CRNA GORA MOŽE PROIZVESTI HRANU ZA SVOJE POTREBE, ALI NEKO MORA DA RADI, NE MOŽEMO SVI U SITI KVART
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je, gostujući u “Otvorenom studiju” na VOP TV, na temu “Ide li gladna i hladna zima” da bi Crna Gora mogla prozvoditi hranu za svoje potrebe, ali da neko to mora da radi.U emisiji su gostovali i ministar ekonomije i turizma Goran Đurović, predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović i generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.Joković je na pitanje zbog čega Crna Gora sa resursima kao što su Zetska i Bjelopavlićka ravnica, pašnjaci na Sinjajevini i u Pivi, i brojni drugi, ne proizvodi hranu za 650 hiljada stanovnika, kazao da “hranu neko mora da proizvodi”.“Naravno da Crna Gora može proizvesti hranu, ali neko mora da je proizvodi. Ne možemo svi da se sjatimo u Podgoricu i da živimo u Siti kvart. Nekada je u Pivi bilo 50.000 ovaca a sada ih je oko 15.000 i odmah imamo potrebu za uvozom. Sjećam se kada su trgovci iz arapskih zemalja otkupljivali stoku u Pivi i izvozili smo. Nekada je u Zeti obrađivano deset puta više zemlje nego sada. Crna Gora trenutno ima najveće subvencije u regionu za proizvodnju žitarica, krompira i usjeva. U Srbiji po hektaru su subvencije 80 eura, a kod nas 500 eura. Zašto onda nemamo obrađenu zemlju? Svi mladi ljudi, iz ruralnih područja odlaze”, kazao je JokovićOn je, na konstataciju voditeljke emisije da su procedure za dobijanje sredstava podrške poljoprivredi iz EU fondova veoma komplikovane i dugo traju, kazao da su to pravila EU na koja se ne može uticati.On je rekao i da je pri kraju izrada strategije poljoprivrede 2022-2027. godina.Joković je rekao da je država popisala poljoprivredno zemljište koje će ponuditi zainteresovanima da ga obrađuju, kao i da su pokrenuli inicijativu da se oporezuje obradivo zemljište koje se ne obrađuje.“Ne možemo sav kapital pretvoriti u beton u Budvi i Podgorici. Preko 600 fabrika je u Srbiji otvoreno sa stranim kapitalom, u Crnoj Gori nijedna. Zašto oni koji imaju kapital ovdje ne ulažu u proizvodnju i stvaranje nove virjednosti? Ne možemo živjeti samo od usluga. To je ogroman problem u Crnoj Gori. Na sjeveru imamo ogromne potencijale za drvopreradu, poljoprivredu, preradu i pakovanje poljoprivrednih proizvoda. Na tome država treba da radi, i radimo, ali imamo ozbiljan problem, a to je nedostatak preduzetnčke inicijative i elana, već svi traže posao u državnoj upravi i radije će raditi tamo za 450 eura, nego u nekoj kompaniji za 700 eura. Sjećam se vremena u Nikšiću kada je bila privilegija i prestiž raditi u Žlejezari, Pivari, Monteksu, a sada svi traže posao u opštini”, kazao je Joković.On je rekao da nije bilo, niti će biti nestašica životnih namirnica. Rekao je da je, prilikom posjete Srbiji, dogovorio snabdijevanje Crne Gore životnim namirnicama, kao i da nije došlo do problema u snabdijevanju mlijekom nakon što je Srbija zabranila izvoz.“Ministarstvo poljoprivrede je obezbijedilo sredstva za uvoz 700 junica kako bi snabdijevanje mlijekom bilo aposlutno pokriveno. Ta mjera će biti aktivna u januaru, a planiramo sličnu mjeru i za sledeću godinu kako bi Crna Gora možda bila u poziciji i da izvozi mlijeko ili da smanji uvoz određenih mliječnih proizvoda kao što su bijeli sir i prerađevine od mlijeka. Omogućili smo domaćinstvima, posebno u ruralnim područjima koja se uglavnom griju na drva da ogrijevno drvo posijeku po cijeni od devet eura za kubik”, kazao je Joković.Kazao je i da pojedini proizvođači peleta nisu ispoštovali dogovor, pa je Vlada morala ograaničiti izvoz ovog energenta.“Crna Gora proizvodi pet puta više peleta od svojih potreba i svi koji izvoze pelet moraće ubuduće dobiti dozvolu od Ministarstva apoljoprivrede, jer želimo da prvo svi naši građani budu snabdjeveni po cijeni od 269 eura koja je najmanja u Evropi”, kazao je Joković. Kada su u pitanju žitarice, rekao je i da ne vidi nijedan razlog da se najavljuje “gladna zima”.