Završen dijalog o regionalnoj politici zakonodavaca iz Jugoistočne Evrope o krivičnom gonjenju, rehabilitaciji i reintegraciji stranih terorističkih boraca koji se održavao 14. i 15. oktobra u Beču.Drugi dan skupa otvorio je viši savjetnik OEBS-ove Kancelarije za borbu protiv terorizma Manuel Ejsing, koji je učesnicima skupa predstavio model rada nastavka skupa i govorio o neophodnosti shvatanja problema sa kojima se suočavaju djeca koja odrastaju na ratištima u Siriji kao i njihovoj rehabilitaciji nakon dolaska u zemlje Zapadnog balkana. U okviru ove sesije govorio je i viši savjetnik za zaštitu djece iz UNICEF-ove Regionalne kancelarije za Evropu i Centralnu, Aziju Aron Grinberg koji je učesnicima skupa predstavio probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju djeca koja se nalaze u ratnom području Sirije, bilo da su stanovnici tih područja, došla mimo svoje volje kao članovi porodica stranih boraca ili ako su rođena u kampovima za obuku stranih terorističkih boraca. On je kazao da je neophodno razviti dobar sistem za prihvat i rehabilitaciju ove djece u zemljama Zapadnog Balkana i Evrope koji će garantovati njihovu mogućnost za potpunom reintegracijom u društvo tako što će im omogućiti adekvatno obrazovanje koje je izostalo dok su boravili na zaraćenim području. Tokom svog govora ukazao je na više vrsta problema na kojima je neophodno raditi prije i nakon prihvata i povratka porodica stranih terorističkih boraca, kako bi se država zaštitila od mogućih problema dalje radikalizacije novih pojedinaca ili neuspješne pasivizacije osuđenika. U okviru ove sesije govorila je i šefica Centra za socijalnu rad u Hadžićima iz Bosne i Hercegovine Melisa Hasanović. Ona je učesnicima skupa predstavila rad Centra kao i probleme sa kojima su se susretali tokom svog rada sa porodicama povratnika sa stranih ratišta. Ona je kazala da je dobra strategija za rehabilitaciju i reintegraciju povratnika jedan od bitnih instrumenata za uspješan proces deradikalizacije ovih individua. Potom je o neophodnosti uključenja socijalnih radnika u programima za deradikalizaciju, rehabilitaciju i reintegraciju povratnika govorio Erik Rosand, privremeni direktor Strong Cities Network i viši saradnik Kraljevskog instituta ujedinjenih službi. U svom obraćanju on je istakao da bi svaki program deradikalizacije trebalo da bude razvijen u odnosu na osobu na koju bi bio primijenjivan kako bi se povećale šanse za njihovom nesmetanom reintegracijom u društvo. O modelima procjena rizika i adekvatnim akcijama djelovanja prije samog odlaska stranih terorističkih boraca, nakon njihovog povratka i odsluženja kazne govorio je viši savjetnik za međunarodne odnose i saradnju u Mreži za prevenciju nasilja iz Savezne republike Nemačke Niko Šernbek. On je takođe govorio i o mogućem uključenju civilnog društva u sistem koji bi omogoćio dobru platformu za rehabilitaciju i reintegraciju povratnika nakon odsluženih kazni. Tokom diskusije koja je otvorena nakon izlaganja eksperata iz ove oblasti, učesnici skupa su govorili o različitim modelima pristupa u rješavanju problema sa kojima se susreću djeca povratnika nakon njihovog prihvata u zemljama iz kojih su prethodno kao članovi porodica stranih boraca pošli. Takođe, govorilo se o prilagođavanju programa obrazovanja za djecu koja nisu bila u prilici da pohađaju nastavu u školama, bilo da su istu prekinuli uslijed odlaska sa porodicama na strana ratišta, ili da se radi o djeci koja su rođena u kampovima i nisu imala nikakav vid edukacije. Šef crnogorske delegacije Dragan Ivanović kazao je da efikasno prikupljeni obavještajni podaci i rano prepoznavanje individua kod kojih postoji visok stepen mogućnosti za radikalizaciju, mogu biti jedan od prvih koraka ka njihovoj pasivizaciji i u krajnjem ishodu sprječavanju njihovog odlaska i učešća na stranim ratištima. On je apostrofirao da je tako nešto moguće ukoliko bi se prikupljeni podaci mogli iskoristiti kako bi se ta lica tretirala adekvatnim programom deradikalizacije, koji je takođe neophodno raditi za svakog pojedinca ponaosob, a koji može podrazumijevati i poboljšanje uslova života tih pojedinaca kroz određene socijalne programe, ako je finansijska situacija pojedinaca jedan od presudnih faktora za njegov odlazak na strano ratište. Takođe, Ivanoviće ukazao na to da bi značajnu ulogu u ovim prvim koracima deradikalizacije trebalo da igraju i same vjerske zajednice kroz promovisanje izvornih vrijednosti religije, i spječavanje njenog zloupotrebljavanja u političko ideološke svrhe. Sagovornici su se saglasili da je ova oblast veoma osjetljiva i da je neophodno posvetiti punu pažnju u daljem tretiranju slučajeva povratnika i njihovih porodica. Završne riječi na skupu dali su potpredsjenik Parlamentarne skupštine OEBS, Azaj Gulijev i zamjenik šefa OEBS-ove Kancelarije za borbu protiv terorizma Fejzo Numanaj koji su apostrofirali značaj uloge parlamentaraca u ovoj oblasti kroz podizanje svijesti javnosti o ovim problemima i adekvatnoj izradi zakonodavnih okvira koji će tretirati ova pitanja. Dijalog o regionalnoj politici zakonodavaca iz Jugoistočne Evrope o krivičnom gonjenju, rehabilitaciji i reintegraciji stranih terorističkih boraca, čiji je organizator Parlamentarna skupština OEBS-a, poslužio je kao platforma za razmjenu iskustava članova parlamenata iz regiona u pogledu tretiranja pitanja stranih terorističkih boraca, izrade adekvatnog zakonodavnog okvira kao i mehanizama i alata za njhovu procesuiranje, rehabilitaciju i dalju reintegraciju u društvo.