Category: Култура

Propitivanje odnosa čovjeka i umjetničkog djela

U SUSRET PREMIJERI DRAME „ĐOKONDA” U CRNOGORSKOM NARODNOM POZORIŠTU

Premijerom „Đokonda” koju je po drami savremenog američkog dramskog pisca Viktora Lodata „Žena koja se igra” režirala Dušanka Belada, Crnogorsko narodno pozorište sjutra u 16 časova repertuaru dopisuje novu predstavu.
Dramu nastalu po istinitom događaju, krađi Da Vinčijeve „Mona Lize” 21. avgusta 1911, dočaraće publici Slavko Kalezić i Branka Otašević, koji tumače po tri lika, kao i Zoran Vujović i Slobodan Marunović. Pored režije, Dušanka Belada potpisuje i adaptaciju teksta koji će na daskama CNP-a doživjeti praizvedbu kad je u pitanju naš region.
Ovim komadom stavlja se tačka na „možda najteži period u radu CNP-a”, ocijenio je umjetnički direktor CNP-a Željko Sošić, koji se „sedmoj sili” obratio licem u lice nakon godinu dana.
– Predstava se bavi odnosom umjetnosti i čovjeka. Razmišljajući šta je to što u ovom trenutku može publici biti blisko, shvatila sam da je tema o tome šta se dešava sa odnosom čovjeka i umjetničkog djela za mene sve aktuelniji i značajniji. Zaljubila sam se u ovaj komad. Kroz lik Vićenca Peruđe iskazana je sva slojevitost odnosa jednog čovjeka i umjetničkog djela – kazala je Belada.
Komad govori o umjetnosti kroz umjetnost, ocijenila je Otašević. Za nju je, kako je kazala, činjenica da tumači tri različita lika prava čarolija. Napomenula je da joj je uloga u ovom komadu prva od kako je postala član ansambla CNP-a.
Kalezić je istakao da je kompleksan zadatak koji je dobio, a o svojoj ulozi i predstavi govorio je i Vujović.
O svom radu u stvaranju predstave govorile su i scenografkinja Ivanka Vana Prelević, kompozitorka Marija Mitrović i kostimografkinja Gordana Bulatović.
Komad, čije su izvršne producentkinje Jana Ražnatović i Jelena Milošević, biće izveden na Sceni „Studio”.


Pozorište teško funkcioniše
Nastavili smo rad i pronašli način da završimo predstavu u koordinaciji sa Savjetom CNP-a, sa našim dobavljačima i ljudima sa kojima stalno sarađujemo, rekao je Sošić odgovarajući na pitanje u vezi sa ostavkom direktorke Milice Tomović i neizmirenih troškova oko izrade kostima.

– Dakle, konstatacija je tačna, ali realizovanje predstave nikad nije došlo u pitanje – odgovorio je Sošić.

Izvor: DAN

Sahranjen Đorđe Balašević – Uz „Oliveru” na vječni počinak

Kantautor i pisac Đorđe Balašević sahranjen je juče na Gradskom groblju u Novom Sadu, prenose beogradski mediji, piše Tanjug. Panonski mornar, kako su ga zvali, sahranjen je uz pjesmu „Olivera” posvećenu njegovoj supruzi.
Od kapele do grobnog mjesta tamburaši su svirali Đoletove pjesme.
U povorci su bili samo najbliža porodica i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, kao i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, kako je prenio portal nova.rs
Svi prilazi groblju su bili zatvoreni. Želja porodice bila je da Balašević bude sahranjen u krugu porodice, bez prisustva medija. Prema želji porodice, neće biti održana ni komemoracija.
U Novom Sadu juče je bio Dan žalosti povodom smrti legendarnog kantautora.
Balašević je preminuo u petak u Novom Sadu u 68. godini od posljedica virusa korona.

Izvor: DAN

Pjesnički karavan od fantazije

PROMOVISAN ŠESTI ZBORNIK POEZIJE UKU „ZENIT”

Zbornik dječje poezije „Pjesnički karavan” u izdanju Udruženja književnika i umjetnika „Zenit” iz Podgorice promovisan je u KIC-u „Budo Tomović” O šestom po redu zborniku koji je među istim koricama okupio pjesnike, ljubitelje pisane riječi, talentovane mališane – jednom riječju zaljubljenike u stih i rimu, govorili predsjednik Zenita” Milan Rajović, potpredsjednik Veljko Veljović, Vida Ristić i Goran Popović. Stihove su čitali Dragoljub Pejović, Zorica Marković, Jana Veljović, Marija Marković, Balša Kićović i Nikolina Mirković. Program su vodile Ivana Knežević Minić i Darija Dulović Madžgalj.
– Pozdravljam i vas dragi prijatelji i ljubitelji pisane riječ što ste došli da skupa damo podršku herojima pisane riječi. Večeras se zabavljamo i uživamo slušajući njihove stihove iz zbornika. U njegovom stvaranju učestvovalo je 124 pjesnika od 11 do 85 godina što je izuzetno značajno kako za Udruženje „Zenit”, ako i za Crnu Goru – kazao je, između ostalog, Rajović, napominjući da se u zborniku na 310 strana našlo mjesta i za talentoanu djecu iz regiona.
Srećna je i država što ima i što ostavlja takve tragove da se generacije dive i ponose sa njima: Tijana Radonjić, Tijana Našpalić, Teodora Ćipranić, Sofija Kovačević, Balša Kićović, Ognjen Veljović… i svi učesnici, kako djeca, tako i odrasli, ostavivši djela da žive kroz vjekove, da ih spominju generacije kao Čika Jovu Jovanovića Zmaja i druge velikane, poručio je on.
Zbornik dječje poezije pod nazivom „Pjesnički karavan” plijeni tematskom raznovrstašću naglasio jeGoran Popović.
– U njemu su zastupljeni svi elementi dobre poezije, od poetičnosti i humora, do fantazije i informativnosti – konstatovao je on.
Popović je primjetio da je posebna vrijednost i jedna od karakteristika ovog zbornika to što tematski stihovi u njemu nerijetko dočaravaju porodičnu idilu, „kada dušu obuzima milina življelja i kada se tone u bezbrižan san, jer samo u okrilju porodice ljepše se sanja”.
Po svom karakteru zbornik tvore lirske i lirsko epske pjesme, a posebno su interesantne i dopadljive pjesničke basne – istakao je Popović.
Profesorica Milanka Berković autorka je recenzije šestog „Pjesničkog karavana”.

Izvor: DAN

Nagrada za razvoj kulture na sjeveru

DRAGOSLAV ŠĆEKIĆ PRIZNANJE OPŠTINE URUČIO PRODUCENTKINJI JELENI ŠOŠKIĆ

Predsjednik opštine BeraneDragoslav Šćekićuručio je mladoj producentkinji Jeleni Šoškićpriznanje za realizaciju programa „Razvoj kulture na sjeveru”. Priznanje je uručeno za predstavu „Lice”, koja je rađena u produkciji Centra za kulturu, a uz podršku Opštine Berane i Ministarstva kulture. Tom prilikom predsjednik Šćekić je naglasio da će Opština nastaviti da podržava mlade ljude koji svojim radom i zalaganjem doprinose razvoju lokalne zajednici i društva u cjelini.

-Naša obaveza kao lokalne samouprave je da i na ovaj način pošaljemo poruku da su obrazovani mladi ljudi najvažniji resurs Berana i Crne Gore i da su kao takvi, najbolji promoteri vrijednosti jednog društva. Tom cilju će Opština Berane nastaviti da bude posvećena i ubuduće – naglasio je Šćekić.

Producentkinja Jelena Šoškić istakla je da joj pričinjava veliku čast i zadovoljstvo što je dobitnica opštinske nagrade.

– Ovakve nagrade puno znače. Naročito jer sam na početku svog puta i zato što su znak da se prepoznaje trud i zalaganje. Nadam se da će ovakve inicijative biti praksa i u budućnosti, jer ima mladih ljudi koji žele da stvaraju i doprinose zajednici i treba ih poduprijeti i podržati. Voljela bih da nagrada koju sam dobila bude znak početka mog stvaranja u rodnom gradu, koje će se, nadam se, nastaviti – kazala je Šoškić.

Izvor: DAN

Zmajeva nagrada za Radomira Uljarevića i Sašu Radojčića

DODIJELJENA NAGRADA MATICE SRPSKE ZA NAJBOLJU PJESNIČKU ZBIRKU NAPISANU NA SRPSKOM JEZIKU

Pjesnici Radomir Uljarević i Saša Radojčić dobitnici su prestižne Zmajeve nagrade Matice srpske za 2020. godinu, odlučio je žiri u sastavu: prof. dr Jovan Delić (predsjednik), prof. dr Dragan Stanić, Želidrag Nikčević, Selimir Radulović i Đorđo Sladoje. Na konferenciji za novinare Matice srpske je saopšteno da je ova prestižna nagrada ustanovljena 1953. godine i da se dodjeljuje za najbolju pjesničku zbirku napisanu na srpskom jeziku. Književnu poeziju na srpskom jeziku u proteklih godinu dana žiri je ocijenio kao visoko kvalitetnu. Smatraju i da su nagrađeni pjesnički stvaraoci originalni, da se njihov pjesnički jezik odlikuje odličnom lirikom i da su zreli pisci različitih poetika.
– Za knjigu Radomira Uljarevića koja nosi naziv „Pepeo”, može se reći da je knjiga izuzetne lirske zrelosti i usredsređenosti, koja otvara bolna pitanja srpskoga naroda – kazao je, između ostalog, Selimir Radulović, obrazlažući odluku žirija. Iz te knjige, kako zapaža Radulović, provijava osnovni stav autora da je vjera Hristov dah i život srpskog naroda.
Kada se zna da je ovo prestižno priznanje otišlo u ruke velikim imenima poput Desanke Maksimović, Vaska Pope i Matije Bećkovića, onda je zasigurno velika potvrda ovogodišnjim dobitnicima da su na pravom književnom putu.
– Knjiga „To mora da sam takođe ja” autora Saše Radojčića pruža idealni primjer kako savremeni pjesnik može iznjedriti angažovanu stihotvornu masu, kazao je član žirija Selimir Radulović.
Laureat Radomir Uljarević smatra da svaka nagrada koja se dodjeljuje za poeziju, uvijek znači mnogo za samu poeziju.
– Zmajeva nagrada prije svih drugih. Ne samo po važnosti i značaju onoga ko tu nagradu dodjeljuje, već i po važnosti i značaju ranijih dobitnika te nagrade, a smisao nagrade je u tome da dodatno svrati pažnju čitalaca na pjesničko štivo, koje u našem vremenu nekako sklonjeno u stranu. Poezija je odavno izgubila širu čitalačku publiku i računa sa posvećenicima, sa onim čitaocima koji još imaju povjerenje u poeziju, i povjerenje u mogućnost da upravo tamo pronađu onu nit koja ih vezuje sa najvažnijim, a što nije sadržano u drugim disciplinama duha. Ova knjiga poetski ispituje zlo koje se u cikličnim vremenskim razmacima pojavljuje u svoj strahoti ovoga svijeta, a srpski narod, ma gdje bio, pa i u Crnoj Gori, nekim udesom sudbine se obreo u grotlu tog zla. O tome svjedoči „Pepeo”. „Pepeo” nikoga ne optužuje, ova knjiga svjedoči, a svjedoci su počinioci svekolikog zla. Oni su dobili riječ, i to u obliku dokumenta – pojasnio je u razgovoru za „Dan”, na vijest o nagradi, pjesnik Radomir Uljarević.

Izvor: DAN

U Podgorici povodom međunarodnog Dana sjećanja na žrtve Holokausta

Zabrinjavaju govor mržnje, ekstremizam i antisemitizam

Holokaust je danas pojam za svaki vid kršenja ljudskih prava velikih razmjera i zločina protiv čovječanstva. On obavezuje da kritički sagledamo prošlost, ocijenila je Nina Ofner Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice na komemoraciji priređenoj u Podgorici povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve šest miliona Jevreja, ali i preživjelih i njihovih oslobodilaca, svih onih – kako je ocijenila, „koji su stali u odbranu ljudskog dostojanstva i života, pravednika među narodima”.

Bio je ovo povod da se kroz film prikazan u sali Dodest okupljeni, među kojima i pripadnici diplomatskog kora u Crnoj Gori, još jednom podsjeti na istorijat zločina Hitlerovih njemačkih nacionalsocijalista i njihovih saveznika, koji su tokom Drugog svjetskog rata ubili šest miliona Jevreja, kao i pet miliona pripadnika ostalih evropskih naroda i manjina.

Simboličnim paljenjem svijeća, odata je pošta žrtvama Holokausta na dan kada su jedinice Crvene armije 1945. godine oslobodile nacistički logor Aušvic u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno najmanje 1,1 milion ljudi.

– Nažalost, svjedoci smo da su govor mržnje, ekstremizam, antisemitizam, negacija Holokausta dostigli zabrinjavajući nivo. Stoga svi zajedno moramo oblikovati našu budućnost uz promovisanje tolerancije, otvorenosti, prihvatanja drugih i različitih – navela je Ofner Bokan, apelujući da svi zajedno radimo na tome da se ŠOA (jevrejski naziv za Holokaust) ne ponovi.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta ne služi samo da se ne zaboravi na žrtve jevrejskog naroda, jer tako nešto ni nije moguće, ocijenio je u svom obraćanju ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić.

– Ovaj datum treba da nam pruži šansu da iskažemo pijetet prema milionima civila koji su proganjani i surovo stradali zbog drugačije rasne, nacionalne, vjerske pripadnosti. Svaka činjenica o stradanju tokom Holokausta i danas jednako zapanjujuća i upozoravajuća, počevši već od samog naziva koji na starogrčkom označava – „pogubljen vatrom”. Holokaust se nije desio najednom, već je imao političku pripremu bar dvije decenije prije nego je počeo, oličen u suludoj tezi o rasnoj inferiornosti Jevreja, odnosno superiornosti Njemaca arijevaca – rekao je Leposavić.

On je dodao da je sve preraslo u organizovanu mržnju, pa su pored Jevreja, u Holokaustu stradali i drugi narodi, Rusi, Poljaci, Srbi, Romi i druge ranjive grupe i seksualne manjine.

– Na ovom mjestu želim da podsjetim na važne poruke koje je ova velika žrtva jevrejskog naroda ostavlja civilizaciji kao njenu živu istoriju i veliko upozorenje – nacistički režim je pokazao da za dostojan život čovjeka i zajednice nije dovoljno puko postojanje zakona i njihova primjena. Jer, jedan od najvećih zločina u istoriji civilizacije izvršen je u skladu s pravnim propisima koje je progoniteljski režim uredno usvojio i objavio prije nego što je počeo sa izvršavanjem svojih nedjela. Od tada, pokazalo se da nije dovoljno da zakon važi, već da važi dobar zakon – rekao je Leposavić.

Ministar Leposavić je konstatovao da je veliko stradanje – Holokaust, pokazalo neophodnost vladavine prava, i to ne bilo kakvog. Zato je nakon Drugog svjetskog rata došlo do jurističke revolucije, redefinisanja pravnih konvencija i formulisanja zločina genocida, demokratizacije međunarodne politike. U savremenom društvu, koaže Leposavić, evidentan je govor mržnje i moralne indiferentnosti u postupanju i obavljanju javnih poslova.

– Važno je da se sjećamo žrtava Holokausta i činjenice da je njihovo stradanje moglo biti spriječeno. Svjedočeći ovaj dan, svjedočimo i da život pobjeđuje sve, pa i najveću patnju. Ovaj dan nas podjseća i da Jevrejska zajednica Crne Gore nije samo jedna od vjerskih zajednica, već predstavlja važan dio kulture Crne Gore, i doprinosi njenom unapređenju i njenih univerzalnih vrijednosti – zaključio je Leposavić.

Prigodnim programom, sastavljenim od kolaža dokumentarnih i umjetničkih svjedočenja žrtava Holokausta, a koje su interpretirali podgorički i danilovgradski gimnazijalci, završena je komemoracija, kojoj je prisustvovala i ministarka prof. dr Vesna Bratić.

Izvor: DAN

Nagrada za „Don Kihotovu smrt i druge priče”

Pisac i novinar Ratomir Rale Damjanović dobitnik je međunarodne nagrade „EYELANDS BOOK AWARDS” za 2020. koju dodijeljuje grčki književni časopis „Eyelands.gr” u saradnji sa IK „Strange Days Books” iz Atine već osam godina. Damjanoviću je nagrada pripala za kratke neobjavljene priče „Don Kihotova smrt i druge priče” (u prevodu na engleski jezik). Ovu knjigu čeka izdanje na grčkom jeziku, uz niz promocija u Grčkoj i na internet mreži.
Priznanje se dodijeljuje u nekoliko kategorija, za objavljenu i neobjavljene književne rukopise raznih žanrova.
Na konkursu svake godine učestvuju pisci sa svih kontinenata. Kako urednici ističu, „publikuju se knjige koje teže da umjetničkoj književnosti daju prednost, koje su nosioci novih ideja i intrigantnih perspektiva, i nisu napisane samo u komercijalne svrhe.”
Damjanovi, dugogodišnji urednik u radio Beogradu, autor je dvadesetak knjiga, među njima i dvotomne hrestomatije „Srbija u delima stranih autora”. Dobitnik je nagrada „Miloš Crnjanski”, „Isidora Sekulić”, nagrade Zmajevih dečjih igara za nabolji roman za mlade na srpskom jeziku i brojnih drugih priznanja. U Damjanovićevom opusu posebno mjesto zauzimaju romani „Zgad” i „Sančova verzija”.
Za neobja „Pouke Grka” nagrađen je Gejl Sidonija Šobot iz Kanade, za objavljenu knjigu priča Dženifer Stajl iz Velike Britanije. Za objavljenoi istorijski roman nagrađena je Mona Deš, a za neobjavljeni Kejt Vajzman. Priznanje za objavljeni roman pripalo je Ketlin Solimajn, a Suzan Van Doling je dobila nagradu za neobjavljeni roman. Amerikanac Džef Fernsajd dobio je nagradu za objavljene kratke priče. Za zbirku poezije nagrada je pripala Sari Rajs, a za neobjavljenu poeziju Šeri Mosafre Rajnd.
Nagrade će biti uručene u Atini u maju. 

Izvor: DAN

Pratite Exitov novogodišnji program: Cypressi, Snoop, Hardwell i specijalan set Davida Guette!

Novogodišnji specijal “EXIT to 2021” sastoji se od nekih od najznačajnijih trenutaka koji su u proteklih 20 godina zajednički doživljavani na glavnoj bini festivala i obuhvatiće nastupe muzičkih giganata

Kako su praznici pred nama jedinstveni u tome što će ih velika većina ljudi provesti kod kuće u vrlo specifičnim okolnostima, EXIT festival u novogodišnjoj noći ponudiće festivalskim fanovima širom sveta svojevrstan IZLAZ iz trenutne situacije kroz specijalni TV program preko festivalske Facebook i Youtube stranice uz zajedničku želju da nam sledeća godina bude neuporedivo bolja u svakom smislu.

Novogodišnji specijal “EXIT to 2021” sastoji se od nekih od najznačajnijih trenutaka koji su u proteklih 20 godina zajednički doživljavani na glavnoj bini festivala i obuhvatiće nastupe muzičkih giganata kao što su The Cure, The Prodigy, Migos, The Chainsmokers, Motorhead, Moby, Faithless, Liam Gallagher, Jason Derulo, Atoms For Peace, Damon Albarn, Hurts, Pet Shop Boys, Nile Rodgers i mnogi drugi. Ovim udarnim imenima su se u poslednji čas priključili i Snoop Dogg, Cypress Hill, Hardwell, i Gloria Gaynor, koji su sa velikim razumevanjem prihvatili da budu deo ovog projekta, dok će tačno u ponoć, specijalno ovom prilikom premijerno biti emitovan i nastup zvanično najboljeg svetskog di-džeja Davida Guette!

Tako će se 31. decembra, sa početkom u 21:21 čuti neki od najupečatljivijih legendi Petrovaradinske tvrđave, čiji su nastupi tokom godina obeležili glavnu binu EXIT festivala, a prvi korak u 2021. godinu sa svim fanovima napraviće upravo zvezda Exita 2021 i miljenik domaće publike, David Guetta.

David Guetta
foto: Exit Festival

Specijalno iznenađenje koje sve festivalske fanove čeka na Exitovoj fesbuk stranici jeste i nastup i zvanično najboljeg svetskog producenta i di-džeja Davida Guette, koji će, za sada na još uvek tajnoj, ali magičnoj lokaciji biti održan u njegovom rodnom gradu Parizu. Ovaj nastup će, zbog posebnih odnosa i povezanosti koje još od prvog nastupa na samom početku karije pre gotovo petnaest godina, ovaj Parižanin gaji sa Exitom, biti prenošen u mreži pažljivo odabranih partnera među kojima je i EXIT festival.

Na ovaj način Guetta nastavlja svoj serijal lajv strim žurki pod nazivom „Ujedinjeni kod kuće“. Podsetimo, upravo za jednu od ovih žurki David Guetta i EXIT već su udružili snage u zajedničkoj poruci, kada je na fejsbuk stranici EXIT festivala bio emitovan njegov nastup iz Majamija.

Novogodišnji „EXIT to 2021“ specijal biće sačinjen iz dve celine, od kojih će prvu, sa početkom u 21:21, obeležiti neke od najvećih živih muzičkih legendi i moćni zvuci gitare, dok će se u drugoj celini, sa početkom u 22:45, naći neki od najvećih pop, hip hop i EDM hitova današnjice.

Tako će publika imati priliku da se kroz prvi deo programa priseti nastupa zvezda kao što su Moby, The Prodigy, Motorhead, Damon Albarn, The Cure, Liam Gallagher, Pet Shop Boys, Roisin Murphy, Glora Gaynor, Atoms For Peace, The Vaccines, Ziggy Marley, Dub FX i Phil Anselmo, dok će u drugom delu programa slušati globalne hitove koje nam donose Faithless, Bastille, Rag’n’Bone Man, Snoop Dogg, Desiigner, Migos, Jason Derulo, Nile Rogers, Hurts, Tom Walker, Tom Odell, John Newman, Lost Frequencies, The Chainsmokers, David Guetta i Hardwell.

Snoop Dogg
foto: Exit Festival

U novogodišnjoj noći, prethodno najavljenom multižanrovskom spektaklu pridružiće se još i legenda zlatne disco ere Gloria Gaynor čiji bi hit singl „I will survive“ mogao biti svojevrsna motivaciona himna godine za nama. Ljubitelje hip hop zvuka obradovaće činjenica da će deo specijalno „EXIT to 2021“ programa biti veliki Cypres Hill koji su ostavili neizbrisivi trag u muzičkoj istoriji kao začetnici “west coast” hip-hop zvuka, te neponovljivi Snoop Dogg čija je zaostavština u hip hop svetu neprocenjiva, dok će boje Holandije braniti Hardwell koga je DJ Mag čak dve godine zaredom proglašavao za broj jedan di-džeja.

Novogodišnji program moći će da se prati na Facebook stranici i YouTube kanalu EXIT festivala.

Velika proslava 20. godišnjice EXIT festivala održaće se od 8. do 11. jula 2021. na Petrovaradinskoj tvrđavi, a svoje nastupe već su potvdila neka od najvećih svetskih i regionalnih imena kao što su David Guetta, DJ Snake, Tyga, Eric Prydz b2b Four Tet, Paul Kalkbrenner, Nina Kraviz, Boris Brejcha, Sheck Wes, Solomun, Sepultura, Metronomy, Dax J, Kobosil, Denis Sulta, Honey Dijon, Laibach, Juliana Huxtable, Francois X, 999999999 live, Onyvaa, Monosaccharide, Bokee, VTSS, SPFDJ, Marko Nastić, After Affair, Kristijan Molnar, Bokee, Coeus, Goblini, Ilija Djoković, Lag, Insolate, Layzie, Massimo, Reblok, Runy, Space Motion i Thundermother.

Izvor: https://www.vijesti.me


Juče je, putem zoom aplikacije održana ceremonija dodjele nagrada laureatima „Puškinskog konkursa“

I Crna Gora je među nagrađenima🇲🇪❤️🇷🇺!!! Predstavljao je NAŠ Miomir Mijo Vojinović! Svaka čast

Zna se kojim jezikom govorimo, i to ne smije biti političko pitanje

Mnogi umjetnici koji žive i rade van Crne Gore, a koji su ovdje rođeni, kao i mnogi koji žive ovdje, doživjeli su diskriminaciju, i to u zavisnosti od bliskosti sa vladajućim režimom, i na osnovu toga kako se izjašnjavaju, ocijenila je glumica Vanja Milačić.
Ona je na okruglom stolu u organizaciji NVO „Ne damo Crnu Goru”, održanog u Podgorici govorila o primjerima negativnog uticaja politike na kulturu i umjetnost.
– Došlo se u situaciju da se Crna Gora lišila kulturnog dobra i kulturnog nasljeđa svih ljudi koji su otišli, posebno ka Srbiji – konstatovala je Milačić.
Ona ocijenila da ako je u Crnoj Gori sazrelo mišljenje da državljani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi nisu ništa manje Crnogorci od Crnogoraca iz prethodnog režima, onda to pruža odličnu osnovu za novi koncept kulture u kojoj bi svi građani bez obzira na nacionalnost i njihovo izjašnjavanje bili jednaki i poželjni za kulturu jednog naroda.
– Smatram da je to evropski koncept, i da to u ovom trenutku kada su svi građani Crne Gore dobili mogućnost da budu jednaki, jeste fundament koji ne treba ispustiti – zaključila je Milačić.
Moderatorka okruglog stola prof. dr Neda Andrić je pojasnila da je tema: „Kultura: Film i pozorište”, široko postavljen, a opet vrlo aktuelna, jer postoji potreba za slobodnim i kreativnim dijalogom među različitim akterima koji su svako na svoj način uključeni u ovu priču.
– Pravi je trenutak da se zapitamo koliko je posljednjih 30 godina i u kojoj mjeri naša kultura bila opterećena provinicjalizmom, koliko je pod pritiskom univerzalizma bila a nacionalna apstrakcija, i u kojoj mjeri je uspijevala da prevaziđe i jedno i drugo i da iskorači ka univerzalnom – rekla je dr Andrić.
Kako kaže dr Vjera Mujović, glumica, potrebno je promišljanje o slici jedne države, imidžu koji se sporo i teško mijenja, jer zavisi od identiteta. A, bitno je i da se „uspostavi konsenzus oko osnovnih tačaka, oko temelja oslonaca najvažnijih karakteristika identiteta”, smatra Mujović.
– Treba da govorimo o vrijednostima i da učvrstimo, preispitamo i repozicioniramo naš identitet. On je i hibridan, i ne može da stoji samostalno, ali s aktuealnom krizom identiteta moramo da imamo čvrste oslonce u smislu što smo i ko smo – naglasila je Mujović. Naročito se to, po njoj, vidi kada su pitanju problemi vezani za sociološke kategorije jezika kojim govorimo.
– Svugdje se zna kojim jezikom govorimo, i to ne smijemo da dozvolimo da postane političko pitanje, i da jezik postane sredstvo podjele i razaranja – kaže Mujović. Po njoj, bitno je da se umjetnost i kultura tretiraju kao mostovi kojima se ne samo povezujemo s drugima, već kreiramo ljepšu sliku o sebi. Smatra i da ne treba minimizirati kulturnu i umjetničku saradnju Crne Gore i Srbije. Odnosno, da je važno angažovati snažne umjetničke ličnosti bez obzira na nacionalnost, i omogućiti im da se u Crnoj Gori osjećaju kao kod kuće.
S osnovnim dešavanjima u crnogorskoj kinematografiji i njenim razvojem, te kojim načinima Filmski centar CG tome doprinosi, prisutne je upoznao mr Sehad Čekić, direktor ustanove. Po njemu, iako treba još mnogo učiniti, u kinematografiji i nije sve tako crno jer su dosad imali podršku Vlade Crne Gore, resornog Ministarstva kulture i drugih, napominjući da je ova godina bila prilično teška zbog pandemije. Čekić je istakao i da film – kinematografija nijesu i ne mogu biti stoprocentno nacionalna kategorija, o čemu svjedoče i brojne regionalne koprodukcije, kao i činjenica da crnogorski autori dobijaju sredstva i iz evropskih fondova. On ističe da je pored ekonomske stimulacije, važno i da društvo bude na odgovarajućem civilizacijskom nivou i da umjetnici mogu slobodno da kreiraju, slobodno se izražavaju, da mogu da provociraju ustaljene društvene norme.
– To je bitno u ovom momentu povišenog ekstremizma i jedne vrste agresivnosti evidentnog i na društvenim mrežama i medijima – kaže Čekić.
Po filozofu, dr Filipu Ivanoviću, bitan segment u cijeloj priči jeste umjetničko i kulturno obrazovanje, a koje se često ispušta iz vida, i to od najranijeg do akademskog nivoa. On je dodao i da iako imamo na papiru odličene kulturne strategije, i zakone, praksi ih demantuje. To se pokazalo i prilikom nedavne dodjele sredstava sa konkursa Ministarstva kulture za NVO. Osvrnuo se i na neke ranije prakse.
– Mnogi projekti finansirani od Ministarstva kulture promovisani na javnom servisu su politikantski i nacionalistički, serije koje pseudoistorijski tretiraju teme. Poželjni su istorijski filmovi, ali ulagati veliki novac u nacionalizam i politikanstvo nije dobra strategija za kulturu – kaže Ivanović, dodajući da Crna Gora tu ipak nije izuzetak u odnosu na okruženje. Po njemu, poraz je cijelog društva i umjetničke zajednice da imamo samo jednog kandidata za Oskara.
O ograničenjima u sprovođenju programa, predloga i radu jedne opštinske ustanove kulture, koja ne djeluje samo na lokalnom nivou, govorila je mr Gordana Krcunović, direktorka JUK „Herceg Fest”. Osvrnuvši se na prethodni period, u kome kako kaže nije bilo mjesta u javnom prostoru za sve, naročito one koji misle drugačije od tadašnjeg vladajućeg režima, Krcunović kaže da se mora početi njegovati kultura dijaloga. Odnosno, kako je Krcunović rekla, da više ne vladaju principi teatrokratije, i da se umjetnici ne njeguju kao državni projekat. S obzirom na ograničenja, Krcunović ističe da se u prethodnom periodu može govoriti i o nepoštovanju elementarnih ljudskih prava, kakvo je i pravo na kulturu.
– Govorimo o nivou mimikrije i licemjerja na političkoj i kulturnoj sceni, jer mogu da kažem da je kulturna politika, zvanična agenda, u stvari bila agenda jedne političke partije – kaže Krcunović. Istakla je i nemogućnost da Opština Herceg Novi dobije odobrenje Ministarstva kulture za mnoge svoje projekte iz kulture i umjetnosti.
Na sličnom fonu govorio je i mr Vojislav Kilibarda.
Reditelj Zoran Rakočević, najveći dio izlaganja posvetio je nemogućnosti da nezavisne pozorišne produkcije dobiju podršku na konkursima, naročito Ministarstva kulture, dodajući da sada, kada na površinu isplivavaju razne afere, očigledno da je novca bilo i dosad, ali oni nijesu, kako je rekao uspijevali da „provale loziku” kako bi došli do sefa – državnog budžeta. Zajedno sa kolegom, filmskim rediteljem Senadom Šahmanovićem, osvrnuo se i na nedostatak kulturnih sadržaja na sjeveru Crne Gore, u sredinama iz kojih potiču. – Posvetiti se estetizaciji naše stvarnosti umjesto politizaciji kao što je to bio dosad slučaj – rekla je dr Andrić, naglašavajući potrebu osvješćivanja lične odgovornosti, a kako bi se desile promjene, svojevrsni je zaključak okruglog stola.
Tema „Kultura: Film i pozorište” može se pogledati na Fejsbuk stranici NVO „Ne damo Crnu Goru”.

Izvor: DAN