rad dostojnim ljekarske profesije i medicinske doktrine, kaže u intervjuu za Politiku ministar zdravlja, #DragoslavŠćekić.On je rekao da je Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa svim zdravstvenim ustanovama, zauzelo proaktivan stav i krenulo u rješavanje nagomilanih problema iz prethodnog perioda. Poseban akcenat je, kako je rekao, na prevenciji i liječenju hroničnih nezaraznih bolesti.Šćekić je rekao i da je prosječna starost objekata u javnom zdravstvenom sistemu Crne Gore 50 godina, a da su pojedini sagrađeni čak i prije više od 70 godina.“Ovo se posebno odnosi na Podgoricu, u kojoj je u posljednjih 30 godina znatno povećan broj stanovnika i samim tim potreba za širenjem i gradnjom novih ustanova datira još od 2000. godine. U toku je realizacija više infrastrukturnih projekata nego u posljednjih 20 godina zajedno. Prije nekoliko mjeseci počela je izgradnja Klinike za mentalno zdravlje, vrijednost radova je šest miliona evra i finansiraće se iz kapitalnog budžeta. Uz veliku podršku EU partnera na čelu s delegacijom EU u Podgorici, intenzivirane su aktivnosti i na izgradnji Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, za šta je predviđeno oko osam i po miliona eura. Pred raspisivanjem smo tendera za rekonstrukciju SB „Vaso Ćuković” u Risnu, zatim operativnog centra za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje, kao i za adaptaciju i opremanje mikrobioloških laboratorija u devet domova zdravlja širom Crne Gore”, saopštio je Šćekić.Podsjetio je da je Ministarstvo zdravlja iniciralo i izradu projektnih zadataka Urgentnog centra u okviru KCCG i Opšte bolnice u Pljevljima, te da je u pripremi projektni zadatak za potrebe konkursa za izgradnju doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici.“Da se vodilo računa o regionalnom razvoju i univerzalnosti pristupa zdravstvene zaštite govori podatak da su u toku pripreme za tendere zbirne vrijednosti 10 miliona eura za potrebe rekonstrukcije opštih bolnica Bijelo Polje, Berane, Cetinje, Nikšić, zatim i domova zdravlja u Ulcinju, Budvi, Cetinju i Plavu”, kazao je Šćekić.On je istakao i da je sve češća praksa da upravo ljekari u koje ulaže država svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge koje mogu da dobiju u javnom zdravstvenom sistemu odlaze u privatne ordinacije i ambulante.Namjera Ministarstva zdravlja, napominje Šćekić, nikako nije onemogućavanje rada privatnih zdravstvenih ustanova, već partnerski i zdrav odnos,” ali nikako nauštrb javnog zdravstva i budžeta građana, koji je i te kako poljuljan globalnom ekonomskog krizom, koja ne zaobilazi ni Crnu Goru, posebno kad se zna da sve ove usluge mogu da dobiju u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru”.“Takođe, niko ne želi da ospori pravo ljekara na dopunski rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali ljekarskom etikom. Ministarstvo zdravlja, u cilju zaštite interesa naših građana i prava na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama, pokrenulo je kontrolu poštovanja odredbi pravilnika od strane komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, kao i odobravanja prava na dopunski rad koje direktori zdravstvenih ustanova daju svojim zaposlenim. Donijeli smo odluku da se svi zaposleni koji imaju više saglasnosti za obavljanje dopunskog rada van matične ustanove izjasne i opredijele za rad samo u jednoj ustanovi javnog ili privatnog sektora. A tamo gdje postoje liste čekanja ili nedostaje kadar, kao i gdje organizovanje procesa rada nije moguće ili je otežano, stanovišta smo da dopunski rad treba ukinuti. Na ovaj korak odlučili smo se zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude upravo od strane ljekara iz tih ustanova u privatnom sektoru”, pojasnio je Šćekić.Šćekić tvrdi i da je Ministarstvo zdravlja apsolutno posvećeno suzbijanju i iskorjenjivanju korupcije iz zdravstva.“Tamo gdje očekujemo humanost, pomoć i blagu riječ, ne bi trebalo da ima mjesta ni za jedan oblik djelovanja koji može izazvati neprijatnost, a kamoli koruptivne radnje, o kojima će ministarstvo, ukoliko bude imalo saznanja o njima, istog trena obavijestiti nadležne državne institucije”, poručio je Šćekić.