Svjedoci smo da je sve veći broj djece i odraslih sa dijagnozom alergija. Pedijatar alergolog iz KCCG dr Saida Sadiković- Zejnilović kaže za MNE magazin da čak 30 odsto djece pati od različitih vrsta alergije. Ta brojka se povećava zbog, kako navodi, savremenog načina života.
-Alergije predstavljaju prekomjernu reakciju organizma na jednu ili više materija iz našeg okruženja, koja je inače neškodljiva, a
zovemo ih alergeni. Sve su češća pojava u dječijem uzrastu. Njihova učestalost u pedijatrijskoj populaciji ide čak i do 30 %. Smatra se da savremenim načinom života, prekomjernom upotrebom antibiotika, odsustvom parazitoza, dolazi do povećanja IgE-a, antitijela odgovornog za alergije na supstance iz naše okoline-kaže dr Zejnilović.
Doktorka objašnjava da najčešće alergene na koje su pacijenti senzibilisani možemo podijeliti u dvije grupe: na one koje udišemo i oni se nazivaju inhalacioni alergeni, i na one koje unosimo putem hrane, nutritivni alergeni.
Na pitanje šta dovodi do alergije kod djeteta, odnosno koji su faktori rizika da dijete bude alergično, naša sagovornica kaže da su to genetska predispozicija, rano izlaganje duvanskom dimu, kao i nekim vrstama namjernica.
Simptomi
Prepoznati kod djeteteta simptome alergija nekad i nije lako.
-Nije uvijek lako prepoznati alergijsku bolest niti postaviti dijagnozu alergijske bolesti. Nerijetko se različite vrste osipa povezuju sa alergijom,te se djeca podvrgavaju testiranjima.
Sa druge strane kašalj, kijanje, zapušen nos, se prepisuju infekciji i liječe antibioticima.
Na alerguju, ili alergijski rinititis, treba posumnjati ako se simptomi javljaju u isto doba godine. Obično traju duže od dvije sedmice, a praćeni su jutranjim kijanjem u serijama, svrabom nosa i očiju, kašljem, curenjem bistre sekrecije iz nosa ili zapušenim nosem, bez povišene temperature-kazala je dr Sadiković- Zejnilović.
Jedan od glavnih faktora rizika je i nasljedni faktor.
-Nasljedni faktori imaju značajan uticaj na pojavu alergija .Poznato je da, ako oba roditelja imaju alergije, rizik za dijete je i do 75%, a ako ima jedan roditelj, onda oko 50 procenata. Nasljeđivanje je poligensko, uključeno je više različitih gena. Alergije su složena interakcija između nasljednih faktora i okolnih činilaca- priča dr Sadiković-Zejnilović.
Liječenje
Alergije nijesu bolest već su postale svjetski trend.
-Danas, kada je učestalost alergijskog rinitisa 35% , ekcema 20%, raziličitih vrsta alergija na hranu 15%, ne možemo govoriti o alergiji kao o bolesti. Alergije predstavljaju globalni trend- kaže doktorka navodeći zvaničnu statistiku.
Ona kaže da kada posumnjamo na alergije najvažnije je pronaći alergen koji je do nje doveo. To je put za roditelje i dijete koji nekad bude lakši, a nekad teži pokrenut nizom ispitivanja.
-Nekada je to lako, na primjer, isključi se namirnica koja je uzrok alergije. A nekada moramo raditi alergo testove, imunoserološke analize i čitav niz drugih ispitivanja, ne bismo li došli do dijagnoze. U poslednjih nekoliko godina mijenja se koncept liječenja alergijskih bolesti. Ide se na takozvanu personalizovanu medicinu, odnosno individualan pristup prema svakom pacijentu, zavisno od genetske predispozicije, simptoma, uzrasta- kazala je doktorka.
Ona dodaje da se u liječenju koriste antihistaminici, kortikosteroidna terapija, imunomodulatori, simptomatska terapija, alergen specificna terapija, zavisno od dijagnoze, težine kliničke slike, uzrasta.
Veliki broj djece sa dijagnozom alergije dobije alergijsku astmu. Kako kaže doktorka u principu, ne možemo spriječiti da dođe do toga, ali možemo profilaktičkim mjerama bolest držati pod kontrolom.
-Alergija se ne može izliječiti kod većine pacijenata. Međutim, može se značajno tokom odrastanja smanjiti,ili, nakon sprovedene hospenzibilizacije, recimo kod uboda insekata, i izgubiti-ohrabrujuća je poruka roditeljima čija se djeca od ranog djetinjstva nose sa ovim stanjem.
M.S.
Izvor: MNEMagazin