Месец: јул 2022.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović sazvala je i održala 8. jula 2022. godine sastanak sa liderima parlamentarnih partija u Crnoj Gori.Ovo je prvi sastanak na kome su se okupili predsjednici svih parlamentarnih partija poslije više od šest godina.Time je i praktično započela realizacija obećanja koje je dala predsjednica Skupštine prilikom preuzimanja dužnosti – da će biti posvećena otvaranju međupartijskog dijaloga u Crnoj Gori.Po ocjeni svih učesnika, sastanak je bio konstruktivan i koristan, a rezultirao je sljedećim zaključcima:Predsjednici i predstavnici svih parlamentarnih partija izražavaju spremnost i posvećenost za nastavak političkog dijaloga u cilju deblokade pravosudnih institucija, a sve u pravcu unapređenja vladavine prava i ispunjavanja privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24.Skupština Crne Gore će u najkraćem roku intenzivirati rad u cilju ispunjavanja svojih zakonskih i ustavnih obaveza.U narednom periodu treba nastaviti politički dijalog u ovom formatu, kao i kroz Kolegijum predsjednice Skupštine Crne Gore.Ovim sastankom, koji je organizovala predsjednica Skupštine Crne Gore, je praktično otvoren dijalog u Crnoj Gori i započeto je prevazilaženje problema koji su evidentno kočnica daljem napretku naše države prema Evropskoj uniji i otklanjanje blokade funkcionisanja pravosudnih i drugih institucija. Time su stvorene pretpostavke za normalizaciju ukupnog političkog ambijenta u Crnoj Gori.

Sa posebnim pijetetom podsjećam na ogromne žrtve koje su naši prethodnici podnijeli u Trinaestojulskom ustanku i odajem počast svim herojima palim za slobodu našeg naroda.Ovaj veliki datum nas opominje da moramo biti spremni za izazove koje nosi vrijeme pred nama. Prije svega, to je borba za prava svakog pojedinca, za uzajamnu solidarnost, za društvo socijalne pravde, ali i za jednaku primjenu zakona i punu vladavinu prava.Antifašizam i borba za slobodu ostaju neprolazne vrijednosti Crne Gore, isprepletene u uzvišenoj simbolici 13. jula, datuma koji nas obavezuje da nikad ne zaboravimo zaostavštinu naših predaka i da se potrudimo da budemo njihovi dostojni potomci, te da generacijama koje dolaze prenosimo svjedočanstvo o njihovom veličanstvenom podvigu i otporu.Sa iskrenom željom da neprevaziđeni značaj 13. jula ostane zauvijek urezan u našim srcima, još jednom vam čestitam Dan državnosti i Dan ustanka.

Ističući da je kao predsjednica najvišeg zakonodavnog doma spremna da čuje sve eventualne inicijative kao i predloge na koje bi ukazali predstavnici Sindikata uprave i pravosuđa, predsjednica Đurović je konstatovala i da će u opsegu koji joj to dozvoljava podržati i svaku aktivnost koja bi vodila pronalaženju potrebnih rješenja.Ona je pozdravila inicijativu Sindikata o potrebi izrade Nacrta Zakona o sindikatu, kao akta koji bi pravno uredio unutrašnja pitanja funkcionisanja sindikalnih organizacija, ali i regulisao prava zaposlenih u odnosu na poslodavca. U tom kontekstu ocijenila je da je dobar i kvalitetan sindikat najbolji reprezent zaposlenih.

„U Vladi i ministarstvima smo mišljenja da ćemo obezbijediti jednokratnu pomoć za sve penzionere u Crnoj Gori. Možemo je nazvati 13. penzijom… Razmislićemo o momentu kada ćemo obezbijediti ta sredstva, a ona će biti mnogo izdašnija od pomoći od 50 eura koja je dodijeljivana tokom pandemije“, kazao je ministar finansija.

”Inspekcijski nadzor je pokrenut da bi se utvrdilo da li je došlo do poreske evazije, a imajući u vidu protok vremena i odredbe Zakona o poreskoj administraciji, ova aktivnost će biti od najvećeg prioriteta. Ne ulazeći u ishod inspekcijskog nadzora i karakter odgovarajućeg rješenja koje će biti doneseno, izuzetno je značajno da upravo strateški projekti s višemilionskim ulaganjima, medijski izuzetno prisutni, daju primjer poštovanja poreskih i drugih propisa. Zato oni moraju biti pod posebnom pažnjom nadležnih organa, jer je u obostranom interesu očuvanje kredibilnosti takvih investicija, ali i institucionalno rješavanje eventualnih problema, odnosno sporova”, kazao je “Vijestima” ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Temeljni ugovor je gotova stvar, izglasan je na Vladi i biće potpisan, kazao je potpredsjednik Vlade i lider SNP-a Vladimir Joković za TVCG, ističući da je za pad Vlade samo neko ko ima određeni politički interes. To je rekao nakon što je DPS objavio da uskraćuje podršku 43. Vladi Crne Gore.

On je kazao da će za pad Vlade biti samo oni koji imaju određeni politički interes.

„To će biti trenutak da svi vide ko je u Crnoj Gori bio za potpisivanje Temeljnog ugovora a ko nije. I naravno ko je za rješavanje i otvaranje puta Crne Gore prema Evropskoj uniji a ko nije. Dakle nekima će ostati sasvim bliži politički interesi, a neki žele da CG ide ka EU što je potpuni prioritet Vlade“, kazao je Joković. 

On je ocijenio da predsjednik 42. saziva Vlade Zdravko Krivokapić nije imao hrabrosti da potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), i da će dani pred nama pokazati ko je za izjednačavanje SPC sa ostalim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.

Izvor: https://www.rtcg.me

Potpredsjednik Vlade i lider SNP-a Vladimir Joković kazao je BORBI da je pravo svake partije da podržava ili da ne podržava neku Vladu, a nakon objavljivanja informacije da je Predsjedništvo DPS-a odlučilo da uskrati podršku Vladi Dritana Abazovića.

„Predsjedništvo DPS-a i predsjednik DPS-a su bili upoznati da treba potpisati Temeljni ugovor sa SPC i da je to bio uslov za ulazak SNP-a u ovu Vladu. Njihovo je suvereno pravo šta će da rade. Mi smo donijeli takvu odluku na Vladi, a vidjećemo šta će se dalje dešavati“, kazao je Joković za naš portal.

Na pitanje novinara očekuje li podršku Vladi Dritana Abazovića od stare parlamentarne većine odnosno od Demokratskog fronta i Demokrata Joković za BORBU kaže da je to pitanje za sve u Parlamentu.

„Pred svima je pitanje da li zbog Temeljnog ugovora treba da padne Vlada. Možda je ovo trenutak da sve partije pokažu gdje se nalaze. Jesu li za potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC ili ne? Svi koji su ušli u ovu Vladu su znali da će jedan od prioriteta biti i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. To što nekima to ne odgovara u ovom političkom trenutku to je sasvim druga stvar“ poručio je on.

Joković je kazao da su svi prije mjesec dana dobili Nacrt Temeljnog ugovora sa SPC koji nije značajno mijenjan a da su ove odluke sprovedened zbog usko partijskih interesa.

„Nikakvih problema nema ako žele da uskrate podršku. Idemo u Parlament, glasaće se, i tu će se znati ko je bio za regulisanje odnosa sa najvećom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori, a ko protiv“, precizira Joković.

„Ovo je trenutak ispita za sve proevropske partije“

Lider SNP-a naglašava i da je ovo trenutak ispita za sve proevropske partije.

„Da li im je bitnije u ovom trenutku, kad su otvorena vrata Crnoj Gori za ulazak u Evropsku uniju i dobijanje završnih mjerila, ili su im bitniji uskostranački interesi i vraćanje Crne Gore negdje gdje joj nije mjesto? Pitanje je – da li je Crnoj Gori mjesto u Evropskoj uniji ili suprotno“, upitao je Joković i time zaključio svoju izjavu za BORBU.

LOKALNA SAMOUPRAVA RAZNIM PODSTICAJNIM MJERAMA POKUŠAVA DA POMOGNE STANOVNICIMA PLUŽINA

Kako sa negativnim demografskim pokazateljima, plužinska opština odavno je suočena i sa relativno visokim procentom nezaposlenih. Prema izvještaju Biroa rada Plužine u prošloj godini bilo je 287 nezaposlenih, što je 32 više nego 2020. godine. U odnosu na broj stanovnika, a podaci popisa 2011. godine govore da ih je u toj opštini 3.246 stanovnika, a nezaposlenih je oko devet odsto. – Podaci nisu ohrabrujući, kaže Slobodan Delić, predsjednik Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije (SNP), koja je već godinama na vlasti u Plužinama. Lokalna samouprava, istakao je on, raznim podsticajnim mjerama pokušava da pomogne stanovnicima.- Najavljivana su nova radna mjesta kroz sektor drvoprerade, u Fabrici elektroda, ali do toga nije došlo. Važno je istaći da je najveći broj onih koji su na evidenciji Biroa upravo radnici koji su proteklih godina ostajali bez posla zbog gašenja firmi u Plužinama. To je godinama tako i nije samo u našoj opštini – istakao je Delić.

Izvor: DAN

Ukupna vrijednost oduzetih cigareta iz Slobodne zone Luke Bar je 60 miliona eura ili 150.000 paketa koji su izmješteni na sigurnu lokaciju da bi se zaustavila dugogodišnja pljačka, saopštio je aktuelni ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Podsjetio je da je odmah nakon sprovedene akcije kazao da su cigarete oduzete u skladu sa zakonom i da će država pokušati da ih izmjesti sa carinskog područja na transparentan način i pomoću specijalnog zakona koji je u izradi.

“Danas je bio sastanak radne grupe koja je završila finalni akt. Napravili smo model nacrta zakona koji će, nadam se vrlo brzo, ići prema vladi i još brže prema parlamentu. Ukoliko u parlamenu bude dobre dinamike i ukoliko iz političkih razloga on bude funkcionalan u narednom periodu, volio bih da dođe red i na raspravu. O daljim koracima ovog projekta ne bih pričao, jer konačna rješenja još nijesu zaokružena”, navodi Damjanović.

Radi se na tome, kako dodaje, da uz naknadu koju će morati da plate prvobitni vlasnici ukoliko žele da cigarete koje su sada u vlasništvu države uz naknadu izmjeste van carinskog područja u određenom roku ili će se te iste cigarete dati na javnu licitaciju.

Država na taj način, kako procjenjuje ministar, može transparentno i vrlo legalno sa zakonskom podlogom ostvariti prihod od 15 do 20 miliona eura.

“Istina je da postoje razgovori sa međunarodnim partnerima o ovom pitanju i da postoje podijeljena mišljenja, ali ono što je sigurno, jeste da Crna Gora neće ništa uraditi da nekim dampingom napravi neke probleme na tržištu ili ugrozi legitimne interese svih onih na legitimnom tržištu, kao ni da poremeti odnos s međunarodnim partnerima. U svakom slučaju parlament će dati poslednju riječ o tome i da sa međunarodnim partnerima nađemo model da Crna Gora kompenzuje sve ovo prethodno vrijeme šverca, da ostvarimo dobit i da se konačno jednom za svagda prekine s tom praksom”, kazao je Damjanović.

Zaplijena više od 145 hiljada paketa cigareta u Luci Bar sredinom maja ove godine bila je za 50 posto veća u odnosu na sve prethodne u poslednjih pet godina u Crnoj Gori. To je ranije potvrdio i ministar bez portfelja Zoran Miljanić, zadužen za politiku u oblasti borbe protiv korupcije. Miljanić je tada istakao da se tim činom pokazala kao nesumnjiva politička volja aktuelne vlade da se izbori s kriminalom i korupcijom u Crnoj Gori

“Pokazujemo svima onima koji misle da mogu da se bave ovakvim poslovima, da toga više neće biti”, rekao je Miljanić i dodao da je to poruka i međunarodnim partnerima.

Izvor: volimpodgoricu.me

Asistentima u nastavi, kojima 10. jula ističe ugovor na određeno primiće platu i za jul i avgust.

”Ministarstvo prosvjete obezbijedilo je sredstva za isplatu zarada asistentima za jul i avgust 2022, dok će njihov radni status regulisati škole u kojima su zaposleni, u skladu sa zakonskim propisima”, rečeno je “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete.

Izmjenama i dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, u dijelu angažovanja asistenata u nastavi, koje su usvojene 29. decembra prošle godine, asistenti su stekli pravo zaposlenja na neodređeno vrijeme. Kako su iz resornog Ministarstva pojasnili, asistenti u nastavi koji su prilikom usvajanja izmjena i dopuna bili u radnom odnosu na određeno, mogu zasnovati radni odnos na neodređeno samo u skladu sa Zakonom o radu i zakonima iz oblasti obrazovanja.

”To znači da to radno mjesto mora biti sistematizovano, odobreno od strane Ministarstva prosvjete i da su za to obezbijeđena finansijska sredstva. Kada se obezbijede svi ovi uslovi, škola je dužna da javno oglasi zapošljavanje asistenata u nastavi na neodređeno radno vrijeme u skladu sa potrebama te ustanove, odnosno učenika i roditelja. Asistentima u nastavi koji su radili više od od 36 mjeseci neprekidno, ili sa prekidima ne dužim od 70 dana, može se izvršiti transformacija radnog odnosa u skladu sa članom 37 Zakona o radu”, stoji u odgovoru.

Iz Udruženja asistenata u nastavi ranije su isticali da radna inspekcija različito tumači ugovor čiji je prekid duži od 70 dana, pa su negdje naložili da se završi transformacija ugovora i pored tog prekida, a negdje ne. Sporni prekid se odnosi na 2020. godinu kada je, zbog pandemije koronavirusa, nastava počela 1. oktobra umjesto 1. septembra.

Izvor: vijesti.me