Категорије
Актуелно

KALUĐEROVIĆ: DРS-u TREBALO TRI MJESECA DA IZABERE РREDSJEDNICU

Na sjednici Skupštine opštine Golubovci održanoj 17. avgusta izabrana je, glasovima odbornika vlasti iz redova DPS-a i SD-a, nova predsjednica Opštine – Tanja Stajović.

Opozicija nije dala legitimitet ovakvom izboru, već su prije glasanja napustili sjednicu.

Tim povodom na sjednici lokalnog parlamenta odbornik SNP-a Slađana Kaluđerović kazala je da kako je krenulo mislili su da ovaj dan nikada neće doći, jer je DPS-u trebalo skoro tri mjeseca da izabere predsjednika Opštine. ‘’Naš stav nije odraz odnosa prema pojedincu koji se bira, već kandidatu DPS-a koji je pokazao maćehinski odnos prema Zeti. Kruna takvog ponašanja dolazi do izražaja u predizbornom periodu kad je osvajanje vlasti za njih zvijezda vodilja i kad ne biraju sredstvo ka ostvarenju tog cilja. Vrijeme će pokazati da li će kandidatkinja za predsjednicu uspjeti da se izdigne iznad partijskih interesa i radi u korist svih građana, a s obzirom na praksu koju je DPS pokazao sumnjamo da to mogu. Stajović ima odgovornost i samim tim što predstavlja ženu na čelnoj poziciji što je rijedak slučaj u našem društvu. DPS se maksimalno ogriješio o toj populaciji. Ona mora odlučnije pokazati da joj je interes građana ispred interesa DPS-a, jer u slučaju da bude izabrana za predsjednicu predstavljaće sve građane, a ne partiju koja je delegirala na to mjesto’’, rekla je Kaluđerović.

Izvor: Dan.co.me

 

Категорије
Спорт

Општина Беране: Незаконито приватизовали фудбалски клуб, вратићемо га грађанима!

Девет лица незаконито су, током трајања претходне власти, приватизовала фудбалски клуб Беране, саопштили су из Општине Беране, поручивши да неће дозволити да се било ко игра њеним именом и угледом, те да ће клуб бити враћен граду и њеним грађанима.

„Истине ради, подсјећамо јавност да је Општина Беране, приликом промјене власти 2014. године кренула у рјешавање нагомиланих проблема у свим сегментима функционисања локалне самоуправе. Један од тих корака, свакако је био и рјешавање проблема у спорту, а самим тим и у фудбалском клубу Беране.
Затекли смо, на жалост ситуацију да су 9 лица незаконито присвојила ФК Беране и то: Војислав Дошљак, Драгутин Јоксимовић-Драго, Рамусовић Фуад, Голубовић Радослав, Миљић Милојко, Шћекић Александар, Ћулафић Александар, Цимбаљевић Ново, Пачариз Фарук (сада покојни)„, наводе из Општине Беране.

Истичу, да се незаконитост огледала прије свега у недоношењу скупштинске Одлуке, неодржавању Скупштине клуба која није ни постојала, као и у избору оснивача.

„Ваља такође подсјетити да у то вријеме један од оснивача клуба у исто вријеме био потпредсједник ФСЦГ, односно предсједник Сјеверне фудбалске регије. Истовремено, клуб је био у великим организационим и финансијским тешкоћама. Као политички и професионално одговоран субјект, послије доласка на власт, иницирали смо оснивање Комисија која је утврдила дуг ФК Беране који је износио око 160.000,00 евра. У том правцу је донешена скупштинска Одлука да се клуб врати грађанима и Општини Беране, а кроз Буџет Општине Беране издвајана су значајна финансијска средства како би клуб могао несметано функционисати.

Упоредо са тим су вођени преговори да поменута лица(њих 9) ставе потпис на документ којим ФК Беране враћа Општини и својим грађанима.

Уз наш максималан напор, допринос и жељу да се то и деси, свједоци смо да то до данашњег дана није урађено, јер једно лице, а конкретно Јоксимовић Драгутин – Драго још увијек то није урадио, покушавајући тим својим чином уцијенити локалну управу, иако је и сам свјестан чињенице да је на незаконит начин отео клуб и Општини и грађанима. Овакав његов гест истовремено сматрамо и политичким чином“, наглашавају из Општине Беране.

Напомињу да су сво вријеме у рад клуба укључивали људе из спорта, именовали ВД предсједника, а све и искључиво са једним једином циљем- да сачувају ФК Беране, и врате га у руке фудбалских радника.

„Нажалост, огромних помака од стања у којем су га нестручни и неодговорни појединци довели – није било. Истовремено, новим тужбама, појединци су допринијели даљем погоршању цјелокупне ситуације“, истичу они.

Лични интереси испред интереса спорта у Беранама

„Наш највећи покушај и жеља да се стање у фудбалу у Беранама поправи је и моменат када смо извршили спајање ФК Беране и ФК Раднички како би олакшали и поправили фукнкционисање клубова као и само стање фудбала у Беранама.

Међутим, понашање и приступ једног дијела спортских радника и фудбалера нису дозвољавали да се стање поправи, и крене у правом смјеру, већ су своје личне интересе ставили испред интереса фудбала и спорта у Беранама уопште“, наводе у саопштењу.

Подсјећају да је Општина Беране у предходном периоду вратила велики дио дуга према тренерима, играчима, као и трошкове исхране и смјештаја по Уговорима на које нису дали сагласност, а који су резултат како политичког, тако и притиска спортских радника и фудбалера.

„На жалост, истовремено се желио створити утисак да Општина не води рачуна о клубу.

ФК Беране, иако отет од Општине и грађана добија из Буџета Општине Беране око 70.000 евра и то за покривање трошкова такмичења свих селекција клуба, претходних дуговања, као и за побољшање услова и рада клуба. Истовремено, ФК Беране је на годишњем нивоу добијао скоро исти износ средстава као сви остали спортови заједно“, наводе из Општине

Зашто се нису бунили кад је отиман клуб?

„И на крају, ред је да се сви скупа запитамо, јесу ли су пријатељи клуба они који су га незаконито отели, они који не желе да ставе свој потпис на враћање клуба грађанима и Општини, они који наводно помажу клуб да би га касније гонили тужбама, или је, са друге стране истински пријатељ Општина Беране која је, схватајући значај постојања и функционисања фудбалског клуба одржавала његово функционисање.

Добро би било да јавност чује и колико је средстава обезбијеђено од стране претходних оснивача клуба, као што је добро да знамо гдје су стотине хиљада евра уплаћених средстава из општинског буџета?

Истовремено, можда сви добијемо одговор како је могуће да су тадашњи дииректор Драгутин Јоксимовић и самозвани секретар Фуад Рамусовић (који је иначе и узео отпремнину) остали дужни преко евидентираних 160 хиљада евра? Добро је и да грађани знају да се тај дуг касније увећавао и са непријављеним и неевидентираним трошковима, уз огромна дуговања за услуге хране и пића широм Црне Горе, што је довело до тога да су многа врата заувијек затворена!

Питамо се да ли послије свега овога ми требамо да преузмемо уговорне обавезе на 4 године са тренерима уз плате од 1000 и 750 евра, што укупно износи 84.000 евра? Јасно се да закључити ко и зашто жели да угаси клуб?“, наводе из Општине и истичу:

„Истовремено, позивамо све наводне душебрижнике клуба да кажу зашто су ћутали кад је отиман клуб, и што нијесу тада писали и дигли глас против прекида стогодишње традиција постојања клуба.

Одговор је и лаику јасан – нијесу се бунили јер је то био период општег черупања беранске општине од којег су имали искључиву корист појединци блиски ДПС-у, као што је и данас јасно да је све ово смишљено у истим кухињама, како би се покушао зауставити евидентан опоравак и напредак који петогодишња власт спроводи.

Отворено поручујемо, да нећемо дозволити да познати мешетари уништавају овај град и спорт у њему, као што нећемо дозволити да Општина и даље финансира клуб, а да Драгутин Јоксимовић и његови партијски истомишљеници каљају име и углед фудбала и  града“.

Коначно ће се знати ред и како се троши новац грађана

„И на крају, нека градјани виде и који су људи у претходном периоду тужбом се обратили суду, доказујући ваљда тиме, љубав према своме клубу: др Јоксимовић Вукосав, Цимбаљевић Борис, Цимбаљевић Владимир, Радовић Владан, Лутовац Стефан, Фемић Дејан, Булатовић Ненад“, поручују из Општине Беране.

Напомињу да ће Општина иницирати доношење скупштинске одлуке којом ће ставити ван снаге претходну Одлуку и самим тим основати фудбалски клуб свих грађана Берана „у којем ће се коначно знати ред, као и начин како се и на који начин троше паре грађана“.

У том правцу, локална управа очекује пуну подршку од свих надлежних институција и свих добронамјерних грађана како би се зауставио деценијски јавашлук у ФК Беране. Истовремено, позивамо све фудбалере и спортске раднике који истински воле клуб да дају подршку новој иницијативи која ће наставити традицију фудбала у Беранама.

На крају, позивамо и Тужилаштво да испита одлуке на основу којих је клуб приватизован те да ли су у том процесу сви оснивачи дали свој потпис или је било фалсификовања? Позивамо надлежне органе и да обрате пажњу и на пријетње које свакодневно стижу до радника локалне управе. Једно је сигурно: Општина Беране неће дозволити да се било ко игра њеним именом и угледом док смо ми на њеном челу. То нам је обавеза према нашим Беранкама И Беранцима“, истичу у саопштењу.

Izvor: IN4S

Категорије
Спорт

Mačić saopštio spisak juniora za Evropsko prvenstvo

Crna Gora će igrati u grupi B sa domaćinom Bjelorusijom, Rumunijom i Grčkom

Trener juniorske vaterpolo reprezentacije (U19)  Slobodan Mačić saopštio je danas spisak igrača koji će od 26. avgusta do 2. septembra učestvovati na Evropskom prvenstvu u Minsku.

Crna Gora će nastupiti u sastavu: Miloš Krivokapić, Alen Isljamović, Đuro Radović, Savo Ćetković, Dušan Matković, Luka Murišić, Aljoša Mačić, Petar Mijušković, Dimitrije Rašković, Danilo Radović, Marjan Mitrović, Martin Gardašević, Uroš Vučurović i Branko Franeta.

“Igrači i stručni štab su uložili veliki trud rad da bi što spremniji dočekali Evropsko prvenstvo, a u prilog tome najbolje govore brojke od preko 80 treninga i deset pripremnih mečeva. Odrađene su pripreme u Nikšiću, Herceg Novom, Budvi, igrači su radili maksimalno ozbiljno i posvećeno kako bi na što većem nivou dočekali takmičenje. Ogromna odricanja i upravo zbog svega gore navedenog bih volio da se osvoji neka od medalja“, rekao je Mačić.

Crna Gora će igrati u grupi B sa domaćinom Bjelorusijom, Rumunijom i Grčkom.

„Grci su prvi favoriti za zlato, a ostale selekcije iz vrha vaterpola konkurišu za neko od odličja. Znamo da imamo mali fond igrača, znamo da sve crpimo iz četiri kluba, ali smo silno motivisani, nikoga se ne plašimo i jedva čekamo da krene šampionat, pa kako bude”, dodao je Mačić.

U grupi A su Španija, Hrvatska, Turska, Slovenija, u grupi C Mađarska, Italija, Gruzija, Francuska, te u grupi D Rusija, Srbija, Velika Britanija i Holandija.

Pored Mačića, u stručnom štabu su pomoćnici Miodrag Matković i Miloš Šćepanović, doktor Đorđe Klajn, tehnička podrška Vasko Vučković, dok je tim menadžer Nenad Franeta.

Crna Gora će u nedjelju veče (20.40) igrati prvi meč protiv Rumunije, u ponedjeljak se sastaje sa Bjelorusijom (19.10), a u utorak sa Grčkom (15.40).

Pobjednici grupa plasiraće se direktno u četvrtfinale, dok će drugoplasirane i trećeplasirane ekipe igrati baraž za četvrtfinale.

Категорије
Култура

Baljević: Pozivamo sve one koji ne pišu ćirilicom da pokažu razumijevanje za naše pravo da čuvamo ćirilično pismo

Juče je u prostorijama Narodne biblioteke Budve održana konferencija za medije povodom početka Festivala književnosti “Ćirilicom” , koji drugu godinu zaredom Narodna biblioteka Budve realizuje u suorganizaciji sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore.

Na presu su program predstavili direktorica Biblioteke Mila Baljević i predsjednik Savjeta Biblioteke dr Predrag Zenović.
Direktorica JU narodne biblioteke Budve, Mila Baljević najavila je Drugi po redu festival Ćirilica, te navela da je to manifestacija čija koncepcija je sasvim u skladu sa naslovnim geslom – ĆIRILICOM!
„Mi samo nastavljamo manifestaciju koju smo prošle godine osnovali u sradnji sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore, isto tako, nastavljamo aktivnosti koju ova ustanova uspješno sprovodi u ovom mandatu, koji smo sa punom aktivnošću i odgovornošću preuzeli, i isto na takav način ispunili, i ispunjavamo.
Svjesni smo da period u kojem organizujemo ovaj Festival nije sasvim podešen prema turistima, jer glavna sezona je u prolazu, ali vjerujemo da je ovo aktivnost koja će, u budućnosti sve više, privlačiti turiste, i isto tako će i građanima ovog grada pružiti mogućnost zadovoljenja njihovih potreba. I tako će u najboljem smislu riječi sve tješnje spajati turizam i kulturu!
Osnovna poruka Festivala ĆIRILICOM mogla bi da glasi: pišite ćirilicom! Ili još bolje: pišitite i ćirilicom! Zapravo, nema potrebe da isključujemo ćirilično pismo i onda kad koristimo latinicu!
Sve u istoriji tradicionalne Crne Gore nastalo je i napisano ćirilicom, i danas naša briga za naše pismo, istovrmeno je briga za sve nas, za našu kulturu. Svi se slažemo da je ljubav prema svom jeziku istovremeno ljubav prema svom narodu. Organizujući ovaj festival mi imamo u vidu upravo tu nedjeljivu ljubav prema svom jeziku i narodu.
Zato pozivamo sve one koji ne pišu ćirilicom da pokažu razumijevanje i poštovanje za naše pravo i obavezu da čuvamo ćirilično pismo, i da to pokažu svojim prirustvom i podrškom svim programima koje organizujemo, nezavisno od toga da li im se lično dopadaju neki od učesnika.
Mi želimo da ovim projektom isključimo i odbacimo svako političko čitanje onoga što je u svojoj osnovi kultura, i da pozovemo na razumijevanje, toleranciju, i uvažavanje svih različitosti!
To što JU Narodna biblioteka Budve organizuje književnu manifestaciju “ Ćirilicom“ je tako prirodno kad imamo na umu da smo u gradu Stefana Mitrova Ljubiše“, navela je Baljević.
Ove godine naša Ustanova je u povodu obilježavanja 160 godina od Ljubišine smrti uvrstila dva programa u festival „ĆIRILICOM“ i to.
27. avgusta: „S. M. Ljubiša – Očuvanje narodnog duha i ćiriličnog pisma“ i izložbu S. M. Ljubiša „Majstor priče i narodni tribun“, autorke Božene Jelušić koja će biti otvorena 29. Avgusta.
Zatim, u sklopu predavanja Zabrana ćirilice u vrijeme Austro Ugarske okupacije do oslobođenja i srpska književnost, nezaobilazna je priča o Ljubišinoj borbi za narodni jezik i ćirilično pismo.
23. avgusta će biti predstavljena treća knjiga „Paštrovskog almanaha“ koji se objavljuje isklučivo ćiriličnim pismom, zatim
3. septembra će biti riječi o Bukvaru iz Manastira Gradište koji je napisao inok Sava, rodom iz Paštrovića, a štampanog u Veneciji 1597. godine u štampariji Đuzepe Antonije Rampaceto. Navedenim programima Biblioteka afirmiše lokalnu kulturu koja njeguje ćirilično pismo.”
U nastavku je direktorica Baljević predstavila po datumima pojedinačne programe Festivala.
“Međunarodni književni festival „Ćirilicom“, koji JU Narodna biblioteka Budve organizuje po drugi put, okupiće opet u našem gradu najčitanije pisce, pjesnike, esejiste iz zemalja u kojima se upotrebljava ovo pismo ali i najeminentnije naučnike, lingviste i teoretičare književnosti“, naveo je predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve Dr Predrag Zenović.
„Vjerujem da je značaj ove manifestacije višestruk kako za njen tematsko-programski okvir tako i za kulturni život Crne Gore i Budve, kao i za turističku ponudu grada: „Ćirilicom“ ima za cilj da skrene pažnju javnosti i otvori naučnu javnu debatu o milenijumski starom pismu na kojem su ispisani počeci naše pismenosti. Je li ćirilica samo označitelj ili spona sa prošlošću i neodvojivi element naše kulturne baštine? – ključno je pitanje našeg samorazumijevanja. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u svijetu gdje dva pisma imaju potpuno ravnopravni ustavni status (čl. 13 stav 2 Ustava) te tako latiničnu i ćiriličnu varijantu treba shvatiti kao bogatstvo izraza, kao kulturni pluralitet i otvorenost. Ćirilice je, nažalost, sve manje, kod nas i u svijetu, i uprkos broju od 252 miliona ljudi u svijetu koji koriste ćirilicu, globalno i digitalno društvo predstavlja ogroman izazov za očuvanje ovog pisma. Zato je ovaj festival i naučni forum na kojem će se govoriti o vrijednosti pisma za kulturnu istoriju jednog prostora i načinima da se to pismo zaštiti.
„Ćirilicom“ je međunarodni književni festival koji povezujući autore i učesnike po jednom novom ključu krije mogućnosti uočavanja novih kulturnih veza i uspostavljanja dijaloga između naših i inostranih pjesnika i pisaca. Nakon prvog festivala, naše pjesnikinje i pjesnici, dobili su nekoliko poziva za prestižne međunarodne književne festivale.
Treće, i ne manje važno, „Ćirilicom“ je programski i organizaciono uklopljena u kulturno-turističku ponudu grada i onda kada se spuste zavjese „Grada teatra“, počinje naš književni program. Uzmemo li u obzir strukturu turista koji posjećuju Budvu i značajan broj govornika ruskog jezika, onda se uočava još jedna dimenzija opravdanosti i važnosti ovakvog književnog festivala“, zaključio je Zenović.

Izvor: Rtvbudva.me

Категорије
Спорт

Juniorke savladale BiH i plasirale se u polufinale Balkanskog prvenstva!

Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore savladala je danas selekciju Bosne i Hercegovine rezultatom 3:1 i izborila plasman u polufinale Balkanskog prvenstva, koje se održava u Čačku (Srbija).

Naše odbojkašice su zauzele drugo mjesto u grupi, sa dvije pobjede i porazom od Turske (3:0), prvoplasiranom u grupi.

Izabranice Časlava Đurovića će polufinale igrati u petak (17:40h) protiv pobjednika duela Srbija – Bugarska (večeras).

Crna Gora – Bosna i Hercegovina 3:1 (25:16, 18:25, 25:19, 25:14)

CRNA GORA: Burzanović, Tvrdišić, Ćaćić, Bečanović, Čakar, Čarapić, Vukoslavčević, Dević, Miljanić, Uskoković, Vučetić, Popović.

Izvor: OSCG

Категорије
Друштво

Osnovcima u Plužinama udžbenici, prvacima i torbe

Opština izdvaja oko 20.000 eura kako bi pomogla porodicama đaka

Opština Plužine obezbijediće i ove godine besplatne udžbenike za sve osnovce, a 14 prvaka dobiće i đačke torbe.

Za tu svrhu, lokalna uprava utrošiće oko 20.000 eura.

U matičnoj školi u Plužinama ove školske godine biće 12 prvaka, četiri više nego godinu ranije, dok će ih u Stabnima, u školi “Bećko Jovović”, biti dvoje.

U školi “Bajo Pivljanin” u Donjim Breznima ni ove, kao ni prošle godine, neće biti đaka prvaka.

U sve tri škole zajedno od drugog do devetog razreda ukupno ima 161 učenik.

I dok u Stabnima, mjesnoj zajednici kojoj pripada 11 sela, u trećem i osmom razredu nema učenika, a u ostalim razredima je svega po jedan, u Breznima, pored prvog i drugog razreda, školske klupe i u sedmom razredu biće bez đaka.

U plužinskom Obrazovnom centru od drugog do devetog razreda ima 144 učenika.

Категорије
Актуелно

СНП: „Јадран” је наш, а не хрватски

Из Медијског центра Социјалистичке народне партије (СНП) за „Дан” су саопштили да је став те странке да брод „Јадран” треба да остане у власништву државе Црне Горе.
– Тај брод није био својина ниједне од република, а није био ни предмет сукцесије. Имајући у виду да је био у нашој земљи, сматрамо да нама и припада. Надамо се да поводом питања Превлаке и брода „Јадран”, нећемо имати несугласица са Хрватском и да треба да им јасно поручимо да не покушавају да нас уцјењују и евентуално блокирају наш улазак у ЕУ како би добили нешто што им ни по праву не припада – наглашавају из СНП-а.
Брод „Јадран” је недавно опет доспио у фокус јавности након што је Хрватска затражила још једном са највиших политичких адреса да им буде враћен.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Друштво

HN: Za Službu zaštite i spasavanja nova oprema

Zaštitna oprema za ulazak u vatru nije obnavljana nekih desetak godina

Hercegnovska Služba zaštite i spasavanja dobila je nove šljemove i zaštitnu opremu za ulazak u vatru, kao i cistijernu kapaciteta 13 kubika. Oprema i vozilo koji su tokom ove nedelje stigli u Vatrogasni dom nabavljeni su zahvaljujući Opštini Herceg Novi i lokalnoj Turističkoj organizaciji, a ukupna vrijednost investicija je oko 56 hiljada eura, saopšteno je iz lokalne uprave.

Zaštitna oprema za ulazak u vatru nije obnavljana nekih desetak godina, a nabavkom novih odijela znatno se unapređuje sigurnost vatrogasaca na terenu i njihova efikasnost, ističe načelnik Službe zaštite i spasavanja Zlatko Ćirović. Radi se o kompletu koji čine jakna, bluza i čizme. Vrijednost ove investicije iznosi oko 30 hiljada eura, a cistjerrne 20 hiljada eura.

Ćirović napominje da je tokom ove sedmice Turistička organizacija Herceg Novog donirala Službi zaštite i spasavanja nove zaštitne šljemove, u vrijednosti od šest hiljada eura.

Ovog ljeta Služba zaštite i spasavanja imala je manje tehničke intervencije i požare manjeg obima koje su brzo i efikasno lokalizovali i ugasili. Pripadnici su ovih dana angažovani na gašenju požara u Budvi, zajedno sa pripadnicima DVD Luštica.

Izvor: Vijesti.me

Категорије
Друштво

Požar na Paštrovskoj gori u potpunosti ugašen

Prethodnih noći vatra se spuštala gotovo do magistrale i prijetila da ugrozi naselja što su velikim naporima uspjeli da spriječe vatrogasci iz Budve sa kolegama iz drugih gradova

Veliki požar koji je prije tri dana buknuo na Paštrovskoj gori u potpunosti je ugašen potvrdio je jutros za TV „Vijesti“ komandir budvanske Službe za zaštitu i spasavanje Dragan Božović.

Prethodnih noći vatra se spuštala gotovo do magistrale i prijetila da ugrozi naselja što su velikim naporima uspjeli da spriječe vatrogasci iz Budve sa kolegama iz drugih gradova.

Situacija je juče tokom čitavog dana bila pod kontrolom a pripadnici Službe za zaštitu i spasavanje i tokom noći su bili u punoj pipravnosti

Izvor; Vijesti.me

Категорије
Актуелно

Lokalne uprave grcaju u dugovima, DPS zahtijeva da finansiraju njen rad

Đukanovićeva stranka je već dobila 608.378 eura od lokalnih samouprava. Naplatili su i ranije dugove u iznosu od 235.861 euro, a potražuju još oko 200.000

Demokratska partija socijalista (DPS) potražuje oko milion eura iz opštinskih budžeta na ime finansiranja njenog rada iako dug crnogorskih lokalnih samouprava iznosi oko 166 miliona eura.
Prema podacima koje su dostavili državnim revizorima, DPS je uspio da naplati najveći dio potraživanja, nešto na ime plaćanja za redovni rad, a nešto na ime ranijih dugova. Stranka čiji je lider šef države Milo Đukanović prijavila je najveće potraživanje od cetinjske uprave, oko 100.000 eura.
Prema zvaničnim podacima iz DPS-a, potraživanja ove stranke od lokalnih uprava za redovno poslovanje iznose 188.604,26 eura. Od Opštine Danilovgrad potražuju 2.760 eura, od Prestonice Cetinje 93.28 eura, od Opštine Ulcinj 7.408 eura, a od Opštine Bar 3.433 eura. Stranka Mila Đukanovića od Opštine Tivat potražuje 3.287 eura, od Opštine Herceg Novi 11.797 eura, a od Opštine Kolašin 4.181,54 eura. Od Opštine Mojkovac potražuju 3.084 eura, od Opštine Bijelo Polje 10.624 eura, od Opštine Pljevlja 17.811 eura, a od Opštine Berane 15.647 eura. Od Opštine Rožaje potražuju 5.872 eura a od lokalne uprave Šavnika 8.796 eura. Finansijske zahtjeve imaju i prema Opštini Plav, koja im duguje 619,41 euro.
Iz DPS-a tvrde da su ta potraživanja evidentirana na osnovu usaglašene i potpisane dokumentacije od strane opština i Prestonice Cetinje.
– Potraživanja u iznosu od 13.623,49 eura odnose se na potraživanja od lokalnih samouprava po osnovu izbornog rezultata, i to: od Opštine Mojkovac u iznosu od 2.408 eura, od Prestonice Cetinje u iznosu od 3.219 eura, od Opštine Petnjica u iznosu od 1.004 eura, a od Glavnog grada Podgorica u iznosu od 7.217,83 eura – naveli su iz DPS-a.
To, međutim, nije sve jer je DPS uspio da naplati dio potraživanja od opština, a dio novca je i dobio kroz redovno finansiranje od lokalnih samouprava.
– Prihodi za finansiranje redovnih aktivnosti partije iskazani su u iznosu od 844.239,94 eura i odnose se na prihode od lokalnih samouprava u iznosu od 608.378 eura i prihode naplaćene od lokalnih samouprava iz ranijeg perioda u iznosu od 235.861 eura, koji su bili ukalkulisani kao potraživanja od opština – saopštili su iz DPS-a državnim revizorima.
Po zvaničnim podacima, Glavni grad Podgorica uplatio je DPS-u 144.086 eura, Opština Danilovgrad 14.820 eura, Prestonica Cetinje 105.293,40 eura, a Opština Budva 101.066 eura. Opštine Ulcinj je na račun Đukanovićeve stranke uplatila 22.446 eura, Opština Bar 40.843,18 eura, a Opštine Tivat 38.949 eura.
DPS je od Opštine Kotor dobio 38.294 eura, od Opštine Herceg Novi 20.049 eura, od Opštine Nikšić 74.217 eura, a od Opštine Kolašin 10.867,48 eura. Po podacima iz DPS-a, Opština Mojkovac je na stranački račun uplatila 7.690 eura, a Opštine Bijelo Polje 82.224,94 eura. DPS je od Opštine Pljevlja prihodovao 66.016,22 eura, od Opštine Berane 21.958,40 eura a od Opštine Rožaje 11.744,96 eura.
Od Opštine Žabljak su na ime redovnog finansiranja dobili 11.051 euro, od Opštine Plužine 5.141 euro, a od Opštine Šavnik 5.921,37 eura. Zvanični podaci pokazuju da je partija na vlasti od Opštine Plav dobila 7.565,45 eura, od Opštine Andrijevica 8.698 eura, od Opštine Gusinje 2.749 eura, a od Opštine Petnjica 2.543 eura.
Prihodi od Prestonice Cetinje prijavljeni su u iznosu od 105.293,40 eura, a od Opštine Bijelo Polje u iznosu od 50.350 eura, a naplaćeni su preko Uprave za imovinu, shodno ugovorima o cesiji.

Zarađuju i od prodaje vozila

Đukanovićeva stranka je prihodovala 1.378,92 eura koje su zaradili po osnovu prodaje devet rashodovanih vozila putem internih oglasa. Shodno zaključenim kupoprodajnim ugovorima, vozila su prodata za iznos od 1.640,90 eura, od čega je iznos od 1.378 eura evidentiran kao prihod, a ostatak od 261,98 eura odnosi se na PDV.

Izvor: Dan.co.me