СНП

„Andrićeva sunčana strana“, naziv je trodnevnog simpozijuma koji je  u Institutu Igalo okupio učesnike iz 15 država. Odvija se u okviru projekta – Andrić u evropskom kontekstu, koji je započet 2007. godine na Institutu „Kalrl Franc“ u Gracu.

Profesor Branko Tošović, koji je pokretač projekta, kazao je da je Herceg Novi izabran zbog teme simpozijuma, jer je ovaj grad upravo blagom klimom i jedinstvenom svjetlošću privukao nobelovca.

Tema simpozijuma odabrana je zbog Andrićevog nedovršenog romana „Na sunčanoj strani“, a Herceg Novi je bio logičan izbor, kaže prof Tošović.

– Nimalo slučajno izabrali smo Herceg Novi, budući da je Andrić ovdje živio 4 godine, da je napravio kuću i boravio do 1968. godine, sve dok njegova supruga Milica nije izenada umrla, baš u toj kući. Zbog tih velikh emocija, nikad se više nije vratio u Herceg Novi – navodi on.

Trodnevni skup podijeljen je u tri tematska bloka. Prijavljeno čak 90 tema, koje će izlagati 58 autora iz 36 gradova.

– Prvi je nedovršeni roman “Na sunčanoj strani”, drugi je svjetlost, kao motiv u Andrićevom stvaralaštvu i treći je odnos Andrića prema Crnoj Gori, odnosno književnosti i piscima Crne Gore – objašnjava prof. Tošović.

Andrić se u Herceg Novom družio sa piscima, ali je pratio i cjelokupnu književnost u Crnoj Gori

– Često je odlazio u šetnje sa Mihajlom Lalićem. Kažu da su više ćutali nego što su razgovarali. Imao je jednu prepisku sa Miodragom Bulatovićem, koji mu se stalno javljao, gdje god bi se našao, ali Andrić je bio zadojen jednom ličnošću, a to je Njegoš – tvrdi Tošović.

Veliki broj učesnika koji su se rado odazvali pozivu govori da se interes za Andrićevo djelo ne smanjuje, te da veliki broj mladih istaživača proučava Andrića. Sljedeći simpozijum biće održan u Moskvi.

Opština Herceg Novi ušla je u projekat revitalizacije kuće Iva Andrića, vođena idejom da ona bude mjesto sjećanja dostojno velikog pisca i dobije međunarodni kulturni, obrazovni i turistički značaj, istakao je menadžer opštine Dragan Šimrak.

Najavio je da će kuća biti u potpunosti revitalizovana do kraja 2020. godine, uz, kako je kazao, puno poštovanje istorijata, autentičnog ambijenta i Andrićevog djela, kroz prekogranični projekat pod nazivom “Co Co Tour”.

Izvor: Radiojadran.com

Narodna biblioteka Budve se održavanjem programa „Dječija prava” pridružila obilježavanju manifestacije Međunarodna nedjelja djeteta, koja se tradicionalno održava u prvoj sedmici oktobra. Cilj manifestacije je da se skrene pažnja javnosti na djecu i mlade, na njihove potrebe i prava u porodici, društvu i lokalnoj zajednici, na njihova prava da odrastaju u što boljim uslovima, na jednake šanse za razvoj i ostvarenje svih svojih potencijala.
U programu su svoje stavove i viđenja dječijih prava iznijeli učenici, polaznici radionica kreativnog pisanja koje se održavaju u Biblioteci, a koje vode profesorke Zorica Joksimović i Sanja Pantović. Djeca, mlađi polaznici radionice kreativnog pisanja su na balonima ispisivali želje, a stariji polaznici iznijeli su mišljenja o tome šta su njihova prava, šta obaveze, a šta su želje. Djeca su isticala svoja prava na slobodno mišljenje, kao i na grešku, ali i pravo drugih da slobodno misle i griješe.
O dječijim pravima, ali i o odnosu i razumijevanju prava i obaveza govorila je i psiholog Nada Božović, koja ističe da je odluka o dječjim pravima donijeta na osnovu činjenica da djeca zaslužuju poseban tretman u odnosu na odrasle i da zaista imaju posebne potrebe u odnosu na njih. Kako objašnjava Božović, to znači da je deci potrebna sigurnost, kako bi odrasli u snažne i zdrave ljude koji misle svojom glavom i koji otvoreno pričaju o svemu. No, Božović se osvrnula i na činjenicu da se mnogo priča o pravima djeteta, a jako malo o njihovim obavezama.
– Sama ideja o dječjim pravima je proizašla odatle da znajući da djeca imaju prava uče da i drugi imaju prava, a samim tim što drugi imaju prava, oni imaju obavezu da poštuju druge kao što žele i osjećaju da treba da se oni poštuju. Mislim da smo malo skliznu – ističe Božović. Zašto je to tako pored svih prava koja su im data, psiholog odgovara:
– To je i zato što je djeci data prevelika moć koju oni sami ne mogu da ponesu, ne znaju šta će sa njom – kaže Božović. Ona ističe da ljubav prema djetetu ne treba, i ne smije biti opravdanje za slabost roditelja u namjeri da postavi čvrste granice prema njemu jer upravo u tome leži kamen spoticanja u vaspitanju koje donosi loše rezultate. Jer, izostankom granica, djetetu direktno ugrožavamo i zanemarujemo pravo na sigurnost jer mu se daje moć koju ono ne može da ponese, a ono to zna i osjeća.
– U svojoj nemoći da se izbori sa prevelikom slobodom koja mu je data, nepodržano, dijete gubi bazični osjećaj povjerenja prema autoritetu i stiče osjećanje nesigurnosti u bazi svoje ličnosti, što je temelj za kasniju nadogradnju. Ako je temelj u razvoju ličnosti osjećanje straha i nesigurnosti, šta god da se na to nadogradi, neće biti dobro i stabilno. Bez postavljenih granica djeca gube oslonac. Kako se djeca odnose prema obavezama, šta pokazuju rezultati u obrazovnom sistemu, budući da su jedine obaveze današnjeg djeteta učenje, govorila je sociolog Zdenka Grbavčević, podsjećajući i da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o dječjim pravima i samim tim preuzela obaveze da poštuje sva dječija prava.

Izvor; Dan.co.me