Danas je u Herceg Novom saborno proslavljena slava zaštitnika grada, Prenos moštiju Svetog Arhiđakona Stefana. Tim povodom Svetu arhijerejsku liturgiju služili su mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, episkop Budmiljansko-nikšićki Joanikije i umirovljeni episkop Atanasije Jevtić, koji je u besjedi govorio o Svetom Arhiđakonu Stefanu, ali i vezama manastira Savine i Tvrdoš.
Slavlje je nastvaljeno Svetostefanskim crkvenim narodnim saborom gdje se Pravoslavni Episkopski Savjet CG zajedno sa vjernicima opredijelio prema Predlogu zakona kojim Vlada CG namjerava da srpsku crkvu u CG i Boki liši njenog vjekovnog nasleđa. U Proglasu je koji je pročitao novoizabrani iguman manastira Savina Makarije inaveden istorijat Pravoslavne crkve u Boki Kotorskoj, a posebno naglašeno da narod Boke Kotorske, poznajući svoju istoriju, zna da su u Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji, oblasti Crne Gore sa Metohijom ušle u Zetsku banovinu, uključujući prvi put i Boku Kotorsku.
Boka Kotorska je od 1870. do 1931. godine imala zasebnu Bokokotorsku i Dubrovačku eparhiju kojoj je zaštitnik bio Sveti Sava. Ujedinila se u Srpsku Patrijaršiju direktno i nastavila svoj život do spajanja sa Mitropolijom crnogorskom 1932. godine. Godine 1918., a koja je ključna za pomenuti Predlog zakona, Boka Kotorska i njena Srpska pravoslavna eparhija nemaju veze sa Crnom Gorom. (Inače, Boka je, od davnina, duhovno pripadala Zetskoj i Humskoj episkopiji koje je osnovao Sveti Sava još 1219. godine.) Formiranjem NR Crne Gore, dolaskom komunističke vlasti, Boka Kotorska je 1945. na skupu održanom u Herceg Novom, iz drugog pokušaja, „ugurana“ u Republiku Crnu Goru, a prvi put u svojoj istoriji je ušla, i to bez demokratske procedure, u nezavisnu Crnu Goru 2006. godine.
U proglasu je data i istorija iz 18. vijeka kada su novski Bokelji dobili samoupravu Topaljsku komunitad.
-Danas i ovdje, na tragu svojih predaka, potvrđujemo stav Trojičindanskog sabora u Podgorici o ovom predlogu zakona, proiznoseći opet glas Crkve i naroda u vezi sa namjerom Vlade Crne Gore da Pravoslavnu Crkvu Srpsku u Crnoj Gori i Boki liši njenog nasljeđa. Odnos koji Vlada Crne Gore bude imala prema imovini Pravoslavne Crkve Srpske u Boki i Crnoj Gori u narednom periodu opredijeliće odluke Velikog bokeškog crkveno-narodnog sabora koji je u pripremi, zaključeno je u proglasu koji su potpisali Arhiepiskop cetinjski, Mitropolit crnogorsko-primorski i egzarh Sveštenog trona Pećkog g. Amfilohije, Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije,Episkop mileševski Atanasije,Episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije,Episkop dioklijski Metodije i Episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije (Jevtić) i svo pravoslavno sveštenstvo i monaštvo Boke Kotorske.
Na Svetostefanskom saboru Marko Carević , predsjednik opštine Budva, pozvao je Bokelje na jedinstvo. U ime Matice Boke govorio je predsjednik Željko Komnenović, koji je naglasio da Boka Kotorska danas čuva preko 70% materijalnog kulturnog blaga u CG, ima preko 200 manastira i crkava i pokazala se kroz vjekove, a dokazuje se i danas kao čuvar svoje tradacije i srpskog pravoslavnog bića:
– Da je aktelna vlast u Podgorici riješena da se po svaku cijenu obračuna sa korijenima, vjerskom slobodom, tradicijom i duhovnošću pravoslavnog naroda postalo je jasno 2015. kada im nije prošao prvi pokušaj uspostavljanja tzv Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji tu slobodu jemči svim vjernicima sem nama, pravoslavnom narodu Boke, Crne Gore i brda.. , kazao je Komnenović dajući pregled istorije naroda Boke koji je uvjek živio u slozi sa braćom rimokatolicima.
-Svi stanovnici Boke iako su politički legalisti i lojalni državi u kojoj žive , dobro pamte kako je 1945. Boka kotorska prisjedinjena CG pod tačkom razno, ali pamte da se po oslobođenju u Velikom ratu, Bokokotorska episkopija ujedinila u Srpsku pravoslavnu crkvu direktno preko Patrijeršije u Beogradu, a ne preko Cetinja. To moraju znati i predstavnici vlasti u CG i da dobro razmisle o sledećim koracima. Zbog toga na ovom svetom mjestu kreatorima novih, opasnih podijela,koji ugrožavaju opstanak našeg naroda, možemo poručiti da pravoslavni narod Boke kotorske ne pristaje da preda hramove, crkve manastire i grobove predaka, ateistima i avanturistima, koji se kriju iza države, i da će svojim životom i molitvom braniti svoje svetinje. Nije pametno iskušavati mudre i slobodarske Bokelje koji znaju za riječ svetog kneza Lazara „Bolje da nas unuci mrtve pamte, nego da nas sinovi žive zaborave“ , zaključio je Komnenović.
Na kraju skupa u ime grada HN obratio se predsjednik opštine Stevan Katić, koji je čestitajući slavu, naglsio da preglog zakona nije prihvatljiv i da ga Herceg Novi i Bokelji nikada neće prihvatiti:
– Rodoljubivi Novljani su uvjek okrenuti progresivnom napretku, a to dokazuju brojne zadužbine u našem gradu. Svi ovi objekti su nažalost u vlasništvu države i većinom u ruševnom stanju i grad ne može da utiče na njih. Predloženo riješenje Zakona imaće samo negativne posledice i vodi polarizaciji i ovako podijeljenog našeg društva. Ponosni smo što je nakon Podgorice, Herceg Novi izabran za drugi Crkveni narodni sabor i što će i danas odjeknuti poruka da je naš narod protiv ovakvog zakona, kazao je Katić.
Održan je i kulturno-umjetnički program.
Izvor: radiohercegnovi.net