СНП
„Ovo je veliki uspjeh naših sjajnih mladih košarkašica koje su potvrdile ozbiljan kvalitet i najavile velike domete naše ženske košarke. Ovom prilikom, osim našim mladim sportistkinjama, čestitke upućujem i njihovom stručnom štabu kao i rukovodstvu Košarkaškog saveza koji radi sjajan posao“.
Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, ugostio je danas mladu karate reprezentaciju Crne Gore koja je učestvovala na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Pragu i završila na 16. mjestu u generalnom plasmanu sa pet medalja – dvije srebrne i tri bronzane.Crnogorski karate reprezentativci Balša Vojinović i Lazar Potpara osvojili su srebrne, dok su sa bronzanim odličjem nastup završili Nenad Đuričić, Emre Saljiu i Nemanja Mikulić.Pored mladih osvajača na Evropskom prvenstvu, Lalošević je danas ugostio i Milenu Jovanović, vicešampionku Mediteranskih igara.Za ostvarene rezultate karate reprezentativcima pripada pravo na utvrđivanje statusa perspektivnog sportiste na osnovu kojeg će im biti utvrđena i jednogodišnja stipendija.„Uvijek je posebno zadovoljstvo imati priliku da u kancelarijama Ministarstva sporta i mladih ugostimo mlade sportske nade naše države, što je i bio današnji slučaj. Putem statusa perspektivnog sportiste ministarstvo na čijem sam čelu želi da dodatno motiviše našu sportsku omladinu da nastavi putem kojim je krenula, te da budu još bolji i uspješniji. Iskreno sam uvjeren da će tako i biti.“, kazao je LaloševićSastanku su prisustvovali i Predrag Perković, predsjednik Karate saveza Crne Gore i generalni sekretar istog, Veljko Brnović.
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović otvorila je događaj posvećen promociji Akcione agende ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori, koji je Skupština Crne Gore organizovala u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom.
Obraćajući se prisutnima, predsjednica Skupštine je istakla da se žene danas suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije u skoro svim sferama društvenog života, od kojih ekonomija i pristup resursima ne samo da nisu izuzetak, već sa sobom nose i posebne poteškoće.
Ipak, Đurović je primijetila da je, takođe, evidentno da žene polako počinju zauzimati i ključne upravljačke pozicije, te ih je sve više na mjestima odlučivanja, kako u Skupštini, tako i u Vladi Crne Gore, iako još uvijek daleko od željenog rezultata.
„Samo pružajući mogućnost ženama da imaju pristup resursima, tehnologijama i tržištima, da imaju moć da donose sopstvene odluke, da se zalažu za svoja prava i kažu ne nasilju, diskriminaciji i štetnim tradicionalnim praksama i običajima možemo dostići svoj puni potencijal kao društvo“, poručila je predsjednica Skupštine.
„Žene u Crnoj Gori vlasnice su zemljišta u 8%, a kuće samo u 4% slučajeva, i najčešće se usljed i dalje snažnih običajnih normi patrijarhalnog društva odriču nasljedstva u korist muških članova porodice. Preduzetnice će biti u 32% slučajeva, a vlasnice biznisa samo u 23% slučajeva. Žene u Crnoj Gori zarađuju samo 86,1% od prosječne zarade isplaćene muškarcima za isti rad, a u neplaćenim kućnim poslovima i njege u domaćinstvu doprinose čak 90% više od muškaraca. Rade većinom na manje sigurnim, neformalnim, privremenim ili honorarnim poslovima“, rekla je predsjednica Đurović i istakla da je slično i sa donošenjem odluka i političkim učešćem gdje ih brojni razlozi obeshrabruju da uzmu aktivno učešće u procesima donošenja odluka i upravljanju.
Ona je apostrofirala da je na putu osnaživanja žena potrebno ujediniti sve snage, i da je neophodno biti spreman i otvoren da se u ove procese uđe sa zajedničkim ciljem – izgradnja društva jednakih mogućnosti i prosperiteta za sve svoje građane i građanke, a to je, kako je navela, moguće, „upravo oslobađanjem ekonomske moći žena“.
„Danas sam posebno srećna što možemo zajednički da prigrlimo i promovišemo Akcionu agendu ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori i da joj svako od nas da puni doprinos i podstakne što veće uključivanje žena u ekonomske sfere Crne Gore kako bi naše društvo bilo zrelije, a naša ekonomija što jača“, kazala je Đurović.
U uvodnom dijelu današnje Konferencije, prisutnima se obratila i direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović, koja je istakla da Akciona agenda kojom se, kako je navela, kroz uspostavljene kriterijume, želi obezbijediti snažnije i kvalitetnije uključivanje žena u ekonomski život Crne Gore i uklanjanje barijera koje remete ostvarivanje punog ženskog ekonomskog potencijala. Ona je navela i da Agenda uključuje i jedan dio koji se odnosi na snaženje zakonodavstva koje će obezbijediti da efekti budu vidljiviji u narednom periodu“. U tom smislu, ocijenila je Radović, Crna Gora ima prostora da napravi značajan iskorak.
„Snaženje rodne ravnopravnosti posebno u ekonomskom segmentu je neizostavno važan cilj i širom Evrope i širom svijeta, ali kada je u pitanju Crna Gora i Zapadni Balkan, društveno stanje prilika i socijalni faktori utiču da je ovo pitanje još značajnije. Rasprostranjeno nasilje nad ženama, postojanje rodnih streotipa, nedovoljna zastupljenost žena u politici, i na rukovodećim mjestima čine potrebu za ekonomskim osnaživanjem žena koje je osnov svake nezavisnosti”, kazala je Radović, te poručila da je važno podržati primjenu Agende u praksi i da „na tim principima stvaramo nove vrijednosti Crne Gore, ekonomske i društvene”.
Radovićeva je naglasila da je Investiciono-razvojni fond ključni akter u obezbjeđivanju finansijske inkluzije žena na nacionalnom nivou i sprovođenju rodno osjetljivog odgovora kako bi se osigurao inkluzivni i zeleni ekonomski oporavak. Ona je podsjetila na kampanju „Ona pokreće biznis“, koja je pored podizanja svijesti o važnosti ekonomskog osnaživanja i uključivanja žena, imala za cilj da motiviše žene u Crnoj Gori na pokretanje i unapređenje svog biznisa.
“Brojke IRF-a pokazuju da su u prvih šest mjeseci 2022. godine finansijska sredstva koja su žene uzele kroz povoljne kredite Investiciono-razvojnog fonda, sedam puta veća u odnosu na uporedni prošlogodišnji period. Imamo za prvih šest mjeseci oko devet miliona EUR kroz 60 razvojnih projekata za žene u odnosu na preko jedan milion EUR iz prošle godine, što je rekordna brojka”, saopštila je direktorica te institucije, Irena Radović.
Ona je ukazala na važnost dijaloga kako bi „udruženo prepoznali i podržali primjenu Agende ekonomskog osnaživanja u praksi i da na tim principima stvaramo nove društvene i ekonomske vrijednosti u Crnoj Gori; da za početak povećamo broj žena u upravljačkim strukturama, riješimo pitanje jaza u pogledu zarada.“
Radovićeva je izrazila očekivanje da će sa najvišeg nivoa izvršne vlasti Agenda dobiti neophodnu podršku. „Uvjerena sam da će ova zajednička akcija IRF-a i Skupštine Crne Gore doprinijeti da se već do sljedećeg marta izmjere rezultati i učinci i konkretne aktivnosti predložene Agende“, zaključila je direktorica IRF-a.
Prema riječima predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnost Božene Jelušić, Crna Gora mora što hitnije osvijestiti sve posljedice rodne nejednakosti, jer ravnopravnost bez jednakog pristupa mogućnostima malo znači. „Ženi ne treba samo da glasa, već i da donosi odluke i da bude ekonomski nezavisna. Zato je kroz obrazovni sistem, kroz istraživanja i edukaciju donosilaca/teljki politika, potrebno mijenjati uvriježene rodne uloge. Nikad se ne zna kako su i gdje u ukupnoj populaciji Crne Gore ‘raspoređene’ sposobnosti za vođenje biznisa, ekonomska inteligencija i preduzetnički duh koji potom vuku naprijed čitavu zajednicu. Otuda i značaj rodno odgovornog budžetiranja i orodnjavanja politika u svim granama vlasti. Otuda potreba snaženja sistema podsticajnih mjera koje će unaprijediti ekonomski položaj žena, a time i Crne Gore u cjelini“, kazala je Jelušić.
Ona je kazala da je Odbor za rodnu ravnopravnost „u cjelini posvećen borbi za promjenu postojećeg stanja i svakako bi bilo značajno da nije matični odbor samo za Zakon o rodnoj ravnopravnosti, već i za druge zakone koji perpetuiraju nejednakost žena u Crnoj Gori“, zaključila je Jelušić.
Tokom današnjeg događaja, prisutnima se obratio i ambasador republike Francuske u Crnoj Gori Nj.E. Kristijan Timonije, koji je ocijenio da je „ekonomska jednakost jedna od najvažnijih vrsta jednakosti“.
„Ako želimo da budemo jednaki moramo se baviti jednakošću žena. Potreban nam je novi pogled na stvari, nova percepcija politika. Bilo bi važno da u jednoj fazi same žene zahtijevaju zakonodavnu jednakost. Nadamo se će postojati način da žene kreiraju politike. Veoma smo radi da vidimo više napretka u Crnoj Gori po ovom pitanju, naročito kada su u pitanju manjine“, kazao je Timonije.
Akcionu agendu za ekonomsko osnaživanje u Crnoj Gori, između ostalih, podržala je Ambasada SAD-a u Crnoj Gori. Na toj liniji, ambasadorka SAD Nj.E. Džudi Rajzing Rajnke je naglasila da žene preduzetnice djeluju kao katalizator za otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast što može preobraziti njihove zajednice i države.
„Unaprjeđenje statusa žena i djevojaka na globalnom nivou je ispravna stvar – to je pitanje pravde, pravičnosti i pristojnosti, i to će dovesti do boljeg, sigurnijeg i naprednijeg svijeta za sve nas“, rekla je ambasadorka Rajnke, dodajući da će Ambasada SAD-a nastaviti da radi na potpunom uključivanju žena u sve aspekte crnogorskog društva.
„Promovisanje rodne ravnopravnosti je lični prioritet tokom čitave moje karijere, kao i tokom mog boravka u Crnoj Gori“, kazala je ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske Nj.E. Karen Medoks. Ona je istakla da „naše društvene konvencije ograničavaju slobodu svih pojedinačno da budu ono što žele da budu, da postignu svoje ciljeve i dostignu svoj potencijal. U politici, u oblasti vladavine, u biznisu, vrhunski talenti treba da se regrutuju na rukovodeće pozicije kako bi se osiguralo da ova zemlja dobije podsticaj koji je potreban njenoj ekonomiji, razvoju i političkim reformama. Ali ako se polovina stanovništva zanemaruje kod rukovodećih pozicija ili se njihov talenat nedovoljno koristi, onda Crna Gora propušta mnogo svog potencijala.“
Ambasadorka Delegacije EU u Crnoj Gori Nj.E. Oana Kristina Popa je kazala da je garantovanje ekonomskih i socijalnih prava žena stvaranjem povoljnog okruženja za njihovo ravnopravno i aktivno učešće u privredi ključni prioritet EU. „Mnogo je nivoa sa kojima se moramo pozabaviti istovremeno. Zatvaranje rodnog jaza u platama postalo je prava vodeća inicijativa Evropske unije, koja zahtijeva rješavanje svih njegovih osnovnih uzroka, uključujući niže učešće žena na tržištu rada, nevidljivi i neplaćeni rad žena, njihovo veće korišćenje skraćenog radnog vremena i pauze u karijeri, kao i vertikalnu i horizontalnu segregaciju zasnovanu na rodnim stereotipima i diskriminaciji“, kazala je ambasadorka Popa.
Ona je navela da je EU opredijeljena „da pomogne zemljama koje žele da postanu članice Unije, kao što je Crna Gora, da integrišu iste koncepte, strategije i konkretne programe, posebno kroz naše pretpristupne fondove i programe.“
„Crna Gora mora ojačati uvođenje rodne ravnopravnosti u glavne tokove na svim nivoima, što uključuje kreiranje politika, budžetiranje, zakonodavstvo i primjenu. Evropska unija će nastaviti da podržava Crnu Goru po pitanju unaprjeđenja rodne ravnopravnosti kroz politiku, politički dijalog, finansijsku pomoć i naše mehanizme praćenja“, zaključila je ambasadorka Popa.
Akciona agenda ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori usvojena je na Prvoj nacionalnoj konferenciji za ekonomsko osnaživanje žena, održanoj 4. marta ove godine, promovisanoj od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore i Odbora za rodnu ravnopravnost, te Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, uz podršku ambasada Republike Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske, SAD i EU.
KUĆA VUJOVIĆA NIJE PREŽIVJELA INVESTITORA I LOŠE ODLUKE NADLEŽNIH ORGANA
Srušena je jedna od rijetkih građevina u našem gradu, koja svjedoči o vremenu prije Drugog svjetskog rata. Duh i autentičnost našeg grada su čuvali ovakvi reprezenti arhitekture minulih vremena. Na Skupštini Glavnog grada je odbijen predlog opozicije da se UP “ Nova Varoš – Blok E“ stavi van snage, i uprkos obećanju investitora da će sačuvati fasadu kuće Vujovića koja ima istorijski, kulturni i ambijentalni značaj, ovaj prostor je sada nepovratno devastiran. U drugim evropskim prijestonicama se ovakva zdanja čuvaju u cilju što dužeg zadržavanja njihovog prvobitnog izgleda, čime se obogaćuje ambijent grada ali i prikaz njegovog razvoja kroz istoriju. Kod nas je suprotno, naše zgrade su preživjele bombardovanja tokom Drugog svjetskog rata i brojne prirodne nepogode, ali ne i nezasitost investitora i loše odluke nadležnih organa. Nadam se da će u budućem periodu politički subjekti pokazati veći stepen odgovornosti i političke zrelosti da stave po strani razlike koje postoje među nama i da se predlozi koji se upućuju lokalnoj Skupštini neće tretirati kao prilika za odmjeravanje političke snage, već da će se o njima odlučivati na osnovu benefita koje bi donijeli građanima Glavnog grada.
Влада је разматрала предлог да се стави на снагу закључак о приступању НАТО фонду за иновације, а министар финансија Александар Дамјановић рекао је да се у наредном периоду ered.„Обавеза је коју је конституисала претходна администрација, која није имала упориште у буџету за текућу годину, приступа НАТО фонду за иновације и од 3,2 милиона евра, која би требало да се обезбеди ове године Наравно, та средства нису обезбеђена и сасвим је лако изнети овај предлог“, рекао је министар финансија Александар Дамјановић.
Ministar pravde, Marko Kovač, kazao je da će do kraja jula biti završen rad u radnim grupana na izradi ključnih zakonskih tekstova. On je dodao da je formirana radna grupa koja će se baviti analizom racinalizacije pravosudne mreže. Takođe, u toku je javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama.
“Što se tiče Ministarstva pravde sve aktivnosti su planirane da budu završene do kraja jula i očekujem da ćemo imati pozitivne impute od strane Evrope“, kazao je on.
Dodao je da i Zakon o porijeklu imovine planiraju da završe do kraja jula.
“Kako bi i njega uputili evropskoj komisiji što prije“, dodao je on.
Izvor: Portal Analitika
SPORTSKA INFRASTRUKTURA DA SLUŽI NA PONOS CRNOJ GORI
Vlada je podržala informaciju o nastavku realizacije projekta Rekonstrukcija zapadne tribine fudbalskog stadiona u NikšićuMinistar sporta i mladih Vasilije Lalošević kazao je da mora doći do završetka projekata kako bi se napravila infrastruktura koja bi bila na ponos Crnoj Gori.“O rekonstrukciji bazena neću da govorim jer u ovom trenutku nismo planirali sanaciju niti imamo sredstava. Napravili smo tamo jednu sanaciju u vidu balon bazena koji odlično funkcioniše. To je lijepo rješenje za jedan period ali i o tome moramo razmišljati“, kazao je Lalošević.Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je da svi Nikšićani žele da nekada reprezentacija Crne Gore zaigra i u njihovom gradu.“Moja istinska želja je da se ne stane na stadionu u Nikšiću nego da se sportska infrastruktura gradi svugdje. Moramo koristiti svaku mogućnost da što više naše omladine provodi vrijeme na sportskim terenima a ne u kafićima ili igrajući igrice kući“, kazao je Joković.Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić kazao je da je ova rekonstrukcija velika stvar za crnogorski fudbal. Ipak, kako dodaje, Vlada ne smije dozvoliti da uđe u zonu diksriminacije.“Dok sam bio predsjednik Opštine Berane bio sam u toku sličnog projekta kada smo rekonstruisali istočnu tribinu fudbalskog stadiona, sada je u toku saradnja i sa izgradnjom zapadne tribine, u tom momentu je sama opština morala da ubezbijedi sredstva u dijelu učešća sa fudbalskim savezom kako bi se poslovi izveli. Tadašnje Vlade nisu imale sluha da se obezbijede sredstava iako je bio veoma oskudan budžet opštine. Nije u redu da neke opštine budu politički diskriminisane a da neke Vlada sa mnogo većim učešćem pomaže“, kazao je Šćekić.
Izvor: Portal Analitika
Ministar pravde Marko Kovač najavio je da će do kraja radne grupe završiti rad u izradi ključnih zakonskih taekstova u okviru poglavlja 23 (Krivični zakonik, Zakon o krivičnom postupku), a formirana je radna grupa koja će se bavi analizom racionalizacije pravosudne mreže.
Marko Kovač je Krivokapiću odgovorio da ne vidi politički uticaj na tužilaštvo.
„Vi ako imate neka saznanja neko od političara na funkcije utiče ili pokušava da utiće na rad nekih tužilaštava, molio bih da to javno obznanite“.
On je kazao da postoji neprimjereni uticaj od pojedinih političara i da je u tom dijelu izostala reakcija Krivokapića.
„Nijesam čuo da se bilo ko iz Vaših redova, oglasio povodom izjave visokog funkcionera u pogledu određenih postupaka koji se vode. Neću ulaziti u imena…Takođe je izostala reakcija strukovnih udruženja i mislim da je to loše i ne može biti put na stvaranju jakih institucija“, rekao je Kovač.
Dodao je da mu je drago što je Krivokapić zainteresovan za odstranjivanje „trulih dasaka“ iz Tužilaštva.
„Ali bih Vas podsjetio da ste dugi vremenski period bili na vlasti kada je taj uticaj itekako bio vidljiv. Dakle, posljedice svog tog uticaja mi danas vidimo kroz zarobljenost institucija, kroz ‘trule daske’, kao što ste Vi rekli. Ali ako je ta izjava jedina mjera Vaše borbe protiv uticaja, mislim da je to jako slabo“, rekao je Kovač.
Izvor: Vijesti.me
„Obavezao sam se da ću sprovesti konsultacije, počeću ih sa predsjednikom države danas ili eventualno sjutra“, najavio je Abazović.
Vlada je danas usvojila zapisnik sa, prošle, 11. sjednice, na kojoj je usvojen Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Time je riješena dilema da li će se o Temeljnom ugovoru na sjednici Vlade ponovo glasati, a premijer Dritan Abazović predložio je dodatne konusltacije prije potpisivanja ugovora.
Vlada raspravlja o zapisniku sa, prošle, 11. sjednice, na kojoj je usvojen Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP) rekao je da je ostala dilema oko ugovora, odnosno da li ga je trebalo usvojiti kvalifikovanim većinom, kako je predviđeno Političkim sporazumom o formiranju manjinske Vlade.
„Šta je konačna odluka? Da li je formalna odluka po Poslovniku ili Političkom sporazumu?“, pitao je Krivokapić.
Abazović je kazao da je tačno sve što je Krivokapić naveo, ali da su glasali na osnovu poslovnika Vlade.
„Ono što je moj predlog je da do momenta potpisivanja Temeljnog ugovora svako može da dostavi svoje mišljenje… Obavezao sam se da ću sprovesti konsultacije, počeću ih sa predsjednikom države danas ili eventualno sjutra“, najavio je Abazović.
On je dodao da nema problem da postoje konsultacije i da imaju još jednu stručnu verifikaciju tog teksta.
On je uputio apel svim zainteresovanim stranama da bez ikavog prezanja, Kabinetu poremijera dostave sve sugestije.
„Ja sam već obavio par razgovora sa ljudima koje stručna javnost prepoznaje kao relevantne pravne adrese, vrlo sam zadovoljan. Mislim da je to put“, rekao je Abazović.
Krivokapić je kazao da Vlada mora da garantuje pravnu sigurnost.
„Šaljemo poruku – imamo ugovor, ali nije naš ugovor još…Druga ugovorna strana dobija poruku da Vlada Crne Gore ‘može biti, a možda i ne bidne’. Ako smo usvojili, treba da primijenimo neki pravni akt“, smatra Krivokapić.
On je dodao da je najbolje imati čistu poziciju, jer je predložena solucija politička, koja pravno nije prihvatljiva.
Raško Konjević kazao je da je bilo zabuna, ali da želi da konstatuje da je Politički sporazum prekršen i da ga je direktno prekršio premijer.
Rekao je da su sporazumu tu i da se krše, ali ako danas tekst bude verifikovan SDP nema nikavu potrebu za dijalogom, niti za inkluzivnošću.
On je objasnio da se usvajanjem zapisnika omogućava predsjedniku Vlade ili neko koga on odredi može da sprovodi dalju proceduru vezano za ovaj akt, a ostalo je samo potpisivanje.
„Ako ovo bude verifikovano, računajte da će biti pokrenute neke pravne procedure i da od samog čina verifikacije zapisnika Vlada je definitivno u nekoj vrsti tehničkog mandata, a povjerenje koje ste dobili od 46 poslanika je uskraćeno od strane njih 32. Ono što bih najmanje volio, a vjerujem ni vi, da ne ličimo na Vladu Zdravka Krivokapića“.
Premijer je kazao da nije prekršio Sporazum.
„Sporazum krše oni koji imaju drugačije želje u odnosu na ono kuda Crna Gori želi da ide…To nema veze sa vjerskim slobodama…Spreman sam na sve političke konsekvence“, poručio je premijer.
Vlada je na sjednici 8. jula usvojila Predlog usaglašenog teksta Temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC. Za je glasalo 13 ministara, dok je pet izuzelo mišljenje i to ministar odbrane Raško Konjević (SDP), ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP), ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (BS), ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović (BS) i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović (HGI).
Sjednici Vlade nisu prisustvovale ministarka evropskih poslova Jovana Marović (URA) i ministarka kulture Maša Vlaović, dok je ministar javne uprave Maraš Dukaj (Albanska alternativa) izašao prije glasanja o Temeljnom ugovoru.
Premijer Dritan Abazović je rekao tada da je tekst usvojen, ali da nema problem da se na elektronskoj sjednici ili redovnoj ista stvar ponovi. „Potvrđujem da je to od broja prisutnih više od dvije trećine. Ako bude trebalo, za sedam dana će se glasati ili će se elektronski glasat. Ne mogu da govorim u ime ljudi koji nijesu ovdje. Vlada ne može pasti do sljedećeg petka zbog procedure“, kazao je Abazović.
Međutim, u saopštenju nakon sjednice Vlade, navedeno je da je Temeljni ugovor usvojen i o njemu do sada nije ponovo glasano.
Ministrima iz SDP-a bilo je sporno što ugovor nije usvojen kvalifikovanom većinom, već većinom od ukupnog broja prisutnih.
„Kvalifikovana većina od nas 21 je 14”, kazao je Ranko Krivokapić.
Izvor: https://www.vijesti.me
U politici je sve realno… Zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina. Temeljni ugovor nekima smeta iz čisto političkih razloga, i zato se namjerno dižu tenzije. Đukanović, kao čovjek koji se pita za sve u DPS-u, po svaku cijenu bi da se vrati u žižu interesovanja
Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, kazao je da nakon što je Vladi uskraćena većinska podrška zbog usvajanja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ne isključuje mogućnost formiranja nove skupštinske većine, ali ni okupljanja one koja je porazila Demokratsku partiju socijalista (DPS) na izborima 2020. godine.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da nije bilo razgovora o povratku “stare” većine, ali da to nije nemoguća opcija za rješenje krize vlasti nastale odlukom DPS-a i Socijaldemokratske partije (SDP) da otkažu podršku premijeru Dritanu Abazoviću zbog temeljnog ugovora.
”A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja”, naveo je Ivanović.
On, međutim, naglašava da prvo treba sačekati dalji rasplet na političkoj sceni, jer mu se, kaže, čini da lider DPS-a Milo Đukanović ima drugi cilj – da se političkom trgovinom vrati u “igru” iz koje je ispao.
DPS i SDP uskratili su podršku Vladi nakon samo dva i po mjeseca od njenog formiranja, zbog odluke da usvoji temeljni ugovor sa SPC. Međutim, dvije partije još nisu podnijele poslanicima inicijativu kojom će formalizovati svoj potez. Da li ste, uprkos tome što manjinsku Vladu čine/podržavaju partije različitog ideološkog spektra, očekivali ovako brz krah tog projekta?
Sve manjinske vlade su nestabilne, i uvijek postoji mogućnost da neko izađe iz vlasti i otkaže joj podršku. Međutim, ovako nešto nisam očekivao. Posebno ne u trenutku kad se potpisuje jedan ugovor s vjerskom zajednicom, koji nije prvi takav u Crnoj Gori i koji je već potpisan s dvije vjerske zajednice. Zbog toga niko nije pravio nikakve probleme, a sad se odjednom stvara politička priča… Ja bih, ipak, malo sačekao, jer mi sve liči na to da DPS, odnosno g. Đukanović koji je poznat kao čovjek koji stalno politički trguje, pokušava da se, okrenut međunarodnoj zajednici, na sve moguće način vrati u igru iz koje je zapravo ispao u onom pravom smislu. I neki signali koji se šalju ovih dana upućuju me na ubjeđenje da DPS neće podržati SD, koji je najavio inicijativu o skraćenju mandata parlamentu, a čuli smo da ni SDP u ovom trenutku nije za to da se uskrati podrška Vladi…
Na kakve tačno signale mislite?
Mislim da te partije zapravo igraju jednu političku igru, koja je, u svakom slučaju, dozvoljena kao politička. Đukanović, kao čovjek koji se pita za sve u DPS-u, po svaku cijenu bi da sebe vrati u žižu interesovanja i domaće i međunarodne javnosti… Vlada je taman počela da radi, da pokazuje znake da će raditi dobro i u interesu građana. Politika je politika, to razumijem i shvatam, ali čini mi se da nije vrijeme da se Vladi uskrati mandat.
Snosi li SNP neku vrstu odgovornosti za ovakav razvoj političkih prilika zbog toga što je, uz premijera, insistirao na tome da se pitanje temeljnog ugovora što prije skine s dnevnog reda?
Nikad mi neće biti jasno zašto nekima toliko smeta ovo. A smeta im čisto iz političkih razloga. Neko namjerno diže tenzije… Čuli ste šta je rekao ministar pravde (Marko Kovač) koji dolazi iz redova SNP-a – nema nikakve smetnje i da Crnogorska crkva podnese zahtjev i potpiše ugovor s Vladom.
Svjesni smo šta smo preživjeli od naših političkih protivnika zbog toga što smo prišli manjinskoj Vladi. Ali to smo učinili pod određenim uslovima, a među njima je, pod brojem jedan, bio temeljni ugovor. Je li dogovoren – jeste; je li SNP dao doprinos – jeste; jesmo li ostali dosljedni – jesmo. Idemo dalje. Ništa ne radimo što niko drugi nije radio u Crnoj Gori, i ništa ne radimo na štetu građana i Crne Gore.
Premijer je, nakon što su mu DPS i SDP uskratili podršku, saopštio da postoje “druge opcije” rješavanja krize vlasti i da će se možda pronaći “neko prelazno rješenje”, ne precizirajući koje. Nezvanično se govori da bi većina koja je 30. avgusta 2020. porazila DPS na izborima, potencijalno mogla ponovo da se okupi u vlasti. Da li je bilo razgovora o tome i da li je ovakav scenario uopšte realan?
Razgovora nije bilo. A zašto to ne bi bilo realno? U politici je sve realno. Ako ovi zaista budu toliko uporni ili krajnje uporni i ako se budu ponašali kako su nagovještavali, zašto se ne bi odigrala i ta varijanta, odnosno zašto se ne bi pravila, a može se praviti, neka druga većina, i onda bi ova Vlada, uz neku rekonstrukciju – kako bi se sve to dešavalo, teško je prognozirati – mogla da nastavi da radi punim kapacitetom. Čeka nas puno obaveza, a Evropa zove, čeka i traži da se ispune određeni uslovi.
Mediji spekulišu i o mogućnosti formiranja tehničke vlade koja bi imala zadatak da pripremi izbore…
I to neko pominje kao jednu od varijanti. Dakle, mnogo opcija je u igru. Nekome odgovara ta varijanta, nekome neka druga… Vrijeme ide, brzo će se doći do pravih saznanja. Što bi se reklo – naredni smo za sve i tu smo. Samo se plašim da sve ovo ne ode na štetu Crne Gore, koja bi zapravo trebalo da misli na ekonomska pitanja, koja su u ovom trenutku najvažnija, da zaživi pravna država, koja je krenula pomalo… Mnogima to ne odgovara jer vide da su tu negdje, u nekom procjepu, zbog svega što su godinama radili. I ova hapšenja ukazuju da takvih ima i da čekaju kad će doći red na njih. Zato bi im odgovaralo neko nesređeno stanje, da pravna država ne zaživi.
Kakav je stav SNP-a o predlogu Demokrata da Abazović, nakon što se u Skupštini izaberu čelnici najvažnijih pravosudnih institucija, podnese ostavku?
Nismo zauzimali stav po tom pitanju, niti ga u ovom trenutku zauzimamo. Svako vidi svoje interese i želje. Nama to ništa u ovom trenutku ne znači. Mislimo da je g. Abazović posvećen poslu, odnosno premijerskom mjestu koje pokriva. Vidite koliko je samo aktivnosti imao posljednjih dana, gdje je sve bio, šta je radio… Osim svega toga, znam da insistira da se svi ministri maksimalno angažuju u svojim resorima, da daju maksimalni doprinos. Mislim da bi najbolje bilo da ova Vlada nastavi da radi i da tek tamo oko Nove godine osjetimo maksimum njenih rezuzltata.
Da li je u ovako zaoštrenim političkim prilikama moguće u parlamentu postići dogovor o izborima u pravosuđu?
Predsjednica Skupštine (Danijela Đurović) pokrenula je dijalog tim povodom. Svi predstavnici međunarodne zajednice insistiraju na tome. Osnovno pitanje u razgovorima s njima je – zašto se to ne završava. Dijalog nam je svima potreban, i on može dati doprinos da biramo sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca. U Skupštini su obavljena ispitivanja 33 vrsna pravnika, kandidata za Sudski savjet, koji su ozbiljnih ljudi i koji su obavljali važne funkcije. Ne može se pogriješiti koja god se četvorica, od ta 33 imena, izaberu. Ispitani su i kandidati za sudije Ustavnog suda… Tako da, ne da bi moglo da se rješava ovo pitanje, nego bi se moralo i trebalo. To je nešto što stoji pred nama.
Kako, kao čovjek s radnim iskustvom u bezbjednosnom sektoru, gledate na sukobe građana i policije tokom proslave Dana državnosti u Nikšiću, u kojima je povrijeđeno više osoba?
Mislim, lično, da sve to što se dešava polazi iz centra – neko diriguje i namjerno to radi, stvarajući nestabilnost u Crnoj Gori. Osjećam da je sve to vještački proizvedeno, a šta to znači za Crnu Goru – zaista je bespotrebno pričati. Moramo svi zajedno učiniti sve da se spuste strasti. Ko su ljudi koji izazivaju, a ko su ljudi s druge strane – braća, drugovi, kumovi, prijatelji, mala Crna Gora… Iz jednog takvog sukoba može, ne daj Bože, da izađe nešto što zaista niko u Crnoj Gori ne bi želio. Apelujem na sve da stavimo tačku na takvo ponašanje i izazivanje nereda.
Tužilaštvo treba da izvede pred sud sve koji su bili akteri dešavanja u Nikšiću. Ima jedna druga stvar – možemo da kritikujemo policiju zbog ovoga ili onoga, ali ona mora da radi svoj posao. Čini mi se da se u Crnoj Gori stvara atmosfera da se policiji ne dozvoli da radi svoj posao. Za to sam da po nekim pitanjima i zabranimo neke skupove, ako policija ima procjene da mogu da izazovu ono što su izazvali ovi u Nikšiću ili ono što se zapravo dešavalo na Cetinju.
”Vijesti” su početkom mjeseca objavile da ćete biti novi predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, ali vi tu informaciju tada niste željeli ni da potvrdite, ni da demantujete. Da li preuzimate tu poziciju?
Na sastanku trenutne parlamentarne većine dogovoreno je da preuzmem funkciju predsjednika Odbora za bezbjednost. Nisam na tome previše insistirao, a jeste moja partija. Da li će se sad opet mijenati većina i dogovori – to je stvar svega što slijedi. To pitanje je završeno u zajedničkom dogovora šefova poslaničkih klubova trenutne većine. Možda će to danas biti jedna od tema na Kolegijumu predsjednice Skupštine.