Категорије
Друштво

Drugi konkurs za upis na UCG

Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće danas konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija u drugom upisnom roku, koji će biti objavljen u crnogorskim dnevnim listovima.

Prijave na konkurs podnose se u ponedjeljak, a mjesta ima za još 773 studenta koji će se školovati besplatno.

Kako je saopšteno iz UCG, ukupan broj mjesta na svakom studijskom programu povećava se za po jedan odsto po principu afirmativne akcije.

Pravo prijave na konkurs za upis na studije ima crnogorski državljanin i stranac, u skladu sa zakonom, koji je stekao odgovarajuću kvalifikaciju IV-1 podnivoa Nacionalonog okvira kvalifikacija.

Uz prijavu za upis, kandidat prilaže originalnu diplomu o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu, originalno svjedočanstva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja; diplomu “Luča” ili ekvivalentnu diplomu, kopiju biometrijske lične karte, a za strance odgovarajuću ličnu ispravu koja se izdaje u skladu sa posebnim propisom.

Kandidat uz prijavu treba da priloži i diplomu ili ekvivalentni dokument o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom ili međunarodnom takmičenju iz predmeta koji su od značaja za nastavak, a stranac podnosi i dokaz o poznavanja jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju kada je završio srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.

Osoba koja je podnijela zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave, a postupak priznavanja nije završen prije isteka roka za podnošenje prijave za upis, može uslovno konkurisati za upis i upisati se na osnovu potvrde da je pokrenut postupak priznavanja kod nadležnog organa.

„U slučaju da zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave ne bude okončan do početka studijske godine, bude odbijen ili ako inostrana obrazovna isprava, na daje pravo na upis na izabrani studijski program Univerziteta, smatraće se da upis nije ni izvršen“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da, u slučaju da kandidat podnosi duplikate umjesto traženih originalnih dokumenata, dužan je da kod predaje dokumenata potpiše izjavu da orginalna dokumenta nije iskoristio za ostvarivanje prava na upis na nekom drugom studijskom programu.

Kandidat koji da netačnu izjavu biće eliminisan iz kvalifikacionog postupka.

Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit polažu se u utorak.

Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknut na oglasnim tablama univerzitetskih jedinica, u periodu 18 -19. jul.

Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa 20. julom.

Izvor: FOSMedia

Категорије
Друштво

Podgorica: U saobraćajnoj nesreći stradala jedna osoba

U udesu je povrijeđen 22-ogodišnji J.V. iz Danilovgrada

U saobraćajnoj nesreći koja se sat poslije ponoći dogodila u ulici 4. jula na Zabjelu poginuo je 20-ogodišnji M.J. iz Podgorice, saznaje televizija „Vijesti“.

U udesu je povrijeđen 22-ogodišnji J.V. iz Danilovgrada koji je zadobio povrede opasne po život.

Izvor: Vijesti.co.me

Категорије
Друштво

SANACIJA ODRONA NA REGIONALNOM PUTU ANDRIJEVICA – TREŠNJEVIK – KOLAŠIN JOŠ NIJE NI POČELA

ANDRIJEVICA – Ni nakon tri mjeseca nijesu počeli radovi na sanaciji klizišta na regionalnom putu Andrijevica – Trešnjevik – Kolašin u mjestu Gnjili Potok. Prije izvjesnog vremena ekipe preduzeća Crnagoraput uspjele su da obezbijede prohodnost na ovoj dionici puta, ali od obećane rekonstrukcije još uvijek nema ništa. Mještani navode da je samo privremeno omogućeno da se vozila kreću i da je ostalo da se odradi još dosta posla u cilju potpune normalizacije saobraćaja na potezu od skoro 200 metara dužine.
– Prije više od tri mjeseca ogromno klizište je prekinulo put koji od Andrijevice vodi prema Trešnjeviku. Tom prilikom došlo je do prekida i više priključnih seoskih puteva zbog čega je preko 50 domaćinstva ostalo u saobraćajnoj blokadi. U međuvremenu pojavila su se nova kližišta u dužini od nekoliko stotina metara i ugrozila nekoliko kuća. Mi smo danima slali zahtjeve Vladi Crne Gore i drugim nadležnim institucijamka da pod hitno preduzmu odgovarajuće mjere u cilju sanacije klizišta u Gnjilom Potoku. Nakon dugog iščekivanja klizište je djelimično sanirano i obezbijeđena je samo privremena prohodnost puta. Međutim, ozbiljna sanacija klizišta iziskuje jedan ozbiljan pristup, s obzirom da je trup puta u dužini od oko 200 metara potpuno potonuo i da zahtijeva izgradnju potpornih zidova. Zato apelujemo da se dinamika tih radova ubrza, jer se na ovom potezu saobraćaj odvija otežano uz veliku dozu rizika – kazao je Milutin Đurković, predsjednik mjesne zajednice Kralje u čijem se sastavi nalazi Gnjili Potok.
– Iz lokalne uprave ističu da se trenutno radi projekat detaljne sanacije klizišta i da će se nakon toga pristupiti neophodnim radovima.
– Svakodnevno ukazujemo na značaj saobraćajnice koja od Andrijevice preko Trešnjevika vodi do Kolašina. Takođe, stavljamo do znanja da se njenom održavanju mora posvetiti više pažnje. U tom pravcu su preduzete određene aktivnosti od strane državnih organa. Trenutno se radi na izradi projektne dokumentacije koja podrazumijeva detaljnu sanaciju klizišta u Gnjilom Potoku. Imamo čvrsta obećanja da će se odmah nakon što bude gotov projekat pristupiti neophodnim radovima na ovom dijelu pita – kazao je predsjednik opštine Andrijevica Srđan Mašović.
Sa druge strane, mještani ukazuju da svako dalje odugovlačenje pomenutih radova ostavlja negativne posledice po lokalno stanovništvo i čitav sjeverni region.

Bruka za državu

Mještani tvrde da na putu preko Trešnjevika postoje brojna oštećenja koja godinama niko ne pokušava da sanira na odgovarajući način. Ističu da to predstavlja bruku za državu.
– Nekad su pripadnici nadležnih službi, zajedno sa narodom ovoga kraja loapatama čistili snijeg i održavali prohodnost ovog veoma važnog puta. Danas kad država raspolaže sa tako moćnom mehanizacijom put se nalazi u zaista lošem stanju. Pitamo se zar to nije bruka. Put je usled vremenskih neprilika doživio brojna oštećenja ali to odgovorne u ovoj državi izgleda ne dodiruje – ističu mještani, podsjećajući da je regionalni put Andrijevica – Mateševo preko Bara Kraljskih napravljen prije nešto više od sto godina.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Друштво

Otvorena ljetnja sezona

Ljubitelji filmova pokazali su još jednom da je bioskop savršeno mjesto za izlazak i epicentar kulturnih zbivanja, bilo da je ljeto ili zima… Uz sniženu cijenu karte i osjećaj nezaboravnog filmskog užitka proslavljen je dan neodoljive ponude bioskopa uz atraktivne filmske naslove.
U srijedu, 5. jula, bioskop Sinepleks Delta siti specijalnom ponudom ugostio je više od 3.500 posjetilaca u Podgorici. Posjetioci su uživali u najnovijim filmskim hitovima po specijalnoj cijeni karte, koja je iznosila 1,99 eura za sve filmove.
Zabava ove Super srijede bila je zagarantovana, jer se Sinepleks pobrinuo da svim svojim gostima omogući uživanje u jedinstvenom iskustvu koje kvalitet projekcija i udobnost sala bioskopa donose, i to po super sniženoj cijeni karte i uz najatraktivnije filmske ljetnje naslove. Najveće interesovanje probudili su filmovi poput komedija „Ti juriš“, „Oušnovih 8“, „Moj lažni muž“, „Svijet iz doba jure – uništeno kraljevstvo“, „Neviđeni 2“ i „Voljeti Eskobara“ za koje se tražila karta više, dok za njima nisu izostajali ni „Ukradena princeza“, „Čarobni princ“, „Naslijeđeno zlo“ i mnogi drugi filmovi, namijenjeni za svačiji ukus.
Time je zvanično otvorena ljetnja sezona zabave u Sinepleksu. Jedanaest bioskopa Sinepleks lanca u šest zemalja širom regiona bili su dio ove sjajne akcije, sale su se tokom cijelog dana punile zadovoljnim posjetiocima, a osmjesi blistali na licima naših gostiju.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Друштво

Cijene u trgovinama “poletjele u nebo”: Bahato ili opravdano ponašanje trgovaca?

Postalo je pravilo da početak ljetnje turističke sezone na primorju obilježi i porast cijena u trgovinama, prenosi Radio Jadran. Ovoga puta, ako je suditi po reakciji potrošača, ali i po njihovom istraživanju, došlo je do drastičnog skoka cijena mnogih artikala, u prosjeku od 20 do 40 odsto.

Mještani i turisti negoduju. Cijene osnovnih namirnica su previsoke za prosječnog građanina, kazali su ljutiti građani u anketi na glavnom gradskom trgu u Novom

„Užasno su porasle cijene da se više ne može kupiti ni hljeb niti mlijeko. Dva puta je za mjesec dana došlo do skoka. Samo mlijeko koje sam plaćala 60 centi, sada je 70 centi. Hljeb koji sam kupovala za 29 centi, sada dajem 40 centi“, kazala je jedna penzionerka, koja, dodaje da sa 250 eura jedva preživljava.

Zato, ističe, uvijek i kupuje najjefinije namirnice.

„Svake sezone cijene rastu, a ove baš drastično. Naredne godine možemo očekivati nastavak poskupljenja, a plate i penzije ne mrdaju“, kazala je Novljanka.

„Nevjerovatno je sve otišlo, hrana, sanitarije, kozmetika, to je već divljanje. Najgore je što ćemo sve to plaćati i kada odu turisti. Trgovci su stvarno prećerali. Bezobrazluk“, srdita je druga Novljanka.

„Najviše su poskupili suhomesnati i mliječni proizvodi, sokovi, hrana za djecu, zatim voće i povrće, koje je daleko skuplje nego u ostalim gradovima. Sve je poskupilo, čak i voda. Strašno“, dodaje njena prijateljica.

„Visoke cijene ne odgovaraju ni domaćima niti turistima. Trebalo bi da se zapitamo kakvu poruku šaljemo gostima od kojih većini na primorju zavisi egzistencija. Oni se žale, a žalimo se i mi. Oni odoše, a nama ostadoše nagrđene cijene u svim radnjama“, primjećuje i mladi bračni par.

Turistima koji stižu iz evropskih zemalja sve je podnošljivo, čak i povoljnije, međutim, onima iz regiona kupovina u hercegnovskim trgovinama je često šokantna.

„Povrće i voće, prehrambrene namirnice, garderoba, u Herceg Novom su skoro duplo skuplji. Prinuđeni smo da dobro pazimo gdje kupujemo, jer smo već prvog dana uočili različite cijene istih artikala u marketima. Po nešto suhomesnato smo i donijeli sa sobom“, kazao je turista iz Sarajeva.

Herceg Novi ima razgranatu trgovinsku mrežu, konkurencija je velika, ali niko od velikih trgovinskih lanaca očigledno nije odolio izazovu veće zarade u sezoni. Jer, svi su korigovali cjenovnike.

Svi koji su prinuđeni da „čuvaju takulin“ , pa i reporteri Radija Jadran uvjerili su se da su etikete s novim, većim cijenama na većini proizvoda u marketima.

Iz marketing službe „Volija“ kažu da je „došlo do porasta troškova, što rezultira neminovnim povećanjem cijena“. Navode da neće biti novih poskupljenja tokom sezone, a sa njenim okončanjem cijene velikog broja artikala će vratiti na pređašnje stanje.

Na pitanje koliko je ukupnog asortimana u procentima poskupilo, iz kompanije Voli trade DOO kazali su da poskupljenje nije linearno.

„Poskupili su pojedinačno artikli, u skladu sa našom analizom stanja na tržištu i aktivnostima konkurencije. Najmanje povećanje cijena je primjenjeno na proizvodima koji spadaju u osnovne životne namirnice, kao i na proizvodima čija nabavna cijena nije povećana“, naveli su iz „Volija“.

To što u marketima iste kompanije, u jednom gradu, prodaju iste proizvode po različitim cijenama u „Voliju“ objašnjavaju različitim formatima marketa – „veliki marketi imaju diskontnu ponudu i veći obrt, mali, kvartovski marketi koji su na turistički atraktivnim lokacijama su u drugoj cjenovnoj kategoriji, što je praksa svuda u svijetu“.

Izvor: Radiojadran.com

Категорије
Друштво

CETINJE: Manifestacija ,,Biciklijada” 11. jula

Prijestonica Cetinje će u srijedu, 11. jula, organizovati manifestaciju ,,Biciklijada” u kojoj će učestvovati predstavnici diplomatskog kora i građani Cetinja.

Vožnja će startovati u 17 sati na Dvorskom trgu (spomenik Ivana Crnojevića), učesnici će proći kroz istorijsko jezgro grada i zaustaviti se kod Vinske kuće u Njegoševom parku gdje će biti upriličena degustacija vina crnogorskih proizvođača, navodi Pr Prijestonice, Tamara Klikovac.

Cilj manifestacije je, kako je dodala, davanje doprinosa očuvanju životne sredine i promocija zdravih stilova života.

Izvor: MNE Magazin

Категорије
Друштво

UNICEF PREDSTAVIO PROJEKAT „RODITELJSTVO ZA CJELOŽIVOTNO ZDRAVLJE MALIŠANA”

Sa presa Dvije trećine djece trpi psihičko nasilje u porodici Faktori koji povećavaju rizik od porodičnog nasilja su nedostatak znanja o razvoju djeteta, nedostatak vještina za primjenu nenasilnog roditeljstva, stres staratelja, mentalno zdravlje kao i nedostatak socijalne podrške, ističu iz UNICEF-a

Pre­ma po­da­ci­ma UNI­CEF-a, vi­še od dvi­je tre­ći­ne dje­ce (68 od­sto) u Cr­noj Go­ri uz­ra­sta do 14 go­di­na iz­lo­že­no je psi­ho­lo­škom na­si­lju u svo­joj po­ro­di­ci, ka­zao je šef te me­đu­na­rod­ne or­ga­ni­za­ci­je za Cr­nu Go­ru Osa­ma Ko­ga­li. On je pred­sta­vlja­ju­ći pi­lot pro­je­kat „Ro­di­telj­stvo za cje­lo­ži­vot­no zdra­vlje za ma­lu dje­cu” is­ta­kao da svi oni ko­ji su ro­di­te­lji zna­ju ko­li­ko va­žnu ulo­gu ro­di­telj­stvo igra u ži­vo­ti­ma dje­ce.
– Ni­je li pre­div­na stvar što ima­mo pri­li­ku da po­mog­ne­mo u usmje­ra­va­nju na­či­na na ko­ji se dje­ca raz­vi­ja­ju i ti­me do­pri­ne­se­mo do­bro­bi­ti po­ro­di­ce i dru­štva. Isto ta­ko, zna­mo da se ro­di­te­lji i sta­ra­te­lji su­o­ča­va­ju sa ni­zom iza­zo­va u is­pu­nja­va­nju ove od­go­vor­no­sti. Od ve­li­ke va­žno­sti je to što smo za­jed­no po­sve­ti­li svo­je vri­je­me raz­mo­tra­nju ulo­ge ro­di­telj­stva i to u tre­nut­ku ka­da smo ču­li šta se de­si­lo u Pla­vu. Im­ple­men­ta­ci­jom ovog pro­gra­ma pro­mo­vi­še­mo po­zi­tiv­ne, ne­na­sil­ne i par­ti­ci­pa­tiv­ne na­či­ne po­di­za­nja dje­ce, kao i pro­mje­nu u na­či­nu raz­mi­šlja­nja ka­da je u pi­ta­nju fi­zič­ko ka­žnja­va­nje ma­li­ša­na. Po­zi­tiv­na ro­di­telj­ska i po­ro­dič­na nje­ga mo­gu pru­ži­ti naj­zna­čaj­ni­ji za­štit­ni okvir za dje­cu u ku­ći i iz­van nje, kao i po­dr­šku u slu­ča­ju da do­đe do na­si­lja – is­ta­kao je Ko­ga­li.
On na­vo­di da fak­to­ri ko­ji po­ve­ća­va­ju ri­zik od po­ro­dič­nog na­si­lja pod­ra­zu­mi­je­va­ju ne­do­sta­tak zna­nja o raz­vo­ju dje­te­ta, ne­do­sta­tak zna­nja i vje­šti­na za pri­mje­nu ne­na­sil­nog ro­di­telj­stva, stres sta­ra­te­lja, men­tal­no zdra­vlje, ne­do­sta­tak so­ci­jal­ne po­dr­ške, sta­vo­vi ko­ji po­dr­ža­va­ju na­sil­nu di­sci­pli­nu i rod­na ne­jed­na­kost.
– Pro­mo­vi­sa­nje po­zi­tiv­nog ili bri­žnog ro­di­telj­stva je srž pro­gra­ma za po­dr­šku ro­di­te­lji­ma i sta­ra­te­lji­ma, uklju­ču­ju­ći i pro­gram o ko­jem će­mo ču­ti. Ove me­to­de ro­di­telj­stva po­ma­žu maj­ka­ma, oče­vi­ma i sta­ra­te­lji­ma da upra­vlja­ju po­na­ša­njem dje­te­ta i nu­de al­ter­na­ti­ve fi­zič­kom ka­žnja­va­nju jer sva­ko di­je­te na svi­je­tu ima pra­vo da ži­vi ži­vot bez ijed­nog ob­li­ka na­si­lja – po­ru­čio je Ko­ga­li.
Ge­ne­ral­ni di­rek­tor Di­rek­to­ra­ta za jav­no zdra­vlje Mi­ro Kne­že­vić sa­op­štio je da je pre­ven­ci­ja na­si­lja nad dje­com u skla­du sa ma­ster pla­nom raz­vo­ja zdrav­stva Cr­ne Go­re, za pe­ri­od 2015–2020. i da je, ka­ko je is­ta­kao, stra­te­ški pri­o­ri­te­tet Cr­ne Go­re.
Na­čel­ni­ca Di­rek­ci­je za pred­škol­sko i in­klu­ziv­no obra­zo­va­nje u Mi­ni­star­stvu pro­svje­te Ta­ma­ra Mi­lić is­ta­kla je da pro­gram ko­ri­sti re­sur­se si­ste­ma i da se nje­go­vom re­a­li­za­ci­jom pod­sti­ču du­go­roč­no zdra­vlje, raz­voj i do­bro­bit dje­te­ta, sma­nje­nje na­si­lja nad dje­com i ri­zi­k od pro­ble­ma­tič­nog po­na­ša­nja.
– Ro­di­te­lji su pr­vi uči­te­lji svog dje­te­ta jer uti­ču na nje­go­vu svi­jest o sa­mo­me se­bi, na usva­ja­nje i for­mi­ra­nje sta­vo­va, po­gle­da i shva­ta­nja svi­je­ta, ali i ono­ga što se u nje­mu de­ša­va. Oni tre­ba da bu­du ak­tiv­ni uče­sni­ci u pred­škol­skoj za­jed­ni­ci, ko­ja je dru­ga pri­rod­na za­jed­ni­ca u ko­joj se di­je­te raz­vi­ja – ka­za­la je Mi­li­će­va

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Друштво

U STRAVIČNOJ NESREĆI NA PUTU NIKŠIĆ – PLUŽINE STRADALI ĐORĐIJE (58) I VUK (28) MAŠNIĆ

Dan ranije u Berana prilikom slijetanja kamiona u provaliju poginuo je Vladimir Vešović dok je Milenko Prodan zadobio teške povrede

Danilovgrađanin Đorđije Mašnić (58) i njegov sin Vuk (28) poginuli su juče u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Nikšić–Plužine. Mašnići su bili u vozilu „golf 2”, podgoričkih registarskih oznaka i, kako saznajemo, kretali su se iz pravca Plužina prema Nikšiću. Vozilo je, iz zasad neutvrđenih razloga, sletjelo sa puta u jarak ispod ceste i prevrnulo se na krov što je za oca i sina bilo kobno.
Do nesreće je došlo u mjestu Papratni brijeg, iznad Jasenovog polja, a policiju je, navodno, obavijestio jedan od mještana juče oko 15 časova. Kada su Mašnići tačno sletjeli sa puta policija utvrđuje, a, prema nekim nezvaničnim saznanjima, granični prelaz Šćepan Polje prešli su juče oko devet časova. Navodno vraćali su se iz Bosne i Hercegovine.
Prema podacima iz policije, na mjestu nesreće nijesu bili vidljivi tragovi kočenja automobila.
Istražitelji nijesu utvrdili tačno vrijeme nesreće. Tragedija je prijavljena kada je šumar obilazeći teren pronašao tijela oca i sina o čemu je odmah obavijestio policiju. Iz policije navode da su sigurni da u momentu slijetanja sa puta na tom dijelu nije bilo drugih vozača, odnosno svjedoka, jer ih niko nije obavijestio o nesreći.
Uviđaj na mjestu udesa obavili su pripadnici nikšićkog Centra bezbjednosti (CB) sa osnovnim državnim tužiocem (ODT) iz Nikšića Sofijom Lukovac. Kasno juče beživotna tijela Mašnića prevezena su u podgorički Klinički centar gdje će, po nalogu tužioca, biti obavljena obdukcija.
Zbog nesreće i uviđaja saobraćaj na putu Nikšić–Plužine više sati odvijao se jednom trakom naizmjenično.
Dan ranije, teška saobraćajna nesreća dogodila se i na lokalnom putu Berane – Crni vrh, kada je smrtno stradao Beranac Vladimir Vešović (66), dok je teške povrede zadobio Milenko Prodan (58), državljanin Bosne i Hercegovine. Iz policije su saopštili da je do nesreće došlo kada je kamionom „volvo”, kojim je upravljao povrijeđeni Prodan sletio sa kolovoza i strpoštao se u provaliju duboku 40 metara. Tom prilikom njegov suvozač Vladimir Vešović zadobio je teške tjelesne povrede od kojih je kasnije preminuo u beranskoj bolnici.
– Kamion kojim je upravljao Prodan bio je natovaren šljunkom. Pretpostavlja se da je vozač u nepreglednoj krivini zadnjim točkom kamiona skliznuo sa kolovoza i nakon toga se zbog popuštanja zemljišta stropošta u duboku provaliju koja se prostire između rijeke Sušice i samog puta. Vozač i njegov suvozač Vladimir Vešović su prevezeni u Opštu bolnicu u Beranama gdje im je ukazivana pomoć. Nažalost, Vešović je podlegao povredama u momentu dok je pripreman za snimanje na skeneru – kazali su iz policije.
Iz Opšte bolnice su saopštili da je vozač Prodan zadobio teške tjelesne povrede prelom obje ruke i obje noge. Kazali su da je zadržan na intenzivnom odjeljenju beranske bolnice radi daljeg liječenja.

Izvor; Dan.co.me

Категорије
Друштво

Potvrđena optužnica protiv Žarka Pavićevića

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika barske opštine i vlasnika preduzeća ZIB Žarka Pavićevića, okrivljenog da je zloupotrebom službenog položaja 2011. u poslovima izgradnje stambeno-poslovnog prostora Poštu oštetio za 2.247.000 eura.

Osim njega, na optužnici su i nekadašnja izvršna direktorka Pavićevićeve firme Zavod za izgradnju Bara Danijela Krković i procjenitelj Rafael Vreteničić, prenosi Pobjeda.

Predmet je dodijeljen sudiji Dragoju Joviću, koji je za 20. jul zakazao pripremno ročište u ovom slučaju. Specijalno tužilaštvo pokrenulo je istragu nakon što je Pošta Crne Gore podnijela tužbu protiv Zavoda za izgradnju Bara u stečaju, koji je bio u vlasništvu Žarka Pavićevića, i barske kompanije USEFA jer nijesu ispoštovali ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora.

Ugovorom koji je potpisan 2008.Pošta Crne Gore je uložila državno zemljište u barskom naselju Topolica kako bi zauzvrat dobila 30 odsto od izgrađenog stambeno-poslovnog prostora, odnosno građevinsku nekretninu čija najmanja vrijednost mora da iznosi 4.300.000 eura. Pošta je zemljište uložila uz saglasnost ministarstava finansija i telekomunikacija.

Međutim, krajem 2011. uvodi u posao ruskog biznismena Artura Džahalova sa kojim sklapa ugovor o zajedničkom ulaganju, o čemu nije obavijestio menadžment Pošte. Džahalov je tada ZIB-u uplatio 4.200.000 eura da završi izgradnju sporne zgrade. Prema pisanju medija, ZIB je do početka 2013. godine izgradio oko 45 odsto dogovorenog objekta, a sredinom iste godine Atlas banka je podnijela Privrednom sudu u Podgorici prijedlog za uvođenje stečaja u toj kompaniji zbog duga od 800.000 eura.

Samo 60 dana prije otvaranja stečaja, početkom septembra 2013. godine, Pavićević aktivu ZIB-a prenosi na kompaniju USEFA, pa i investicioni projekat izgradnje stambeno-poslovnog prostora u barskom naselju Topolica.

ZIB, kojem su ostali samo minusi, 6. novembra 2013. godine ušao je u stečaj.

Ovo nije jedina zloupotreba koju su, po sumnjama Tužilaštva, počinili Pavićević i Krković. Krajem prošle godine Pavićević je pravosnažno osuđen na godinu zatvora jer je zloupotrebom službenog položaja prilikom izgradnje stanova za potrebe zaposlenih u državnoj upravi gradsku kasu ,,olakšao“ za 1.780.240 eura.

Istom odlukom Apelacionog suda potvrđena je i presuda kojom je bivša izvršna direktorka Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Danijela Krković osuđena zbog umišljajnog pomaganja Pavićeviću na uslovnu kaznu zatvora od četiri mjeseca, koju će odležati ako u naredne dvije godine ne počini istovjetno krivično djelo.

Izvor: FOS Media

Категорије
Друштво

IJZ pooštrava kontrolu na groznice nepoznatog porijekla

Sprovođenje nadzora nad svim slučajevima groznica nepoznatog porijekla i produženog trajanja, kako bi se na vrijeme identifikovalo eventualno obolijevanje od groznice Zapadnog Nila biće pooštreno, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Iz Instituta ističu da tokom sezone najintenzivnije transmisije virusa Zapadnog Nila (jun-novembar), koje Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti redovno prati, prenosi Dan.

„Intenzivni nadzor se sprovodi sa ciljem ranog otkrivanja slučajeva, njihove adekvatne obrade, pravovremenog planiranja i sprovođenja dodatnih protivepidemijskih mjera i obavještavanja javnosti kao i institucija koje se bave transfuzijom krvi i njenom sigurnom upotrebom o potencijalnim područjima u kojima cirkuliše virus Zapadnog Nila (VZN). U prethodnoj sezoni, tokom 2017. godine, prijavljeno je 288 slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila u EU i susjednim državama, pri čemu u Crnoj Gori nije bilo registrovanih slučajeva. Tokom ove nadzorne sezone na području EU prijavljeni su prvi slučajevi obolijevanja od groznice zapadnog Nila, u Grčkoj i Italiji. Grčka je prijavila četiri slučaja (tri potvrđena i jedan vjerovatni), Italija jedan slučaj, dok su u Srbiji registrovana dva slučaja obolijevanja. U ovoj sezoni nadzora, zaključno sa 5.7.2018. godine nije bilo prijavljenih slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila na teritoriji Crne Gore“, ističu u saopštenju.

Iz Instituta upozoravaju da u skladu sa Direktivom Evropske komisije 2014/110/ EU, potencijalno dobrovoljno davanje krvi treba da bude odloženo za 28 dana od davalaca koji su boravili i napustili područje za koje je utvrđeno da postoji lokalna transmisija VZN.

Izvor: FOS Media