Месец: јун 2022.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da su prošle godine od 15 miliona bespovratnog novca kroz IPARD iskoristili tek tri, te da treba raditi na promociji tih sredstava, kako država ne bi došla u situaciju da više ne dobija taj novac od EU, kao što se desilo u Sjevernoj Makedoniji.On je poručio da su im svjetski stručnjaci preporučili da zaposle dodatni stručni kadar koji bi poljoprivrednicima prezentovao program.

Izvor: Vijesti online

Privrednici su zahtijevali veću predviljivost u poslovanju, a komentarišući to ministar finansija Aleksandar Damjanović poručio je da Vlada ne može da utiče na globalne tokove.On je kazao da je porez na dobit, koju su privrednici istakli kao problematičnom, nešto što je zatečeno i nešto što je planirano u budžetu na ovu godinu.On je najavio promjenu poresku politike kada su u pitanju lokalne samouprave.“Moraćemo da reagujemo i na probleme u Fondu zdravstva. Tu ćete imati nešto što je predvidljivost…“, rekao je Damjanović.On je kazao da podržava teze da akcize na jahte imaju negativne efekte.“Ali, od 2018. do 2022. godine u budžetu smo imali 42 miliona manje zbog nenaplaćivanja akciza na jahte“.Dodao je da oni imaju i neke druge povlastice, te da njihova motivacija dolaska nije isključivo bila zbog toga što nisu naplaćivane akcize na gorivo.

Izvor: Vijesti online

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović govorila je danas u okviru konferencije koju je na temu „Prvih 10 godina pregovora: Jubilej za proslavu ili zabrinutost?“, organizovao Centar za demokratsku tranziciju.

Osvrnuvši se na ulogu Skupštine Crne Gore tokom trajanja pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, predsjednica Đurović je naglasila da je nova 43. Vlada okupljena oko evropskih vrijednosti kao prioriteta, te da će sva dalja nastojanja biti usmjerena ka ostvarenju primarnog strateškog cilja – budućeg članstva u EU.

„Uvjerena sam da će takvo opredjeljenje nove većine potvrditi konkretni rezultati!”, kazala je Đurović.

Ona je naglasila da je Skupština od početka pregovaračkog procesa, bila aktivan partner u procesu pristupanja Crne Gore EU i istakla da je upravo nizom rezolucija potvrđena politička volja i dat prioritet evropskoj perspektivi naše zemlje.

Predsjednica je, podsjetivši na raniju praksu, koja je predviđala da u sastav radnih grupa za pojedinačna pregovaračka poglavlja budu uključeni i članovi Stručne službe Skupštine, te na izmjene iz 2021. godine, kojima je Stručna služba Skupštine isključena iz sastava radnih grupa za sva pregovaračka poglavlja osim za poglavlje 23, sugerisala da bi bilo korisno ovo pitanje urediti na način kako je to primarno bilo predviđeno, što bi, kako je ocijenila, osnažilo pregovaračku strukturu.

Đurović je konstatovala da je Crna Gora najdalje odmakla na putu integracija, da je predvodnik u tom procesu i naglasila je da postoji snažno i u kontinuitetu rastuće raspoloženje građana koji podržavaju EU integracije, kao i da aktuelni društveno politički momenat nameće ideju evropskog jedinstva kao nužnost i potrebu. Otuda, istakla je predsjednica Skupštine – Crna Gora je u obavezi da prepozna trenutak i iskoristi istorijsku priliku.

Predsjednica parlamenata je ocijenila da je neophodno do kraja završiti proces sprovođenje svih reformi, što se od nas i očekuje, te je naglasila da je jedna od krucijalnih uloga Skupštine uspostavljanje kvalitetnog političkog dijaloga, koji ne bi bio sveden na formu.

U tom kontekstu, Đurović je poručila da kvalitetan politički dijalog, jeste svakodnevan politički proces, uzajamno poštovanje i usaglašavanje sa kolegama parlamentarcima, te da je primarni zadatak u narednom periodu postizanje dogovora oko svih neophodnih imenovanja u pravosuđu, koja traže kvalifikovanu većinu.

„Dijalog političkih subjekata, pretpostavka je i rješenje, do kojih valja doći u okviru reforme izbornog zakonodavstva i primjene svih preporuka OEBS/ODHIR-a, pri čemu akcenat treba staviti na nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, sa konkretnim rezultatima“, istakla je predsjednica Đurović,

„U ovom segmentu moramo pakazati posvećenost i riješenost da se dođe do kvalitetnih modela, budući da je jasno da imamo ograničene vremenske kapacitete”, kazala je Đurović.

Predsjednica je, kao ne manje važnu, istakla i potrebu jačanja uloge Skupštine – kroz sveukupno unapređenje parlamentarne odgovornosti, jačanje kontrolne uloge i nadzora nad izvršnom vlašću, kao i unapređenje demokratske kontrole. Takođe, pitanja koja zahtijevaju rješavanje su, kako je kazala, reforme u domenu protiv korupcije, borba protiv dezinformacija, govora mržnje kao široko rasprostranjenog fenomena i garantovanje prava i sloboda poslenicima javne riječi.

Predsjednica je izrazila očekivanje da će ostvareni rezultati biti vrednovani kroz predstojeći izvještaj Evropske komisije.

Učešće u okviru pomenute teme uzeli su i ambasador Francuske Nj.E. Kristijan Timonije, kao i zamjenik šefice Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri.

Izvor: https://www.skupstina.me

Ministar prosvjete Miomir Vojinović i državni sekretar Zejnel Klimenta razgovarali su danas sa roditeljima djece sa posebnim obrazovnim potrebama, koji su protestovali ispred zgrade Vlade Crne Gore.

Ministar Vojinović  razgovarao je sa njima o mogućnostima da se poboljša položaj u društvu osoba sa autizmom.

Roditelji su, između ostalog, iskazali zabrinutost statusom asistenata u nastavi, s obzirom na potrebe djece za njima.

Na sastanku je bilo riječi i o ulozi asistenata u nastavi, koliki značaj oni imaju za djecu koja su obuhvaćena inkluzivnim obrazovanjem, te regulisanju njihovog radnog statusa.

Ministarstvo prosvjete pokazalo je i do sada spremnost na saradnju sa svim grupama uključenim u vaspitno obrazovni proces. Ministar Vojinović je ponovio spremnost za nastavak saradnje  i želju da se, u okviru zakonskih mogućnosti, radi na rješavanju ovih i sličnih problema.

Izvor: https://www.gov.me

PREDSJEDNICA ĐUROVIĆ JE JASNO SAOPŠTILA DA SE TEMELJNI UGOVORI MOGU POTPISIVATI SAMO SA KANONSKI PRIZNATIM CRKVAMA I DA SE NEĆE MIJEŠATI U NADLEŽNOSTI VLADE U TOM DOMENU

S obzirom na javne reakcije koje su uslijedile nakon intervjua predsjednice Skupštine Crne Gore Danijele Đurović u emisiji „Argumenti“, Socijalistička narodna partija Crne Gore želi da stavi tačku na zlonamjerne interpretacije predsjednicine izjave vezane sa Srpsku pravoslavnu crkvu i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.Naime, predsjednica Đurović je jasno i glasno rekla da se treba što prije potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i da je nakon deset godina konačno došlo vrijeme da se to pitanje riješi na način koji je prihvatljiv i za državu Crnu Goru i za SPC. To je, kao što su funkcioneri SNP CG više puta izjavljivali, bio jedan od osnovnih preduslova našeg ulaska u 43. Vladu i jedan od ključnih ciljeva našeg političkog djelovanja. Što se tiče Crnogorske pravoslavne crkve, predsjednica Đurović je stavila do znanja da se temeljni ugovori mogu potpisivati samo sa kanonski priznatim crkvama, što CPC u ovom trenutku nije, i nagovijestila da nema pravo ni želju da zadire u crkvene procedure i pravila.U svakom slučaju, predsjednica Đurović ostavlja Vladi Crne Gore, čija je to nadležnost, da odluči sa kojim će vjerskim zajednicama, na koji način i kada potpisivati temeljne ugovore.Ovim odgovorom želimo da okončamo dalje polemike koje mogu nastati u vezi sa pomenutim pitanjem.

Obrazovni sistem je veoma složen, a savremeno društvo nameće mu stalno nove zadatke i potrebu za inoviranjem i unapređivanjem. Svi akteri tog sistema nalaze se pred velikim izazovima. O tome na koji će način crnogorski obrazovni sistem odgovoriti potrebama obrazovanja 21. vijeka, ministar prosvjete Miomir Vojinović govorio je za časopis Prosvjetni rad.

Reforma obrazovanja u Crnoj Gori traje više od dvije decenije. Problemi su, međutim, i dalje prisutni. Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi kojima u narednom periodu treba posvetiti pažnju?

Vojinović: Osim velikog problema oko prebukiranosti škola, niskih plata prosvjetara, te niskog nivoa obrazovanja, čemu ćemo se ozbiljno posvetiti, ono što bih posebno istakao jeste da ćemo raditi na potpunoj depolitizaciji obrazovnog sistema, u kojem će znanje, profesionalnost, rad i talenat biti jedini imperativi i preduslovi za uspjeh, kako bi obrazovnom sistemu vratili ugled i kvalitet kakav mu pripada.

Analize, a prije svega, rezultati naših učenika na PISA testiranju pokazuju da je neophodno podizanje kvaliteta douniverzitetskog obrazovanja. Kako to ostvariti?

Vojinović: Budući da je riječ o bazičnim znanjima, jedan od modela za poboljšanje PISA rezultata je nacionalno testiranje učenika na kraju drugog ciklusa iz maternjeg jezika, matematike, engleskog jezika ili odabranih poglavlja iz prirodnih i društvenih nauka sa tipovima PISA zadataka do 30 odsto. Prema našim podacima, odziv za PISA testiranje je veoma veliki. Oko 6.500 učenika (petnaestogodisnjaka) testira se u 64 osnovne i srednje škole. Svjesni smo da rezultati nisu onakvi kakvi se od nas očekuju i budite sigurni da ćemo u narednom periodu uraditi sve kako bismo vratitili naš školski sistem tamo gdje on i zaslužuje da bude s obzirom na stručnost i kapacitete koje posjedujemo. Treba pomenuti projekat „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“. Kroz ovaj program je i razvijen crnogorski okvirni program ključnih kompetencija. Obučeno je 1.900 nastavnika osnovnih i srednjih škola, 900 nastavnika razredne nastave i 1.000 nastavnika koji predaju prirodnu grupu predmeta i inžinjerstvo. Razvijeno je 50 standardizovanih zadataka za prirodnu grupu predmeta koji su urađeni tako da ispunjavaju sve kriterijume koje imaju zadaci na PISA testiranju.

Kvalitetna nastava podrazumijeva i dobre uslove za rad. Našim školama to nedostaje jer imaju preveliki broj učenika, neopremljene kabinete. Kako to prevazići?

Vojinović: Višegodišnji problem je popunjenost iznad kapaciteta, uglavnom gradskih škola.  U tome prednjače podgoričke škole gdje se u nekima rad, usljed nedostatka prostornih kapaciteta, organizuje u pet smjena. To se negativno odražava na organizaciju i kvalitet samog procesa. Ministarstvo će preduzeti sve aktivnosti kako bi se izgradnjom novih škola rasteretile postojeće. Ali ovo je samo djelimično rješenje problema. Višedecenijske migracije dovele su do toga da u ruralnim sredinama postoje škole velikih prostornih kapaciteta, koje pohađa samo nekoliko učenika. Ova decenijska pojava migracije stanovništva iz seoskih naselja u grad, kao i proces brze urbanizacije, prevazilazi nadležnosti Ministarstva i postaje društveni problem, te je, prema mom mišljenju, neophodno izvršiti decentralizaciju, kako na društvenom nivou, tako i u oblasti obrazovanja.

Dobri rezultati u nastavi u velikoj mjeri zavise od prosvjetnih radnika. Njihov veći angažman zahtijeva da oni budu bolje stimulisani i nagrađivani. Kakvi su planovi za ostvarenje tog cilja?

Vojinović: Da bi se započeo reformski proces, potrebno je prvo poboljšati materijalni status prosvjetnih radnika, kao nosilaca obrazovnog sistema. Izmjenom zakonskih propisa i Granskog kolektivnog ugovora možemo doći do najboljeg rješenja i zadovoljiti životne potrebe naših prosvjetara.

Od kada je počela reforma, kao prioritetni cilj predškolskog obrazovanja ističe se povećanje obuhvata djece ovim nivoom obrazovanja. Rezultati već postoje. Na koji način planirate da nastavite dostizanje međunarodnog standarda da 95 odsto djece pohađa vrtiće?

Vojinović: Ministarstvo prosvjete je u oktobru usvojilo Strategiju ranog predškolskog vaspitanja i obrazovanja za period do 2025. godine. Jedan od strateških ciljeva odnosi se na povećanje obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem. U 2020. godini, ukupan obuhvat djece, uzrasta od tri do šest godina, iznosio je 77 odsto. Ove godine postoji tendencija rasta do 80 odsto. Strategijom je predviđeno da do 2025. godine 90 odsto djece ovog uzrasta bude u sistemu predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Naše aktivnosti usmjerene su na povećavanje kapaciteta javnih predškolskih ustanova gradnjom novih vrtića. Izgrađeni su novi vrtići u Herceg Novom,  Pljevljima, dva vrtića u Tuzima i tri vrtića u Podgorici (u naseljima Zagorič, Blok 6 i Stari aerodrom). U planu je izgradnja novih objekata u naseljima gdje nedostaju, a postoji potreba za njima. Ministarstvo radi i na proširenju prostornih kapaciteta javnih predškolskih ustanova i nastoji da cjelokupna raspoloživa površina postojećih ustanova bude maksimalno iskorišćena. Jedna od važnih aktivnosti realizovanih usmjerenih ka ovom cilju jeste jačanje svijesti javnosti o značaju uključivanja djece u programe ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Takva kampanja počela je da se realizuje u saradnji sa UNICEF-om u lokalnim sredinama. Nakon edukacije, zaposleni u svakom vrtiću će izložiti roditeljima/starateljima i ukupnoj javnosti u lokalnim zajednicama značaj upisa nove djece i dobrobiti koju pruža rano predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

Kao jedan od prioriteta kada je riječ o stručnom obrazovanju stalno se ističe potreba da ono mora biti bliže biznisu i slijediti potrebe privrede. Kako to ostvariti?

Vojinović: Povezanost obrazovanja i tržišta rada − brži i efikasniji odgovor obrazovanja na promjenljive zahtjeve tržišta rada i stvaranje uslova da svaki pojedinac stekne vještine i kompetencije potrebne za lični i profesionalni razvoj i zapošljivost je cilj postavljen u svim strateškim dokumentima iz oblasti obrazovanja.

Da bi se, u mjeri mogućeg, uspostavio brži odgovor na potrebe tržišta rada koje su nepredvidive i česte, u sistemu obrazovanja sprovodi se čitav set mjera i aktivnosti. Prije svega, analizira se potreba za revizijom i osavremenjavanjem novih i izradom postojećih kvalifikacija. Prate se trendovi razvoja pojedinih djelatnosti kako u Crnoj Gori, tako i na nivou Evropske unije. Te aktivnosti sprovode sektorske komisije u kojima su zajedno predstavnici realnog sektora, nadležnih obrazovnih organa i institucija, škola i visokoškolskih ustanova. Osim toga, u izradi standarda zanimanja i kvalifikacija učestvuju predstavnici poslodavaca koji su na taj način u prilici da iskažu svoje potrebe i stavove poslovima i zadacima koje to zanimanje treba da obuhvati.

Jačaju se i mehanizmi informisanja i karijernog vođenja i savjetovanja. Uloga karijerne orijentacije nije da direktno usmjerava učenike u deficitarne obrazovne programe − to ne bi bilo u skladu sa etičkim principima te struke. Cilj je da pojedincu omogući sticanje vještina koje su potrebne za vođenje karijere kako bi u svim periodima svog života bio sposoban da ocijeni svoje sklonosti, da vidi mogućnosti koje se pojavljuju na tržištu rada, da donese racionalnu odluku i preduzme korake.  Na jačanju kapaciteta ovih mehanizama radiće se aktivno u predstojećem periodu, prije svega, u osnovnim školama.

Važan korak u usaglašavanju potreba tržišta rada sa obrazovnom ponudom je praćenje učenika nakon završetka obrazovanja. Plan je da se povežu administrativne baze podataka Ministarstva, Uprave prihoda, ZZZCG i Univerziteta. Pored toga, svršenim srednjoškolcima biće dostavljeni i odgovarajući upitnici kako bi se dobila potpunija slika o profesionalnom razvoju učenika. Takav cjelovit sistem omogućio bi praćenje da li su se učenici nakon završetka obrazovanja uspješno integrisali na tržište rada po dostojanstvenim uslovima rada, nastavili obrazovanje, napustili obrazovni sistem ili  su u kategoriji onih osoba koje nijesu zaposlene, ne obrazuju se niti usavršavaju, odnosno nijesu u nekom sistemu edukacije ni obučavanja.

Već godinama se ukazuje na potrebu da upisnu politiku u srednje škole treba uskladiti sa potrebama tržišta rada. Do sada je to ostala samo želja. Na koji način planirate da to uradite?

Vojinović: Najvažniji zadatak koji se stavlja pred obrazovanje svih zemalja, dakle i Crne Gore, je stvoriti uslove da obrazovanje odgovori na pravi način na potrebe tržišta rada. Upisna politika je, pored odgovarajuće obrazovne ponude, osposobljenih nastavnika i opremljenih škola, ključni činilac od kojeg zavisi usklađenost obrazovanja i tržišta rada. Uskladiti upisnu politiku sa potrebama tržišta rada je izazov i za razvijene zemlje Evrope.

U sklopu priprema za upis učenika za školsku 2022/2023. godinu, škole su predložile plan upisa učenika u prvi razred gimnazije i stručnih škola, imajući u vidu podatake o broju učenika koji završavaju osnovnu školu na teritoriji opštine, potrebe tržišta rada i pravce razvoja opštine, te podatke o broju i obrazovnom profilu nezaposlenih lica lokalnog biroa rada, kao i da li škola raspolaže nastavnim kadrom za realizaciju programa za koje predlaže upis učenika u prvi razred. Urađena je analiza upisa prethodnih godina, kao i preporuka izvještaja i analiza Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u kojima se mogu naći smjernice gdje, na osnovu odnosa ponude i tražnje, mogu povećati ili smanjiti broj upisnih mjesta, gdje upis zadržati na postojećem nivou, preporuka strateških dokumenata ministarstava i lokalnih zajednica, kao i trendova razvoja pojedinih djelatnosti.

Analize koje su rađene pokazale su da postoji tendencija smanjenja broja učenika koji završavaju osnovnu školu u pojedinim opštinama (Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Pljevlja, Šavnik). U pojedinim opštinama broj svršenih osnovaca se povećao (Bar, Bijelo Polje, Budva, Nikšić, Podgorica, Tivat). U ostalim opštinama broj osnovaca završnog razreda je na približno istom nivou. Analize su, takođe, pokazale da u pojedinim školama koje su licencirane i za tzv. „proizvodne“ i „neproizvodne“ profile, škole se radije odlučuju na „neproizvodne“ koji nude manju mogućnost zapošljavanja.

Na osnovu svih raspoloživih podataka i analiza, pripremljen je predlog plana upisa učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2022/2023. godinu.

U školama se realizuje oko 70 različitih obrazovnih programa. U svim opštinama obrazovna ponuda je široka, učenici imaju mogućnost izbora, u skladu sa svojim sklonostima i interesovanjima.

Podaci službi Zavoda za zapošljavanje pokazuju da postoji strukturna neusklađenost ponude i tražnje – postoje na evidenciji Zavoda lica sa kvalifikacijama koje tržište rada ne traži, dok je nedostatak lica sa određenim kvalifikacijama, prije svega onih koje nazivamo zanatima, evidentan. I pored promocije stručnog obrazovanja i mogućnosti koje ono nudi sa aspekta zapošljivosti, još uvijek nema dovoljno interesovanja za upis učenika u ove programe.

Ministarstvo obezbjeđuje naknade učenicima prvog i drugog razreda koji se obrazuju u dualnom obliku obrazovanja, koji praktičnu nastavu realizuju kod poslodavca kako bi i na taj način podstaklo kako saradnju škola sa poslodavcima, tako i upis učenika koji će biti u mogućnosti da od najboljih u preduzećima uče vještine svoga posla.

U koncipiranju predloga plana upisa kojeg je pripremilo Ministarstvo, uvažavane su sve prethodno navedene činjenice. Pošto je u većini opština ukupan broj upisnih mjesta koje su predložile škole veći od broja učenika koji završavaju osnovnoškolsko obrazovanje, bilo je potrebno izvršiti određene korekcije u predlozima škola. Te korekcije se odnose, prije svega, na administrativne profile kao i na otvaranje novih smjerova.

Kakvi su planovi Ministarstva prosvjete kada je riječ o gimnazijskom obrazovanju?

Vojinović: U tekućoj školskoj godini, po programima gimnazije obrazuje se oko 33 odsto srednjoškolaca. Zakonom o gimnaziji propisano je da se u u tim školama mogu formirati specijalistička odjeljenja (matematičko, filološko i dr). Upis učenika u gimnaziju vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za upis učenika u gimnaziju i rješenjem o utvrđivanju minimalnog broja bodova potrebnih za upis u gimnaziju. Ovim Pravilnikom utvrđeni su opšti uslovi za upis učenika u prvi razred (opšti uspjeh, uspjeh na eksternoj provjeri, uspjeh iz predmeta od značaja), kao i posebni uslovi za upis u odjeljenje specijalističke gimnazije (uspjeh iz pojedinih nastavnih predmeta, značajnih za tip gimnazije, osvajanje medalje na nacionalnom sportskom ili školskom takmičenju i dr).

Specijalistička odjeljenja formirana su prethodnih godina u gimnazijama u Podgorici (matematičko, filološko i odjeljenje opšte gimnazije za učenike sportiste) i Nikšiću (matematičko i odjeljenje opšte gimnazije za učenike sportiste). Nije bilo interesovanja učenika za upis u filološka odjeljenja u Nikšiću i Kotoru. Formiranje specijalističkih odjeljenja zavisi od toga da li učenici ispunjavaju uslove za upis u gimnaziju, ali i od interesovanja učenika, tj. da li će se za upis prijaviti dovoljan broj učenika za formiranje odjeljenja u skladu sa normativima.

U prethodnoj školskoj godini svi učenici koji su se prijavili za upis u gimnaziju, a ispunjavali su uslov za upis, upisani su. U slučajevima kada se za upis na određeno usmjerenje prijavio broj učenika nedovoljan za formiranje odjeljenja, učenici su upisani u drugi program gimnazije. Takav plan je i za upis učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2022/2023. godinu.

Neophodno je unaprijediti i kvalitet visokog obrazovanja. Koje su ključne tačke u Vašoj agendi kada je o tom cilju riječ?

Vojinović: Sve što radimo usmjereno je na stvaranje obrazovnog sistema na koji ćemo svi biti ponosni. Dobro obrazovanje je preduslov za napredak i prosperitet zemlje, što znači da znanje i vještine, kao i intelektualni i naučni potencijali moraju biti temelj uspjeha crnogorskog društva. Zato će prioriteti rada u narednom periodu biti usmjereni na unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja i stvaranje konkurentnog kadra, a samim tim i usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, a sve u cilju smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori. Unapređenje i sticanje novih vještina u skladu s potrebama poslodavaca i olakšavanje prelaza mladima iz svijeta obrazovanja u svijet rada je jedan od prioriteta, tako da će u narednom periodu biti realizovane aktivnosti na unapređenju kvaliteta praktičnog obrazovanja studenata. Kroz planirane izmjene Zakona o visokom obrazovanju, unaprijediće se, između ostalog, i praktična nastava studenata na svim studijskim programima kroz sticanje praktičnih znanja i vještina studenata u realnom radnom okruženju.  Samo tržište pravi prirodnu selekciju kroz davanje jasnih podataka o tome koji su mu profili potrebni.

Uzrok disproporcije između ponude i tražnje je velikim dijelom i značajno povećanje broja srednjoškolaca koji se upisuje na visokoobrazovne ustanove. Prema podacima kojima raspolaže ovaj resor, preko 70 odsto svršenih srednjoškolaca upisuje fakultet. Pritom, i dalje se najviše upisuju fakulteti iz oblasti društvenih nauka. Stoga je jedan od naših prioriteta u narednom periodu približavanje prednosti stručnih obrazovnih programa i profilacija mladih na ono što su zaista njihovi afiniteti.

U tom kontekstu, ključna je i izmjena Pravilnika kojim se propisuju kriterijumi za upis na fakultete, kojim završena srednja škola više neće biti preduslov za upis na određeni studijski program, već će preduslov biti završeni obrazovni program. Drugim riječima, cijeniće se da li su oblasti koje ste izučavali u srednjoj školi primjerene traženom studijskom programu, a ne da li su same škole odgovarajuće.

Ujednačenje kriterijuma i usmjeravanje mladih u zavisnosti od oblasti koje su izučavali, a ne u zavisnosti od same škole, osnovni su motiv za izradu ovog Pravilnika, i vjerujem da ćemo njime postići kvalitetniju prohodnost ka univerzitetu, koja neće biti zavisna od forme, već suštine znanja svršenih srednjoškolaca.

Sve aktivnosti koje planiramo, biće usklađene sa preporukama koje dobijamo od Evropske komisije, a u cilju unapređenja i konkurentnosti našeg obrazovnog sistema. Sve navedeno će, uz intenzivne zajedničke aktivnosti sa privredom i uvođenje praktične nastave, doprinijeti stvaranju ambijenta u sistemu obrazovanja u kome diplome neće biti same sebi svrha, već provjerena potvrda da ste spremni za tržište rada.

Da li je i koliko Ministarstvo planiralo da ulaže u opremanje ili proširivanje kapaciteta domova učenika u studenata u svim gradovima u Crnoj Gori gdje oni postoje?

Vojinović: Ministarstvo prosvjete kontinuirano radi na održavanju postojećih domova učenika i studenata i proširenju njihovih kapaciteta u skladu sa trenutnim finansijskim mogućnostima.

Predhodnih godina su u sistem domova učenika i studenata uključeni novi studentski domovi u Podgorici i Nikšiću, dok je Dom učenika i studenata u Baru temeljno renoviran. Time su smještajni kapaciteti domova u Podgorici, Nikšiću i Baru značajno povećani. Ove godine adaptirane su i rekonstruisane neuslovne i ranije nekorištene prostorije u Domu učenika i studenata Cetinje, čime je kapacitet doma povećan za 10 mjesta, u šta je uloženo 23 hiljade eura.

U pripremi je plan adapatacije i rekonstukcije Doma učenika i studenata u Kotoru.  Tokom ove godine Ministarstvo je u tom domu realizovalo nabavku i zamjenu kreveta, dušeka, ćebadi i posteljine, kao i nabavku sistema za kontrolu i korišćenje studentske menze u iznosu od 30 hiljada eura.

Ministarstvo traži rješenje kako bi Dom učenika u Plužinama, zbog klizišta na kojem se nalazi, bio izmješten na bezbjednu lokaciju.

Isto tako, u zavisnosti od naših mogućnosti, planiramo manja ulaganja u zamjenu kuhinjskog inventara u Domu učenika OŠ „Bratstvo i jedinstvo“ u Kovačevićima, Pljevlja. Obim aktivnosti u narednom periodu biće usklađen sa odobrenim sredstvima kako Budžetom za 2022. godinu, tako i budžetima koji će tek biti donošeni

Izvor: https://www.cdm.me

Ministarstvo pravde pozdravlja zvaničnu odluku da Regionalni centar za borbu protiv sajber kriminala i sajber bezbjednost bude izgrađen u Podgorici. Vjerujemo da će to biti snažno institucionalno sredstvo za borbu protiv sajber kriminala i unapređenje sajber bezbjednosti, saopšteno je iz tog resora.

Kako su istzakli, u cilju realizacije ovog projekta, Ministarstvo pravde će ustupiti sve kapacitete kojima raspolaže, kako bi rezultati bili što prije postignuti.

“Izgradnju Regionalnog centra u Podgorici vidimo kao dodatnu priliku za napredak koju moramo iskoristiti” poručuje ministar, Marko Kovač.

On je dodao da ovaj iskorak predstavlja potvrdu našeg truda i intenzivne komunikacije koju je Ministarstvo u kontinuitetu vršilo sa ambasadorom Republike Francuske, Nj.E. Kristijanom Timonijeom i ekspertima uključenim u planiranje i realizaciju projekta.

Osim naših građana, benefite će osjetiti i susjedne države, što daje dodatni značaj i kredibilitet ovom Centru. Ovim putem, Ministarstvo pravde želi da izrazi zahvalnost
ambasadi Republike Francuske, državnom tužilaštvu i Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu, jer smo svi zajedno dali doprinos da sjedište Regionalnog centra za borbu protiv sajber kriminala bude upravo u Crnoj Gori.

Izvor: https://www.cdm.me

Prioritet nam je da se sto prije donesu zakon o Vladi i zakon o Skupštini. Da je bilo drugačije, ne bi imali sve ove probleme. Vjerujem sa će oba ta zakona biti usvojena do kraja ove godine, kazala je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović u emisiji „Argumenti“, na TVCG.

Ona je istakla da životni stil ljudi na pozicijama se razlikovao dugi niz godina od njihovih realnih primanja, te da to otvara pitanje rada Agencije za sprječavanje korupcije.

„Mislim da se kroz zakon o porijeklu imovine puno toga dobrog moze uraditi“, kazala je Đurović.

Ona je istakla da su kadrovi SNP-a u Beranama pokazali kako se vodi jedna opština, kako se iz jedne teške situacije, prije više od osam godina, može dobro izaći, te da su ti kadrovi korisni za cijelo crnogorsko društvo.

Ona se osvrnula i na temeljni ugovor sa SPC. 

„Svaka vjerska zajednica vuče svoj legitimitet u zavisnosti od toga koliko ima svojih vjernika, tako da je Pravoslavna crkva dokazala da je itekako prisutna u crnogorskom društvu, tako da se taj dio postupka definitivno mora završiti“, istakla je Đurović.

Ona je kazala da određene procedure već neko vrijeme traju, procedure koje se se tiču izbora pravnika u red Sudskog savjeta kao i procedure vezano za izbor sudija Ustavnog suda.

„Imamo i proceduru koja je vezuje za izbor vrhovnog državnog tužioca, sve je negdje već u toku, i kao takvo zahtijeva određeno vrijeme da bi se u proceduralnom smislu završili poslovi“, dodala je Đurović. 

Ona je kazala da moramo da postanemo zdravo društvo, te da je SNP je u nekom ranijem periodu bio konstruktivan dio opozicije.

„Uvijek sam za to da Crna Gora učestvuje u što više regionalnih inicijativa, koje same po sebi čine dobro Crnoj Gori“, ističe Đurović. 

Ona kaže da je strateški prioritet da Crna Gora postane prvo članica Evropske unije, i u tom pravcu svaka regionalna inicijativa koja može biti komplementarna sa tim strateškim ciljem je dobrodošla.

„Lično smatram da treba da budemo dio svih regionalnih inicijativa, samim tim i Otvorenog Balkana uz određenu rezervu da možda nisam upoznata u potpunosti sa svim tehničkim detaljima i možda nedostatkom nekih protokola samih detalja oko implemetacije tih sporazuma, pa da me možda neko demantuje sa te strane i ubijedi da to nije dobro za Crnu Goru“, ističe Đurović.

Ona smatra da Otvoreni Balkan nije alternatiiva članstva u EU.

„Otvoreni Balkan ne smatram alternativom za ulazak Crne Gore u EU“, istakla je Đurović.

Ona je kazala da je Zapadni Balkan koji geografski pripada srcu Evrope podneblje koje može biti podložno uticajima drugih odnosno trećih strana, a u aspektu neočekivanog rata u Ukrajini da se Zapadni Balkan mora što prije integrisati u EU. 

„Po podacima koje imam, Crna Gora trenutno ima najjeftije gorivo u regionu. Nadam se da bez obzira na to što Crna Gora nema robne rezerve, da će uspostaviti bar dio robnih rezervi da ne bi dolazili u situaciju nestašice, to je ono što je prvo i primarno“, istakla je Đurović. 

Ona je kazala da neće biti lako, te da nije Crna Gora jedina koja je u tome ali nalaze najbolji način da odgovore na vrlo kompleksnu i zahtjevnu situaciju u kojoj se nalazimo.

Kada je u pitanju legalizacija marihuane, Đurović je istakla da lično jeste za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe, ali da kada je u pitanju rekreativno korišćenje ima određenu rezervu.

„Ako govorimo sa asprekta rodnih uloga i žena u politici, naš je cilj podizanje kvote ne 40 odsto u novom zakonodavstvu, te moram reći da je Ženski klub veoma aktivan i da sam ponosna na to“ istakla je Đurović. 

Ona je kazala da du žene generalno spremnije na kompromis i tolerantije su.

„Kroz Ženski klub smo dokazale da su žene spremnije da čuju i koriguju svoje stavove ukoliko ih neko ubijedi u nešto bolje i kvalitetnije“, zaključila je Đurović. 

Izvor: https://www.rtcg.me

ČASNO JE PRODAVATI PATIKE, ALI JE NEČASNO PRODAVATI DEMAGOGIJU I PARAZITIRATI NA RAČUN DRUGIH!

Socijalistička narodna partija Crne Gore poručuje Aleksi Bečiću da je časno prodavati patike, ali da je nečasno prodavati demagogiju i čitavi život parazitirati na račun drugih kao što to sve vrijeme rade gospodin Bečić i njegovi najbliži saradnici. „Umjesto što bez osnova napadaju časni SNP i naše funkcionere, Bečićevim Demokratama bi bolje bilo da razmisle o tome i da narodu odgovore na pitanje gdje su to Bečić i njegovi najbliži saradnici sticali političko i radno iskustvo i radne navike. Da li su mimo SNP-a, u kojem su bili naši juniori, i mimo Demokratske Crne Gore i državne kase igdje ikada zaradili ijedan cent? Jesu li bilo kada ovoj državi platili i cent poreza, a da je to ostvareno u realnom sektoru? Pamte li koliki su nam dug ostavili kada su napuštali SNP i to dug koji i dan danas vraćamo? I je li im toliko oslačalo parazitiranje na račun građana da i dan danas ne mogu da prežale što su zajedno sa Zdravkom Krivokapićem postali neslavni rekorderi u Crnoj Gori po tome koliko su kratko bili na vlasti? I da se slučajno ne zaboravi da su upravo voljom SNP-a došli do funkcija sa kojih su brzo i neslavno sišli.“SNP podsjeća gospodu iz Demokrata da je najveća narodna, vjerska i kulturna izdaja kada, kao što je slučaj sa Demokratama, ne smiješ da kažeš kojim jezikom govoriš, u koju crkvu ideš i kada te sav narod svuda po Crnoj Gori prepoznaje kao bivše Srbe.“„Savjetujemo Demokratama da crkvene velikodostojnike i njihovo djelo ne zloupotrebljavaju u svom političkom djelovanju. Našega velikoga Mitropolita Amfilohija se sjećamo kao čestitoga čovjeka, velikog hrišćanskog misionara i uzvišenoga Mitropolita crnogorsko-primorskoga Srpske pravoslavne crkve. Vladimir Joković ističe svoju pripadnost upravo našoj – Srpskoj pravoslavnoj crkvi. A umiju li i smiju li Bečić i njegovi najbliži saradnici da javno kažu kojoj oni crkvi danas pripadaju?“I još nešto iz Socijalističke narodne partije imamo za Aleksu Bečića. Pošto se kočoperio juče po Zeti, mnogi bi pomislili da je ponovo postao Zećanin a da je sada bivši Srbin i bivši Podgoričanin. Pa bismo da mu poručimo da se uzalud ponovo sjetio da je Zećanin, jer poslije opšteg debakla koji doživljava njegova partija svuda po Crnoj Gori, ni u njegovoj Zeti na izborima neće proći bolje.

Medijski centar SNP CG