Месец: јул 2022.

REALIZACIJA KAPITALNOG BUDŽETA UGROŽENA ZBOG ENORMNOG RASTA CIJENA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je „Danu“ da je realizacija kapitalnog budžeta ugrožena zbog enormnog rasta cijena građevinskog materijalaVlada je prihvatila nedavno predložene mjere Ministarstva finansija, usvajanjem informacije o problemima realizacije ugovora o javnim nabavkama zbog rasta cijena u sektoru građevinarstva. Da bi se prioritetno obezbijedili preduslovi za nastavak radova na kapitalnim projektima u skladu sa zakonskim okvirom, Ministarstvo finansija je kreiralo osnove i smjernice za partnersko postupanje sa izvođačima radova, uz uvažavanje inflatornih šokova da bi se realizovali ugovori iz kapitalnog budžeta, saopštili su „Danu“ iz tog resora.To podrazumijeva rješavanje problema, zbog kojeg se stopiraju investicije i razvoj države, uzimajući u obzir situaciju na tržištu i globalnu krizu.Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je „Danu“ da je realizacija kapitalnog budžeta ugrožena zbog enormnog rasta cijena građevinskog materijala i ostalih potreba za izvođenje građevinskih radova.– Ovom odlukom prevazilazimo probleme koje je trebalo i ranije rješavati. Koštaće, ali je potrebno da ne bi stagnirali kapitalni projekti. Alternativa je da se raskidaju ugovori i padaju garancije na štetu budžeta, prekine realizacija kapitalnih projekata – objasnio je Damjanović.On je dodao da se stvaraju uslovi da se, u odnosu na to kako je rađeno u zemljama regiona i EU, po preciznoj metodologiji nadomjeste troškovi koji su nastali zbog nemogućnosti da se obaveze završe zbog vanrednih troškova.Iz Ministarstva finansija su nam kazali da je procjena Uprave za saobraćaj da bi raskidi ugovora za državu, kao investitora, bili skuplje rješenje, a opstanak izvođača direktno ugrožen, dok je Uprava javnih radova ukazala da se hitno mora naći model za nesmetanu realizaciju ugovora.– Zakonske odredbe kod ugovora o javnoj nabavci, kada je potreba za izmjenom nastala zbog okolnosti koje naručilac pri zaključivanju ugovora nije mogao da predvidi, podrazumijevaju da povećanje ne može biti veće od 20 odsto vrijednosti prvobitnog ugovora – kazali su iz MF-a.Prema zaključcima Vlade, Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su zaduženi da utvrde model za utvrđivanje razlike u cijeni radova, koji će Uprava javnih radova i Uprava za saobraćaj koristiti za realizaciju zaključaka.Uprava javnih radova i Uprava za saobraćaj su obavezane da pokrenu procedure analize ugovora radi obezbjeđivanja izmjene tamo gdje su ispunjeni uslovi, u skladu sa zakonom.Dodatno, Uprava za statistiku – Monstat, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma treba, u dijelu svojih nadležnosti, da pruže podršku naručiocima na zahtjev, kod određivanja kretanja tržišnih cijena u sektoru građevinarstva.– Uprava javnih radova i Uprava za saobraćaj moraju da prate predstojeće izmjene ugovora u pogledu daljih kretanja cijena i moguće stabilizacije tržišta. Preporuka je obveznicima primjene Zakona o javnim nabavkama, privrednim subjektima u većinskom državnom vlasništvu i lokalnim samoupravama da slijede smjernice u realizaciji i potencijalnim izmjenama ugovora o javnim nabavkama koji za predmet imaju radove – zaključili su iz Ministarstva finansija.

Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović i ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević priredili su večeras na Vili Gorica prijem za crnogorske sportiste koji su u prethodnom periodu ostvarili zapažene rezultate na međunarodnim takmičenjima.Osim osvajača medalja na Mediteranskim igrama, Svjetskim igrama u džiju-džici, Balkanskom seniorskom džudo prvenstvu, na prijemu je prisustvovala i mlada muška košarkaška reprezentacija i ženska košarkaška juniorska reprezentacija, sa predsjednicima saveza, selektorima i članovima stručnog tima.Na prijemu su pored premijera i ministra Laloševića govorili košarkaš Fedor Žugić i karatistkinja Milena Jovanović.Predsjednik Košarkaškog saveza Nikola Peković uručio je bronzane medalje koje je mlada muška košarška reprezentacija ostvojila juče na Evropskom prvenstvu – predsjedniku Vlade Abazoviću, ministru Laloševiću i predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću.

Izvor: www.gov.me

SNP JE JEDINA PARTIJA KOJA NIJE MIJENJALA MIŠLJENJE PO PITANJU OBJEDINJAVANJA IZBORA

Milosava Paunović (SNP) rekla je da je ponosna na činjenicu da je SNP jedina partija koja nije mijenjala mišljenje po pitanju objedinjavanja izbora.“Da li je to ispravno ili nije, pokazaće vrijeme“, kazala je ona.Paunović je kazala da bi funkcionisanje lokalnih samouprava bilo onemogućeno ukoliko ne bi bile usvojene mjere propisane dopunama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.Ona je u Skupštini rekla da da se mora voditi računa o građanima, koji imaju prava da zaključe sporazume o sukcesivnoj naplati duga.

Izvor: Vijesti online / CDM

CILJ JE OTKLANJANJE PROBLEMA U RADU LOKALNIH SAMOUPRAVA KOJI SU IZAZVANI POMJERANJEM IZBORA ZA 23. OKTOBAR

Počela je rasprava o prvoj tački dnevnog reda, odnosno Predlogu dopuna zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.Njime je predviđeno da od 23. avgusta ove godine do održavanja lokalnih izbora 23. oktobra, važe zabrane i ograničenja koja se odnose na upotrebu državnih sredstava, državne mehanizacije i opreme, transparentnosti socijalnih davanja i budžetskih rashoda i otpisa dugova.Dopune Zakona, koje je prethodno usvojila na sjednici 23. juna, Vlada je dostavila Skupštini, tražeći da se usvoje po hitnom postupku.Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je, obrazlažući Predlog, da je cilj da se otklone problemi koji postoje u radu lokalnih samouprava koji su izazvani pomjerenjem izbora za 23. oktobar, imajući u vidu da je trebalo da budu na proljeće.“Imajući u vidu odredbe zakona, posebno norme koje se donose na zabrane i ograničenja, posebno obaveze lokalnih samouprava, ispostavilo se da zbog tog odlaganja izbora imamo faktički cijele godine kontinuitet blokade rada lokalnih samouprava, a imajući u vidu da sada imamo konačni rok kada će se izbori održati, namjera je da se ovom normom omogući nesmetano funkcionisanje lokalnih uprava“, naveo je Damjanović.Damjanović je rekao da je Vlada predložila amandman jer je ostala dilema da li treba, u skladu sa mišljenjem ASK, dopuniti obaveze lokalnih samouprava da objavljuje podatke, itd.“Ispada da ako se Predlog usvoji, do 23. avgusta imamo normalno funkcionisanje, a samo im se nameću obaveze izvještavanja“.Damjanović je rekao da kakva god bila odluka Ustavnog suda ne mogu se sada baviti njome, niti se zakon upodobljava sa neustavnom normom.“Iako bude neustavna, izbori će biti u oktobru, ne možemo ih vratiti u maju“.Damjanović je rekao je da se slaže da je status Zete krupno pitanje, koje se mora riješiti da ona ne bi bila moneta za potkusurivanje do 23. oktobra, imajući u vidu da birači sa teritorije Zete imaju neka druga prava.“Kakva god bude odluka Ustavnog suda ona je zakašnjela… Izvjesno je da ćemo imati izbore tek na jesen. Ostalo je samo da djelujemo ‘ili-ili’, da uvažimo zahtjeve 14 lokalnih uprava i da im omogućimo kakvo-takvo funkcionisanje, ili da ovaj Predlog ne usvojimo i da se nastavi sa ograničenjima i ode im cijela godina na zabrana i ograničenja. To zaista pravi ozbiljne probleme u funkcionisanju sistema“, kazao je Damjanović.Dodao je da će zbog toga Ministarstvo finansija imati najviše problema, jer će morati na dnevnom nivou da se suočavaju sa opravdanim i neopravdanim zahtjevima opština.On je kazao da neće komentarisati odlaganje izbora, dodajući da će se, iako Ustavni sud presudi da je Zakon o lokalnoj samoupravi neustavan, izbori svakako održati u oktobru.“Nijesu lokalne samouprave “krive” što im je produžen mandat i što zabrana traje sedam mjeseci, de fakto od početka godine. Ako ovo ne bismo uradili, imali bismo od oktobra cijelu ovu godinu sa ograničenjima i zabranama”, naveo je Damjanović.

Izvor: Vijesti online / RTCG

PORAŽAVAJUĆE DA DVIJE GODINE NEMAMO INFRASTRUKTURNE PROJEKTE, CIJENE NA PRIMORJU PRAVE OZBILJAN PROBLEM TURISTIČKOJ PRIVREDI

Ministar finansija u Vladi Crne Gore Aleksandar Damjanović, u intervjuu za portal Standard je kazao da javnost ne treba da sumnja da će sistem javnih finansija u Crnoj Gori biti stabilan i održiv, ali da je jedan od ključnih problema to što već dvije godine nemamo ozbiljne infrastrukturne projekte. On je govoreći o prihodima od turizma, uputio apel privredi da shvati da se cijene moraju prilagoditi i spustiti, kako bi i na taj način bili konkurentni u regionu. Kao ekonomista smatra da su nesporne prednosti svake regionalizacije, pa i Otvorenog Balkana, ali ističe da je u političkom smislu potrebna debata, te da bi volio da dobijemo konkretan stav od partnera iz EU o ovom pitanju. Damjanović je, između ostalog, govorio i o programu Nove poreske politike, povećanju penzija, gašenju kompanije Montenegro Works…DVA MJESECA RADA KAKO BI DOŠLI DO PRAVIH BILANSA, DO SEPTEMBRA REBALANS BUDŽETASTANDARD: Nakon tri mjeseca na funkciji ministra finansija, a u odnosu na zatečeno stanje u Ministarstvu, da li ste uspjeli da uočite koji su problemi gorući u ovom resoru? Šta će biti Vaši prioriteti u narednom periodu?DAMJANOVIĆ: Osim promjene Uredbe o Vladi i činjence da je Ministarstvo finansija ponovo samo bez socijalnog staranja i sve ono što je tehnički trebalo odrađivati u tom dijelu, uključujući sistematizaciju, i sve ostale radnje, suštinske stvari koje su detektovane prije svega se tiču nekih projekcija i nekih budžetskih realizacija koje nisu bile dobre i shodno toj detekciji je i najavljeno da će trebati da se radi rebalans. Dakle, prihodi koji su bili planirani, a koji nisu imali zakonski osnov, nisu smjeli bit planirani, rashodi koji su bili planirani nisu bili dovoljni imajući u vidu da je došlo prilikom usvajanja budžeta do određenih zakonskih izmjena koje su izazvale nove troškove. Sve u svemu, bio je to jedan ozbiljan dvomjesečni rad da se dođe do pravih bilansa, da se ispostavi da najmanje 100 miliona eura fali u Fondu za zdravstvo i Fondu PIO za realizaciju zakonskih obaveza, da fali još najmanje 50 miliona za ostale potrošačke jedinice, da će biti neophodno da se to finansira dodatnom akumulacijom, dakle ne samo sredstvima depozita koja su trošena tokom 2021. godine. To je nešto što je ponijelo najviše vremena i mi ćemo ili krajem jula, a najvjerovatnije početkom septembra ići sa rebalansom, to će zavisiti od funkcionalnosti parlamenta. Ostalo se ticalo brojnih obaveza i tekućih i novostvorenih i komunikacija sa međunarodnim akterima, međunarodnim finansijskim institucijama, sa unutrašnjim akterima i mislim da smo uspjeli da vratimo ozbiljnost, predvidljivost i stabilnost u radu Ministarstva finansija. To naravno djeluje tako i na Vladu imajući u vidu da je Ministarstvo finansija jedan bitan šraf u funkcionisanju Vlade.STANDARD: Da li nam je trenutno stabilan finansijski sistem?DAMJANOVIĆ: Da bi bio stabilan mora da bude brižljivo, pažljivo i odgovorno planiran, da bude predvidljiv, trudimo se da to tako i bude. Stabilnost će naravno zavisiti konkretno i od tekućih ekonomskih aktivnosti, od ekonomske situacije u državi, zavisi dosta i od spoljnih faktora, na koje Crna Gora teško može da utiče, dakle pandemiju koja i dalje traje, rat u Ukrajini koji je doveo do spoljnih šokova i u smislu snabdijevanja i cijena, prije svega nafte i namirnica, inflacije koja nije posljedica samo rata već i dugotrajne borbe protiv pandemije od strane velikih država, štampanje velike količine novca, a Crna Gora koristi euro kao valutu i ona trpi tu vezenu inflaciju i sve ono što to izaziva na tržištu. Dakle, stabilnost će zavisiti i od naše ozbiljnosti u odnosu na domaće i međunarodne aktere. U svakom slučaju, javnost ne treba da sumnja da će sistem javnih fiansija u Crnoj Gori biti stabilan i održiv, način na koji ćemo tu stabilnost i održivost da obezbijedimo biće potpuno prezentovan javnosti, kao što se prezentuje svakodnevno, biće transparentan, imajući u vidu da je transparentnost nešto što je falilo ranijem radu Ministarstva.STANDARD: Kada je riječ o ovoj turističkoj sezoni, kakva su Vam očekivanja, koliko se prihoda od turizma očekuje i hoće li oni biti ključni za stabilizaciju finansijskog sistema?DAMJANOVIĆ: Turistička sezona je imala dobar početak u tzv. predsezoni, imajući u vidu april i maj, a onda je došlo do jedne male stagnacije. Sada dobijamo ponovo pokazatelje da raste broj noćenja i broj turista koji ulaze u CG. To još uvijek nije na nivou željene 2019. godine, dok je 2021. bila specifična jer smo bili jedina otvorena država kada je bila pandemija u jeku i tada smo profitirali na toj otvorenosti. Sada su sve ostale države otvorene, spustili su cijene usluga, govorim o Grčkoj i okruženju, a ozbiljan faktor koji nam je napravio problem jeste praćenje sankcija prema Ruskoj Federaciji, imajući u vidu da su ruski turisti ovdje proizvodili više od 20% noćenja, te imajući u vidu stepen potrošnje to je vjerovatno bilo od 25 do 30% ukupne turističke potrošnje. To se ne može nadomjestiti ni u pet godina, a kamoli u jednoj, tu ne treba kriviti bilo koju administraciju ni prethodnu, ni ovu, prosto su to trendovi koji se moraju pratiti. Nažalost, od naših evropskih partnera nema dovoljno želje da se nađe način da se kompenzira to što CG prateći politiku kluba kao kandidat za EU, trpi određene ekonomske i finansijske posljedice, moramo to sami da radimo. Dakle, sa tim faktorom, da nije tih sankcija sezona bi bila rekordna i to treba reći otvoreno. Ovako ćemo vidjeti, trudićemo se da u ovoj drugoj polovini jula i tokom avgusta kada je špic sezone to nadoknadimo i priđemo onome što je 2019. godina. U svakom slučaju, jedan dio turističke potrošnje i dalje je van dometa, u sivoj zoni, tu nalazim resurse da se obezbijede obaveze prema državi koje ima turistička privreda i mislim da kroz unaprjeđnje fiskalizacije možemo doći do željenih prihoda od turizma koji bi nam naravno značajno pomogli da u ostatku godine imamo još stabilnije javne finansije.UKOLIKO BUDE NAJAVE NESTAŠICA BIĆEMO SPREMNI, VISOKE CIJENE PRAVE PROBLEM TURISTIČKOJ PRIVREDISTANDARD: Kakve su Vaše prognoze o mogućim ekonomskim i energetskim krizama, da li CG ima kapaciteta da se bori sa ovom inflacijom. Nedavno smo čuli zabrinjavajuće poruke da za par mjeseci može doći do nestašica hrane, goriva i struje. Kako to komentarišete, kakve su Vaše informacije?DAMJANOVIĆ: To je nešto što ne zavisi od nas, teško može biti prognozirano i sami znate da i mnogo veće države trpe posljedice i pripremaju se za moguće neke jesenje dodatne šokove. Zato sam negdje rekao u Parlamentu, a ponavljam to i u Vladi, ne treba se bojati brzih izmjena zakona i podzakonskih akata, lijepo je imati zakon na snazi duže vrijeme, onda je to predvidljivo i slično, ali sada moramo dnevno da reagujemo. Znate i sami da smo neke mjere već donijeli koje daju svoje rezultate, ukoliko bude najava nekih nestašica ili dodatnih cjenovnih šokova bićemo spremni za to. Mislim da smo uspjeli da u razgovorima sa našim partnerima, prije svega iz regiona i okruženja, iz Srbije obezbijedimo neophodne bilanse osnovnih životnih namirnica u CG i da u tom dijelu neće biti problema. Vezano za cijene tih namirnica, kao i cijene nafte i naftnih derivata i ostalih sirovina, građevinskih materijala, berzanskih cijena i berzanskih roba, tu nemamo baš neku veliku moć da na njih utičemo ali možemo ih na dnevnoj bazi sagledavati, sagledavati trendove i blagovremeno se pripremati da sve ono što država može da uradi, uradimo da bi zaštitili prije svega standard građana i interese domaće privrede. U tom smjeru ćemo djelovati proaktivno i učiniti sve i znam da će to dati svoje efekte, da zaštitimo i građane i privredu.STANDARD: Koliko je smanjenje akciza na gorivo i ograničavanje marži na pojedine proizvode olakšalo građanima, a koliko je uticalo na budžet? Da li bi trebalo i da li će Vlada nastaviti sa sličnim mjerama?DAMJANOVIĆ: Do polovine jula jedna uredba koju je vlada donijela maltene odmah nakon svog konstituisanja dala je efekte na način da je budžet uskraćen za 10 miliona eura akciznih prihoda od goriva, ali je tih 10 miliona direktna podrška građanima i privredi da bi normalno funkcionisali. Bez obzira na smanjenje cijena goriva na berzi koje smo imali nakon dužeg niza poskupljenja i povećanja cijene, ostao sam i ostali smo pri namjeri da do 30. avgusta, do kraja sezone imamo umanjenje polovine akcizne obaveze, to je nekih 22 centa, što direktno ide u interes potrošača. Mislim da je to dobra poruka i kao jedna vrsta dodatne ”turističke ponude’’, da negdje i kroz cijenu goriva koja je među najnižim u regionu budemo cjenovno konkurentni i da turisti i to mogu da očekuju imajući u vidu da neki dio cijena pojedinih usluga, smještaja, odnosno pića i hrane u restoranima, odnosno na plažama i te kako nije konkurentan što pravi ozbiljan problem turističkoj privredi. Poziv da i privreda shvati da mora i na taj način da konkuriše regionu i da prosto, uvažavajući naravno interese privrede i svih preduzetnika, se moraju cijene prilagoditi i spustiti, kako bi se uzelo što više od tog turističkog tržišta ili ukupne potražnje u regionu.PORESKA POLITIKA PREKO LEĐA PENZIONERA, CILJ DA DO KRAJA MANDATA MINIMALNA PENZIJA BUDE DO 60% MINIMALNE ZARADESTANDARD: Kada govorimo o cijenama, krizi i standardu građana, najava je da će minimalna penzija od 1. septembra biti 200 eura. Da li smatrate da je to dovoljno i da li će se u narednom periodu Ministarstvo baviti statusom penzionera? Dodatno, molim da prokomentarišete proteste policajaca i njihovo nezadovoljstvo platama.DAMJANOVIĆ: Dakle, sa tim sam se sreo odmah, zbog nove poreske politike ili popularnog programa Evropa sad, koji je sada pretvoren u političku partiju. Došlo je do određenih problema, kako kod obračuna zarada i bruto zarada u smislu beneficiranog staža za policiju, to smo riješili sa određenim dodatkom, dosta se kasnilo ali se moralo kasniti jer je zatečeno stanje bilo problematično i tražio se zakonski model da se to riješi. Zakonske modele tražimo i u drugim problemima koji su nastali zbog te politike, to su problemi koji se tiču male penzije, odnosno sada velikog zaostajanja minimalne penzije u odnosu na minimalnu zaradu, još većeg zaostajanja prosječne penzije u odnosu na prosječnu zaradu i penzioneri su neko ko je istrpio novu poresku politiku i preko čijih leđa se ona profilisala, to znači da im se mora izaći u susret. Željena minimalna penzija nakon usklađivanja, u septembru bi trebala da dođe na 200 eura, ta formula je rotaciona i ona zavisi i od inflacije i od rasta zarada, a kada budemo imali te precizne pokazatelje inflacije, znaćemo tačno koliko će biti iznos minimalne penzije. Ja negdje mislim, odnosno znam i to je prosto ciljana norma koju ćemo ostvariti za mandat ove Vlade, a to je da minimalna penzija bude u nivou od 55 do 60% u minimalnoj zaradi i da to bude isto za prosječnu penziju. Sada to nije tako, to je debelo zaostajanje, u tom smislu sam najavio da ćemo ići sa jednokratnom podrškom svim penzionerima u CG na način da će penzioneri sa najmanjim minimalnim penzijama, čak ih ima nažalost ispod minimalne, dobiti jednokratnu naknadu koja će biti mnogo veća nego ona naknada koja je bila prošle godine i da će kako se bude išlo prema penzionerima koji imaju veće penzije opadati taj iznos naknade. Pretpostavljam da negdje penzioneri sa najvećim penzijama nisu u potrebi da dobijaju jednokratne naknade. To je nešto što planiramo da uradimo krajem trećeg, početkom četvrtog kvartala tekuće godine.STANDARD: Pomenuli ste program nove poreske politike. Kako Vam program poznatiji kao ”Evropa sad” djeluje danas, budući da su brojne ocjene da je drastičan rast cijena svih proizvoda i usluga ”pojeo’’ svako povećanje plata? Da li Ministarstvo radi na kontroli i unaprjeđenju ovog programa poreskih reformi?DAMJANOVIĆ: Ja sam neko ko se u kontinuitetu desetak godina, možda jedini zalagao za radikalno smanjenje doprinosa, rasterećenje poslodavaca i u smislu postepenog stvaranja prostora za povećanje zarada. I neko ko je podržao apsolutno i ove mjere kada su bile najavljene u novembru-decembru mjesecu, imajući u vidu da je zaostajanje rasta zarada i penzija u odnosu na rast bruto domaćeg proizvoda zadnjih godina bilo enormno. Međutim, kada se ušlo u taj plan realizacije nove poreske politike onda je trebalo mnogo, mnogo brižljvije, pažljivije i preciznije planirati i budžet i način kako nadomjestiti neka sredstva. Znate, ako idete radikalno pa skinete i ukinete doprinose za zdravstvo onda znate da ćete da imate problem u Fondu zdravstva i morate da planirate dovoljno sredstava, a ne da na teret nedostajućih sredstava FZO, na teret malih penzija, na teret problema koji imaju lokalne samouprave, na teret problema koji su se desili u Upravi policije i tako dalje, da faktički planirate politiku, to ne može tako. Moralo se ići mnogo brižljivije i postepeno, a apsolutno treba da se sve čini da se zarade povećaju, ja i sad mislim da one moraju da budu još veće i radimo na tome da budu veće, ali da to bude održivo u Budžetu i da to korespondira i sa rastom ekonomske aktivnosti i sa rastom produktivnosti. To su floskule, da bi neko drugi sada, da sjedi ovdje dao prosječne plate po 1000 eura i penzije po 500 eura. One mogu da budu takve, ali onda građani treba da znaju da bi to koštalo u ovom trenutku 600 do 700 miliona eura duga, odnosno novog zaduživanja. Može i tako, dakle, ja mogu da poručim da plate ovdje treba da budu najmanje 1.500 eura i penzije od 700 do 800 eura, ali to košta 800 miliona do milijardu eura. Hajde da svi stvorimo prostor, da u naredne tri četiri godine raste ekonomska aktivnost, ne samo u turzimu nego i kroz infrastrukturne projekte, kojih nema ove dvije godine, a tome svi ćute. Znači da stvorimo uslove, da ekonomija raste i da negdje svi građani, ne samo privilegovani i bogati, a ima ih, dobiju ono što im pripada i što je realna cijena angažmana bilo kojeg pojedinca u današnjem 21. vijeku.NAPRAVITI RACIONALIZACIJU BUDŽETA, MONTENEGRO WORKS ”ČITAČI TUĐIH IZVJEŠTAJA KOJI TROŠE DRŽAVNI NOVAC”STANDARD: Da li je potrebno racionalizovati troškove Države i na koji način bi se to moglo sprovesti, od čega biste počeli?DAMJANOVIĆ: Govorili smo generalno o rashodnoj strani budžeta i problemima finansiranja te strane, odnosno svih troškova. Administracija je glomazna, na nekim mjestima nažalost ponovo nemate dobrog kadra, mnogo je ljudi otišlo u privatni sektor pogotovo specifična zvanja IT sektor, računovodstvo itd. a imate veliki broj kadrova, država je mala i kao takva mora da ima neke fiksne kapacitete koji imaju velike države, dakle i broj ministarstava kao što ima velika država i broj ostalih organa, prosto ekonomije obima kao u CG trpe zbog toga što moraju da imaju administraciju strukturiranu kao i najveće države. To je prosto tako, a to nam pravi ozbiljne probleme. Ja zaista mislim da je neophodno napraviti određene racionalizacije Budžeta. Pokušaćemo da zbog nove proeske politike koja je potpuno ruinirala sada Zakon o zaradama u javnom sektoru, u smislu odnosa koeficijenata, da zajedno kroz naredni Budžet nađemo prostora za dodatnu racionalizaciju, ne otpuštajući nikoga s posla i ne smanjujući nivo zarada. Naći ćemo prostora za racionalizaciju drugih troškova koji su ozbiljni, pokušaćemo da definišemo i novi Zakon o zaradama u javnom sektoru koji bi bio konzistentan, koji bi bio potpuno nesporan sa pravnog aspekta i koji bi bio nesporan sa aspekta odnosa zarada u javnom sektoru, jer one su sada potpuno pretumbane i na dnevnom niovu imate desetine institucija i branši koje se žale zbog odnosa koji je sada napravljen.STANDARD: Kad ste kod suvišnih troškova, KEP je predložio likvidaciju kompanije “Montenegro Works”. Je li ona bila jedna od suvišnih troškova?DAMJANOVIĆ: Pa nažalost ambicija koja je u startu možda i bila opravdana, da se definiše nešto što bi moglo da bude jedna vrsta kontrolora načina poslovanja u državnim preduzećima, se pretvorila u svoju suprotnost. Dakle, 490 hiljada eura osnivački kapital, godinu dana od osnivanja, nešto manje rada, imate da se ta kompanija u stopostotnom vlasništvu države, odnosno Vlade, bez ikakvog nadzora Vlade, bavi proučavanjem javno dostupnih podataka i računovodstvenih izvještaja. Od želje da se od toga napravi jedan holding koji gazduje državnim akcijama, došlo se do toga da to budu čitači tuđih izvještaja, koji uzgred troše državni novac i državne resurse i nema nijednog opravdanog razloga da ta firma na ovaj način nastavi da posluje. Da bi se pretvorila u holding, ona nije smjela biti nezakonito osnovana, kao što jeste, bez uporišta u Zakonu o privrednim društvima koji bi morao da se mijenja, ili donese Zakon o privrednim društvima u državnom vlasništvu, morao bi da se mijenja Zakon o tržištu kapitala, da bi se prosto definisao super holding koji bi gazdovao svim akcijama državnih preduzeća. U ovom trenutku uslovi za ovu firmu nisu stvoreni, da li ćemo stvoriti uslove to ćemo da vidimo. U svakom slučaju, ono što će biti urađeno do kraja godine, jeste formiranje fiskalnog savjeta kroz sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i odgovarajuće direkcije u Ministarstvu finansija koja će se baviti fiskalnim rizicima državnih preduzeća, što je i imperativni zahtjev naših evropskih partnera. Time ne da ćemo nadomjestiti ovo što je ova firma do sada uradila, nego ćemo mnogo više uraditi i prevazići njihov angažman u smislu onoga što država može da radi. Da li će se ići u varijantu super državnog preduzeća koje će biti gazda svim ostalim državnim preduzećima, to je ozbiljan posao koji ne može da se zavrašava na način kako je neko zamislio sa ovom firmom, koja nakon godinu dana od osnivanja nije opravdala očekivanja.STANDARD: Pomenuli ste da već neko vrijeme nemamo značajne infrastrukturne projekte. U vezi sa tim, kako Vam danas izgleda ambijent za investitore u CG?DAMJANOVIĆ: To je jedan od najvećih problema bivše administracije i bivših administracija. Dakle, već dvije godine nemamo ozbiljne infrastrukturne projekte, osim što smo završavali projekat autoputa koji nije nimalo jeftin, koji je kasnio i ispostavio dodatne troškove o kome nemam neke sjajne riječi, osim da je to prosto nasušna potreba, da je dobro što smo ga i otvorili i počeli da vozimo tim autoputem. Ipak, nije dobro što je sve to praćeno kontroverzama, nije dobro što nemamo još uvijek definisano precizno kad ćemo, u kojem najskorijem roku, da povežemo autoput sa Srbijom, jer nije to autoput iz nigdje u nigdje, nego je to autoput Bar-Beograd-Budimpešta i to treba reći. Negdje se, dijelom i zbog rata u Ukrajini ponovo stvorila mogućnost da se koridor od Mađarske preko Srbije ka Crnoj Gori, od Budimpešte do Luke Bar, koji je bio zapostavljen ”napuni’’ saobraćajnom i energetskom infrastrukturom i to znači apsolutni fokus na modernizaciji željezničke pruge, Luke Bar, završetak autoputa, razmišljanje o Jadransko-jonskom autoputu i o energetskoj infrastrukturi i energetskim projektima koje moramo da radimo zajedno sa našim prijateljima iz regiona. Bez toga nema mrdanja Crnoj Gori, bez toga nema nikakve ekonomske aktivnosti. Crna Gora ne može da otvori 20 ili 30 fabrika iz prerađivačke industrije i slično, da sada zaposli po 500 ili 1000 ljudi, to je iluzija. Crna Gora ima šanse u energetici, šanse u turizmu zajedno sa poljoprivredom, šanse u digitalnoj ekonomiji i još nekoliko branši. Sada je prilika, pogotovo da se kroz pripremu i startovanje velikih infrastrukturnih projekata napravi ekonomski zamajac, koji će kao takav da u godinu, dvije do pet odbaci ovo o čemu najviše i pričamo, realno održiv nivo zarada koje treba da budu veće i realno održiv nivo penzija koje treba da budu veće.Ambijent za investitore je problematičan zbog generalne nestabilnosti na tržištu, ali naravno i ovo će proći i očekuje se neki oporavak i ponovo dinamika na tržištu. Nisam zadovoljan realizacijom kapitalnog budžeta, ako maknemo sa strane autoput, tu moramo da napravimo određene pomake. Taj ambijent, što se tiče poreskih stopa i nekih procedura nije tako loš, ono gdje ima prostora da se ambijent značajno unaprijedi jeste jaka pravna država. Borba protiv korupcije, borba protiv kriminala, dio koji se tiče i prostorno-planske dokumentacije, dio koji se tiče brzih sudskih i drugih procedura, to je ono što bismo ponudili investitorima kojih ima, naročito investitora koji su zainteresovani za ozbiljne saobraćajne i energetske infrastrukturne projekte. Mislim da ova administracija koliko god da bude trajala treba da pripremi uslove i da startuje sa nekim od tih projekata, a da naravno svakoj drugoj bude mnogo lakše jer ozbiljan i najozbiljniji problem je što mi godinu i po dana osim vitruelnih aktivnosti nismo imali ozbiljne ekonomske aktivnosti u državi.GOTOV PREDLOG ZAKONA ZA ODUZETE CIGARETE, ŽALBE U POSTUPKU, ŠVERC IZ SLOBODNE ZONE ZAUSTAVLJENSTANDARD: Kako Vam se čine učinci Uprave prihoda i carina i njihove aktivnosti? Šta će Vlada uraditi sa oduzetim cigaretama i da li imate informaciju da li su se vlasnici javljali ili žalili na postupanje Uprave u ovim slučajevima?DAMJANOVIĆ: Država, odnosno Uprava je sprovela određene postupke shodno carinskom zakonu, oduzela je nelegalnu robu, a bivši vlasnici imaju mogućnost da se kroz upravni postupak žale. Na jedan dio rješenja koja je donijela Uprava, izjavljene su žalbe koje su ovdje u drugostepenom postupku, jedan dio je već riješen, drugi se rješava ne gubi se vrijeme. Mogućnost je da se na određena rješenja nastavi upravni spor pred Upravnim sudom, to je nešto što je potpuno nezavisno od činjenice da je CG zaustavila šverc cigareta iz Slobodne zone, a i dalje postoji prekogranični šverc zbog dispariteta u cijeni cigareta, sa tim se suočavamo i borimo. Činjenica je da je sa nekih 50% tržišta koje je bilo sivo ili crno tržište duvana unutar CG, dovedeno na nekih 25% i tu još ima prostora da taj dio unaprijedimo. Imamo robu koja je oduzeta i tražimo zakonski model, pripremljen je predlog zakona koji može da ide prema Parlamentu ukoliko Vlada o tome odluči. Time bi se u skladu sa domaćim zakonodavstvom Lex specialisom eventualno prihovodao jedan dodatni prihod od zaplijenjenog duvana. Vidjećemo kakva će biti sudbina tog zakona i vidjećemo kakva će biti komunikacija sa našim međunarodnim partnerima, jer CG ne želi da uradi ništa protivno bilo kojoj konvenciji ili bilo kojem pravilu i proceduri a vezanim za postupanje sa oduzetim cigaretama, ono što prije svega čuvamo jeste reputacija države i njena kredibilnost u međunarodnoj zajednici.DO KRAJA OTVORITI PRIČU O OTVORENOM BALKANUSTANDARD: Još jedno od aktuelnih pitanja, koje sa ekonomskog aspekta uglavnom pozitivno komentarišete, jeste inicijativa Otvoreni Balkan. Da li ste uočili i neke mane ovakve regionalne inicijative i kakav je Vaš stav po tom pitanju?DAMJANOVIĆ: Dobro je što je počelo o njoj da se priča, bila je ispod stola. Nažalost i dalje je veoma slaba argumentacija i onih koji podržavaju i onih koji su protiv ove inicijative. Mislim da bi bilo dobro da napravimo dovoljno prostora u medijima i u akademskoj zajednici, da do kraja otvorimo priču. Kao ekonomista smatram da su nesporne prednosti svake regionalizacije i svakog umrežavanja velikog tržišta, uniformisanja procedura, slobodnog protoka ljudi i roba. Na kraju krajeva monetarnog i fiskalnog približavanja država regiona gdje bi se kroz još bolju ekonomsku regionalizaciju stvarali uslovi za sve ono što je zajedničko svim državama Zapadnog Balkana, a to je Evropska unija. Jedan od faktora i najvažnijih uslova ulaska u EU je međusobna povezanost i regionalizacija, tako da sa te strane niko ne može biti protiv. Čak i Berlinski proces koji već 7,8 godina postoji a koji nije dao neke sjajne rezultate traži nadogradnju, kao i CEFTA, evo je šansa.U političkom smislu o tome možemo da debatujemo, volio bih da se osim naših prijatelja iz SAD koji se oko ovog pitanja javljaju i koji daju snažnu podršku OB, još više jave i naši prijatelji iz Brisela i EU gdje imamo podijeljena mišljenja i da negdje dobijemo konkretno da li CG zbog prihvatanja ove inicijative eventualno može da uspori svoj put prema EU.Ako bi se i ta dilema otklonila onda je jasno da je to prava šansa za Crnu Goru. Ako bi nam se jasno reklo ”nemojte, jer će to da uspori put u EU’’, onda da zastanemo i preispitamo svoju politiku. Znači, bilo bi lijepo da nas naši evropski partneri koji nas podstiču na mnoge reforme i daju nam podršku i sa kojima sarađujemo, negdje do kraja informišu i otvoreno govore i kako oni doživljaju ovu inicijativu i da li joj daju podršku.

PREDSJEDNICA SKUPŠTINE POTPISALA ZAKLJUČAK O FORMIRANJU RADNE GRUPE ZA IZRADU NACRTA ZAKONA O SKUPŠTINI CRNE GORE

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović potpisala je Zaključak o formiranju Radne grupe za izradu Nacrta zakona o Skupštini Crne Gore.Kako je ranije najavljeno iz Kabineta predsjednice Skupštine, ovim činom stvaraju se preduslovi za početak rada na izradi ovog važnog akta, koji treba dodatno da definiše nadležnosti Skupštine, njen odnos sa Vladom Crne Gore i drugim institucijama, i da preduprijedi eventualne probleme i razriješi i pravno uredi sve nejasnoće u postupku ostvarivanja funkcija Skupštine utvrđenih Ustavom Crne Gore.Na ovaj način, predsjednica Skupštine daje puni doprinos realizaciji programa iznesenog u svom inauguralnom govoru koji je prezentovala Skupštini prilikom preuzimanja dužnosti predsjednice najvišeg zakonodavnog doma.U Radnu grupu za izradu Nacrta zakona o Skupštini Crne Gore, u skladu sa predlogom Kolegijuma predsjednice, imenovane su predstavnice i predstavnici svih klubova poslanika koji participiraju u parlamentu.Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović smatra da je konačno došlo vrijeme da se usvoji akt o Skupštini kao krovni dokument koji će omogućiti nesmetano i profesionalno funkcionisanje ove instutucije, što je, po njenom mišljenju, davno trebalo uraditi, a što su njeni prethodnici najavljivali, ali nisu realizovali.Usvajanjem ovog akta Skupština Crne Gore će, po prvi put od svog osnivanja 1905. godine, imati pravni propis koji će, u rangu zakona, definisati njeno djelovanje, funkcije i nadležnosti.

SNP ĆE NAJVJEROVATNIJE POVUĆI POTPIS SA INICIJATIVE DA ZETA POSTANE SAMOSTALNA OPŠTINA

Socijalistička narodna partija najvjerovatnije će povući potpis sa inicijative za promjenu zakona zarad formiranja samostalne opštine Zeta, a konačna odluka biće donijeta na sjednici Predsjedništva, saopštio je Dragan Vukić, poslanik SNP-a. Socijalistička narodna partija je zajedno sa Demokratskom partijom socijalista, Socijaldemokratskom partijom, Građanskim pokretom URA i Bošnjačkom strankom sredinom maja podnijela predloge izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji, Zakona o Glavnom gradu i Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je predviđeno formiranje nove opštine Zeta. U međuvremenu, SNP je došao do zaključka da bez kvalitetne studije o samostalnosti Zete ne mogu ući u taj proces, a poslanički klub DPS-a predao zahtjev za dopunu dnevnog reda sjutrašnje sjednice Skupštine kako bi se parlament izjasnio o izmjenama ova tri zakonska rješenja.– Pošto nije urađena dobra i validna studija da Zeta postane samostalna opština, Socijalistička narodna partija neće najverovatnije glasati za inicijativu da Zeta postane samostalna opština iako su se u prethodnom periodu sve političke partije, pa i SNP, zalagale da Zeta postane samostalna opština. Jedan problem koji je sada vrlo vjerovatno eksalirao politički je to da nema ozbiljne urađene studije, ali moramo da navedemo da studija nije rađena ni za Tuzi, ni za Gusinje ni za Petnjicu. Ako Zećani ne žele da Zeta bude samostalna opština, SNP će da ispoštuje njihovo mišljenje. Mislim da ćemo u ponedjeljak imati predsjedništvo partije gdje ćemo odlučiti dalje korake – rekao je Vukić.

DEBLOKADU PRAVOSUĐA I IZBORNE REFORME NIKO NE SMIJE DA USLOVLJAVA

Deblokada pravosuđa i izborne reforme su jedan od uslova koji mora da se ispuni, jer nijedan poslanik ni ministar ne smije da uslovljava i blokira institucije sistema, kazao je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić.Do kraja mjeseca očekuje se da Skupština Crne Gore izabere jednog sudiju Ustavnog suda (US) i ugledne pravnike u Sudskom savjetu (SS), dok o kandidatu za Vrhovnog državnog tužioca (VDT) još nije postignut kompromis.Za izbore u sve tri ključne institucije potrebna je dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška poslanika.”Da li će biti do kraja jula ili u septembru, to će biti stvar procedure. SNP će doprinijeti da se što brže izaberu sve institucije sistema koje su u ovom trenutku blokirane a zavise od najvećeg zakonodavnog doma”, kazao je “Vijestima” Vukić.Istakao je da pomenute insitutucije moraju da budu nezavisne i nepristrasne, nezavisno od podrške bilo kojeg pojedinca.Vukić je ocijenio da je temeljni ugovor završena priča i da će biti potpisan sa SPC. Istakao je da je to nešto što nije moralo da čeka ni ovu 43. Vladu.”Neke partije ciljano prave problem oko ugovora kako bi probale da homogenizuju svoje biračko tijelo, jer im ne odgovara pomiriteljska Crna Gora, ekonomski stabilna koja neće zavisiti ni od jednog pojedinca ili bilo koje partije”, rekao je Vukić.

 UKOLIKO ADMINISTRATIVNI ODBOR DO PONEDJELJKA UTVRDI PREDLOGE ZA PREDSJEDNIKA I ČLANA SAVJETA AZLP TO PITANJE ĆE SE RAZMATRATI NA PLENUMU

Iz kabineta predsjednice Skupštine Danijele Đurović kazali su da je sljedeća sjednica parlamenta zakazana za ponedjeljak, da je na dnevnom redu više tačaka, među kojima i ona koja se odnosi na izbore i imenovanja.

”Ukoliko nadležni Administrativni odbor do tog dana utvrdi predloge za predsjednika i člana Savjeta AZLP, nema prepreka da se i to pitanje nađe na plenumu i bude razmatrano od strane poslanica i poslanika”, navodi se u odgovoru dostavljenom “Vijestima”.

Iz kabineta su istakli da će ovo biti posljednja sjednica proljećnog zasjedanja u 2022. godini, osim “ukoliko zbog vanrednih aktivnosti ne dođe do potencijalne izmjene”.

Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, uputio je čestitke mladim košarkašima Crne Gore koji su osvojili bronzu na Evropskom prvenstvu.“Izvanredan uspjeh naših mladih košarkaša! Bila je čast pratiti vas uživo i navijati svim srcem za vas. Hrabro ste se izborili za sjajno treće mjesto i bronzu na Evropskom prvenstvu. Košarka u Crnoj Gori evidentno prolazi kroz svoj renesansni period, što me čini veoma radosnim. Još jednom čestitke igračima, stručnom štabu i rukovodstvu saveza. Hvala vam u ime cijele Crne Gore“, ističe Lalošević.