Vladika je pozvao sve da se 21. decembra okupe u Nikšiću, oko moštiju svetog Vasilija, „zato što pravoslavni u Crnoj Gori, koja je njihova država trpe veliku nepravdu“
„Ovo nije samo udar na svetinje. Ovo je udar na pravoslavlje. Ja iza svake svoje riječi stojim. I još jedno, hoće da odrade posao za Šiptare. Stojim iza ove riječi“, kazao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, osvrćući se predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
On je to kazao sinoć na duhovnoj večeri posvećenoj patrijarhu Pavlu, u bjelopoljskom Centru za kulturu, u kojem su pored nastupili brojni guslari među kojima i Goran Perović, koji je promovisao novi CD, posvećen patrijarhu Pavlu.
Objašnjavajući kako crnogorska vlast odrađuje posao, kazao da su „Šiptari predvidjeli isti takav zakon samo što ga drugačije zovu.“
„Isti takav paragraf, da sve srpske crkve i manstire prepišu na svoju takozvanu državu Kosovo. O tome se radi. Pa je prvo ponuđeno da to učini Crna Gora pa će onda i Šiptari na Kosovu i Metohiji“, kazao je vladika Joanikije ponavljajući da imaju dokaze za to.
Bez obzira na ovu, kako je kazao, gorku istinu, vladika je pozvao sve ljude da se 21. decembra saberu u Nikšiću.
„Mi samo sa ljubavlju, i sa božjim mirom idemo da se saberemo ali i da podignemo svoj glas protiv nepravde koja se vrši nad našim narodom i crkvom, i da bi smo pozvali sve na dijalog, da prevaziđemo nesporazume kao ljudi, kao što je govorio naš sveti patrijarh Pavle“, kazao je.
Vladika je pozvao sve da se 21. decembra okupe u Nikšiću, oko moštiju svetog Vasilija, „zato što pravoslavni u Crnoj Gori, koja je njihova država trpe veliku nepravdu.“
“A evo kako. Ta nepravda se odvija pod velom jedne lijepe priče, da Crna Gora njeguje multikofesionalni sklad. Dakle, njeguju dobre odnose među vjerama i to bi bilo lijepo da je to tako. Hvala bogu što imaju dobre odnose sa Rimokatolicima, sa Muslimanima, sa Jevrejima. I svi oni govore da imaju dobre odnose sa državom i to su potvrdili sa ugovorima, koji su potpisali sa Crnom Gorom ( sve ove tri vjere). I to je dobro, mi to podržavamo i to iskreno govorimo, rekao je on.
Vladika Joanikije je kazao da nije dobro to što oni pred zapadnim, islamskim svijetom i pred Jevrejima, predstavljaju kao toliko blagonakloni prema vjerama a svoju vjeru, najbrojniju u Crnoj Gori, koja je oplemenila Crnu Goru, progone i hoće da nju da primijene zakon, prema kome bi sve crkve i manastiri pripali državi.
“I nas bi doveli u položaj da se poslije toliko godina, a evo slavimo 800 godina od svetog Save, prijavljujemo kao novoosnovana religija, kao sekta. A šta to znači da nam uzmu hramove? Ne mogu oni hramove ponijeti, ali hoće da nas ponize u odnosu na druge. Nikada nisu rekli niti to smiju rećida će uzeti katedralu svetoga Trifuna u Kotoru, ona pripada katoličkoj crkvi, i u njoj se Katolici bogu mole prema njihovom zakonu i običaju. Niti su rekli da će uzeti neku od starih džamija. Tamo se Muslimani mole po svome zakonu i to smatraju hramom božjim”; kazao je vladika.
Ono što je čudno je što kao država Crna Gora koja više ne ispovijeda i ne štiti hrišćansku vjeru, niti zastupa hrišćanstvo, nego sekularizam, hoće da imaju hramove.
“Da bi nas, svoju vjeru i narod ponizili. Ne možemo to draga braćo i sestre to da dozvolimo. To je velika nepravda jer su naši preci podizali svete hramove u slavu božju, i hramovi su prije svega vlasništvo božje. Onaj koji se slavi u tom hramu, to je njegov hram. I vlasništvo svete crkve do dana današnjega. Niko to pravo nama do sada nije osporio. Ni Turci, ni Austrijanci, pa ni komunisti. Nikome to nije palo na pamet, niti su hramovi u doba Kneževine Crne Gore bili upisani na državu. To nije bilo državno nego ‘crkovno’. Ono što je bogu posvećeno treba da bude božje. I tako su naši stari zaveštavali, posvećivali hramove bogu živome i svojoj crkvi, a za svoju dušu i svoj napredak”, kazao je vladika Joanikije.
Vladika je istakao da se iza svega krije opaka, zlokobna priča, da ovo nije samo udar na hramove i svetinje, nego je ovo udar na vjeru i na pravoslavlje i da hoće od Crne Gore da prave Ukrajinu.
“I to, draga braćo i sestre, ne smijemo dozvoliti. Mi smo na nivou prava i struke tu priču razobličili, nemaju ni jednog argumenta. Ni na jedan naš dopis, analizu, nisu htjeli da odgovore. Sa svima drugima su vodili dijaloge i uz međusobnu saglasnost potpisali ugovore, sa Katolicima, Muslimanima, Jevrejima, a sa nama nisu htjeli da razgovaraju. Htjeli su da simuliraju dijalog. Nudili su nam kretenski okvir za dijalog, neljudski, da razgovaramo samo o preporukama Venecijanske komisije. Ne da razgovaramo o namjeri, o suštini, o onome šta taj zakon zapravo znači. Mi imamo pametne ljude, pravnike i ne možemo dozvoliti bilo kome da nas ponižava, pa ni naša vlast”, objasnio je vladika, ističući da crkva ne poziva narod protiv vlasti, već da štite svoju vjeru i da bore protiv nepravde.
On je zaključio da je lako boriti se kada vas neko napadne sa strane, na šta je narod navika, ali da je mnogo teže kada su u pitanju naša braća.
Vladika je pozvao sve da na skup u Nikšić vladika pozivajući da se na skup ne nose nikakve političke, stranačke ni druge zastave osim ckrvenih.
Ispred domaćina, Srpske pravoslavne crkvene opštine Bijelo Polje skup je pozdravio protojerej stavrofor Darko Pejić.
U programu guslarske večeri pored guslara Perovića Cuce učestvovali su Mijat Nedović, Radomir Jovanović, Radovan Radović, Ranko Minić, Radovan Suknović, crkveni hor “Sveti Nikola” iz Bijelog Polja, a program je vodio Žarko Bojić. Stihove o patrijarhu Pavlu, autora Živorada Šljivančanina je govorio pjenik Ivan Lutovac.
Ispred domaćina, Crkvene opštine Bijelo Polje skup je pozdravio protojerej stavrofor Darko Pejić.
Deset godina od upokojenja patrijarha Pavla
Besjedeći o patrijarhu Pavlu vladika Joanikije je podsjetio da je 15. decembra navršilo 10 godina od njegovog upokojenja.
“Njegov život je bio takav da kada se gleda iz duhovne perspektive, on liči na jednu poemu, na pjesmu, iako je njegov život bio mukotrpan, asketski, podvižnički, ali je bio svijetao. I nosio je taj starac Hrista Gospoda u sebi, njegovu istinu, pravdu i ljubav. I zato nam je svima drag i ko god ga je vidio doživio ga je i pamti ga kao hodeći božiji blagoslov, ovdje među nama”, kazao je vladika.
Izvor: Vijesti.me