REALNO JE OČEKIVATI DA DOĐE DO PADA CIJENA U NAREDNOM PERIODU
Konkretni koraci po pitanju formiranja robnih rezervi su preuzeti, a Ministarstvo ekonomskog razvoja je raspisalo javni oglas da se izradi studija o opravdanosti formiranja ovih rezervi i koji bi bio najisplativiji način formiranja, kao i na koji način bi se skladištile i obnavljale nakon isteka rokova, saopštio je u razgovoru za „Dan“ ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
– Za sada nema indikatora koji pokazuju da će osnovne namirnice poskupjeti drastično na jesen. Cijene pšenice i drugih žitarica na svjetskim berzama značajno padaju. Konačno je dozvoljen i izvoz žita iz Ukrajine uz dobru žetvu u Evropi i zato očekujemo da neće biti značajnijih oscilacija u cijenama. Padaju cijene i nafte i naftnih derivata i mislim da je realno očekivati pad cijena u predstojećem periodu – kazao je Joković.
Ministar navodi da, kada je riječ o domaćim proizvođačima, naročito proizvođačima mlijeka, Crna Gora ima najveće subvencije u regionu.
– Nijedna država nema takve subvencije. Srbija po hektaru žitarica daje 80 eura, a Crna Gora 500 eura. Crna Gora daje preko 400 eura subvencija za krompir i 17 centi po litru mlijeka, plus tri do šest centi opštinskih subvencija, tako da je prosjek subvencije 20 i više centi po litru, a to nema nijedna država u regionu. Dakle, država je dala maksimalno što može i što je predviđeno budžetom – istakao je Joković.
Prema ministrovim navodima, Crna Gora kao uvozno-zavisna država, mora da osjeti povećanje inputa u proizvodnji, što dovodi do poskupljenja određenih proizvoda.
– Cijene imaju oscilacije, ali i za proizvođače stočne hrane obezbijeđene su subvencije po kilogramu koncentrovane stočne hrane. Nigdje u regionu, nijedno ministarstvo ne daje toliko, koliko daje ministarstvo poljoprivrede u našoj državi. Nove subvencije se teško mogu očekivati jer država nema predviđena sredstva u ovogodišnjem budžetu, koja bi se mogla usmjeriti za njih – navodi Joković.
Joković ističe i da treba pitati poljoprivredne proizvođače kojim subvencijama bi bili zadovoljni.
– Ako imaju najbolje subvencije u regionu, postavlja se pitanje na koji način da se obezbijede veće i iz kojih sredstava. Sve što je u prethodnom budžetu planirano, iscrpljeno je i ako ne dođe do rebalansa, ne mogu se očekivati nove subvencije. Uz to, treba napomenuti da je ministarstvo poljoprivrede obezbijedilo i dodatne vidove pomoći, naročito preko IPARD fondova, kao što su mogućnost nabavke steonih junica, 2.500 plastenika i slično – kazao je Joković.
On je istakao da je budžet koncipirala prethodna vlada i da je iscrpljeno sve što je moglo da se iscrpi.
– Ova vlada je došla na potrošene budžete za neke stavke, naročito kada su u pitanju investicije, a ovo što je planirano biće završeno i to je sve što se može uraditi – kazao je Joković.
Ministar navodi i da su potrebe naše države za peletom samo 15 odsto ukupno proizvedene količine ovog proizvoda.
– Samo 15 odsto proizvedenog peleta je dovoljno da potkrijepi potrebe domaćeg tržišta. Ne možemo kao države u regionu koje sopstvenom proizvodnjom ne mogu zadovoljiti potrebe za peletom, zabraniti izvoz. Kada bi naša proizvodnja bila manja, odnosno, kada bi to jedva bilo dovoljno za naše tržište, izvoz bi bio zabranjen. Ovako, kada proizvodimo i do šest puta više od sopstvenih potreba, ne možemo biti tako radikalni, a takav potez bi doveo vjerovatno i do zatvaranja svih peletara, jer bi radili s manjim kapacitetima. To bi onda bilo neodrživo, ne bi se mogli vraćati krediti, radnici ne bi mogli biti isplaćeni i to bi dovelo do katastrofe. Ovdje se podrazumijeva da će tih predviđenih 15 odsto proizvodnje, namijenjene domaćem tržištu, biti po dogovorenim cijenama. U slučaju nekih neplaniranih događaja, oscilacija cijena ili drugačijih anomalija na tržištu, najlakše će biti zabraniti izvoz – zaključio je Joković.
Inputi za poljoprivrednike drastično porasli u poslednjih godinu
Poljoprivredni proizvođači u poslednjih godinu, protestovali su u više navrata ističući da se nalaze u nezavidnoj situaciji zbog rasta cijena inputa u proizvodnji. Cijene đubriva su krajem prethodne i početkom ove godine počele da padaju, dok je rat u Ukrajini doveo do novog rasta cijene, pa je na međunarodnim tržištima tona dosegla cijenu od čak 940 eura. Cijenu je dodatno u aprilu podigla i zabrana izvoza đubriva od strane Rusije i Bjelorusije, što je dovelo do rasta od 200 odsto. Kada je riječ o ostalim inputima, poput goriva, koncentrata, sijena, poskupili su i do 50 odsto.
