Месец: новембар 2022.
Govoreći o stanju u državnoj kasi i javnim preduzećima, mogućim adresama za zaduživanje odobreno rebalansom i prognozama da Crnu Goru čeka grčki scenario kao posljedica previsoke javne potrošnje izazvane povećanjem minimalne plate, ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da je limit 350 miliona eura ali i da to ne znači da će sva sredstva biti neophodna.
„Prag zaduženja biće manji nego što je limit koji je odobren“, objasnio je Damjanović gostujući na „Drugačijoj radio vezi“ na Anteni M.
Damjanović navodi da su razgovarali sa domaćim bankama.
„Mi smo saopštili naše potrebe i očekivanja, dobili smo određene impute, mislim da idemo porema sklapanju finansijske konstrukcije. Uključujući domaće banke i naše partnerske banke mislim da neće biti problem da obezbijedimo novac“, rekao je Damjanović.
Navodi da je povećanje minimalne zarade marginalno uticao na povećanje inflacije.
„Sa kim smo razgovarali u vezi izazova koji nas očekuju naredne godine, partneri su prije svega oni koji imaju medjunarodni kredibilitet,a to su MMF i Svjetska banka. Sa Svjetskom bankom se ide prema aranžmanu, razgovaraćemo sa globalnim partnerskim bankama i naravno ostajemo skloni partnerskom odnosu sa domaćim bankama“, rekao je Damjanović.
Na pitanje šta bi značio ulazak u priču sa MMF-om Damjanović navodi da su „stečena prava građana stečena prava i njih ćemo sačuvati“.
Izvor: https://www.portalanalitika.me
Staračke naknade za septembar i oktobar biće isplaćene u narednih sedam dana, saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. On je kazao da su sredstva za te naknade obezbijeđena za ovu godinu, a vjeruje da ni za sljedeću neće biti problema.
„Staračke naknade proistekle iz Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, to je jedna socijalna mjera. Da se kompezuje žrtva rada poljoprivrednih proizvođača“, naveo je Joković i dodao da naknadu ne mogu primati oba supružnika.
Istakao je da 42. Vlada, koja je predložila budžet za ovu godinu, nije predvidjela povećanje ovih nakanada.
„Sredstava nijesmo imali, pa smo morali sačekati rebalans budžeta“, pojasnio je ministar.
Saopštio je i da staračke naknade prima 3,169 osoba.
„Ako je ko zaslužio da prima tu naknadu, to su zaslužili poljoprivredni proizvođači. Poljoprivreda je tako zavisna od svega i svačega i ništa nije sigurno“, kazao je Joković u „Mreži“.
Bez problema sa grijanjem u školama
Na pitanje o rješavanju problema grijanja u školama, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je kazao da su sredstva su obezbijeđena rebalansom budžeta, te da neće biti nikakvih problema.
Kazao je i da su tenderi raspisani i pojasnio da je realizacija kasnila usljed sajber napada na informacioni sistem Vlade.
Izvor: https://www.portalanalitika.me
Predsjednica Sindikalne organizacije Instituta za javno zdravlje Biljana Popović Kolašinac kazala je za „Dan“ da ih niko nije obavijestio o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora i da nijesu dobili dopis da se izjasne o tom aktu
Predstavnici nemedicinskih radnika, koji mjesecima traže povećanje koeficijenata, tvrde da ne znaju da li je kolektivni ugovor potpisan, kao i da predlog dokumenta nijesu dobili, niti znaju kada će dobiti uvećane zarade. Sa druge strane, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je kratko za „Dan“ da u narednim danima očekuju potpisivanje kolektivnog ugovora kojim će biti obuhvaćeni nemedicinski radnici.
– Narednih dana očekujemo potpisivanje ugovora, nakon toga od narednog mjeseca očekujemo direktnu primjenu. Ministarstvo zdravlja je uputilo svoj predlog na izjašnjenje sindikatima – ističe Šćekić.
Nemedicinskom osoblju, i pored obećanja ministra zdravlja i finansija Dragoslava Šćekića i Aleksandra Damjanovića, poslije rebalansa budžeta 21. septembra nijesu uvećani koeficijenti zarada za 12,5 odsto po granskom kolektivnom ugovoru, ističu za „Dan“ iz Sindikata slobodnih radnika Kliničkog centra i Sindikalne organizacije Instituta za javno zdravlje.
Predsjednica Sindikalne organizacije Instituta za javno zdravlje Biljana Popović Kolašinac kazala je za „Dan“ da ih niko nije obavijestio o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora i da nijesu dobili dopis da se izjasne o tom aktu.
– Iako su nam obećali povećanje plata do toga još nije došlo, naše kolege primaju iste zarade kao i dosad. Nećemo odustati od namjere da nam se retroaktivno isplati razlika za plate od početka godine jer je utvrđena diskriminacija u odnosu na zdravstvene radnike. Smatramo da je za ovu situaciju i ingnorisanje kolega odgovoran reprezantitivni Sindikat zaposlenih u zdravstvu, na čijem čelu se nalazi Nebojše Radonjića, i Ministarstvo zdravlja jer već preko mjesec dana nijesmo obaviješteni o izmjenama, kako i na koji način ćemo doći do uvećanja plata. Sumnjamo da se radi o zakulisnim radnjama i da ponovo bez našeg znanja pokušavaju da odlučuju umjesto nemedicinskog kadra. Obaveza kolege Radonjića je da ostalim sindikatima da na uvid predlog izmjena Kolektivnog ugovora, a Šćekićeva da javno plasira informaciju reprezentitivnom sindikatu da je upućen taj dokument. Nemamo uopšte uvid u izmjene granskog ugovora. Ne znamo da li je po staroj praksi kao u decebru 2021. godine Radonjić prvo potpisao izmjene bez ičijeg znanja, pa će ih oko Nove godine pročitati – kaže Popović Kolašinac.
Štrajk ako ukinu kolektivno pregovaranje
Iz Sindikata slobodnih radnika KCCG je saopšteno da će u ustavnoj inicijativi koja je pokrenuta dokazati da je izdvajanje ljekara iz GKU diskriminacija medicinskih sestara i tehničara i tražiti od nadležnih izradu i usvajanje novog Granskog kolektivnog ugovora u kome neće biti ljekara jer su dobrovoljno izašli iz njega.
– Postoji i drugi put na koji, izgleda, računaju donosioci i potpisnici odluka, a to je da se i ostali zaposleni u zdravstvenom sistemu prebace u Zakon o zaradama u javnom sektoru i definitivno ukine kolektivno pregovaranje između države kao poslodavca i sindikata. Sindikat slobodnih radnika, barem na nivou Kliničkog centra im to neće dozvoliti, po cijenu velikog štrajka gdje ćemo znati da branimo svoja stečena prava i ustaljenu praksu ravnopravnog pregovaranja. I zato im obećavamo, ako ukinu kolektivno pregovaranje na nivou države štiteći sebe Zakonom o zaradama u javnom sektoru, sa nama se u Kliničkom centru mora pregovarati i praviti poseban kolektivni ugovor za Klinički centar s koeficijentima koji ne diskriminišu nikoga i koji su za sve zaposlene prihvatljivi bez obzira na stručnu spremu, zvanje i titulu – kažu iz te radničke organizacije.
Iz Sindikata slobodnih radnika Kliničkog centra Crme gore (KCCG) „Danu“ je saopšteno da još nije počela primjena izmjena Granskog kolektivnog ugovora o povećanju plata od 12,5 odsto iako je iz Vlade obećano poslije rebalansa budžeta.
– Mi smo od Ministarstva zdravlja zvanično tražili na uvid dokument, ali još nijesmo dobili odgovor. Što se tiče Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo, on je faktički mrtav. Kada se Skupština Crne Gore brutalno umiješala u tradicionalni socijalni dijalog države i sindikata i izdvojila ljekare iz njega, normiranjem ljekarskih koeficijenata u odredbe Zakona o zaradama u javnom sektoru, Granski kolektivni ugovor, koji kobajagi mijenjaju i potpisuju predstavnik Granskog sindikata Radonjić, više ne postoji. Izdvajanjem ljekara iz kolektivnog pregovaranja napravljena je klasična diskriminacija prema medicinskim sestrama i tehničarima na sličan način kako su to uradili nemedicinskom kadru u decembru prošle godine, takođe diskriminišući četvrtinu zdravstvenog sistema. Granski kolektivni ugovor sada na papiru važi samo za sestre i tehničare i već diskriminisani nemedicinski kadar, pa ga tako treba tretirati, jer on više nije Granski ugovor gdje su obuhvaćeni svi zaposleni u zdravstvenom sektoru, već je to lažni nevažeći propis na koga se pozivaju oni koji ga potpisuju – ističu iz Sindikata KCCG.
Predsjednik reprezentativnog Sindikata Nebojša Radonjić nije odgovarao na naše pozive.
Izvor: https://www.dan.co.me
„Odlučni smo da izgradimo društvo čije su temeljne vrijednosti zasnovane na savremenoj vladavini prava i pravnoj državi, čiji je jedan od osnovnih stubova nezavisno i nepristrasno državno tužilaštvo“, poručio je Kovač
Samo nezavisno, efikasno i odgovorno tužilaštvo može i mora biti snažna poluga u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i garancija za izgradnju pravednog i bezbjednog društva, kao preduslova ukupnog napretka Crne Gore, poručio je ministar pravde Marko Kovač.
On je povodom 1. novembra – Dana državnih tužilaca uputio čestitku v.d. VDT-a Maji Jovanović, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, nosiocima tužilačke funkcije i zaposlenima u Državnom tužilaštvu.
„Danas je prilika da se svi podsjetimo na moralna načela koja su vas, nadam se, uputila da svoj profesionalni put gradite u okviru državnotužilačke organizacije, da se rukovodite isključivo Ustavom i zakonima, uvažavajući principe istine i pravičnosti, i to u cilju uspostavljanja i očuvanja vladavine prava, kao vrhunskog načela savremenih demokratskih društava“, kazao je Kovač.
On ih je pozvao da nastave sa predanim radom u borbi protiv svih vidova kriminaliteta i na taj način pokažu da su dostojni važne funkcije koju obavljaju i da grade svoj profesionalni integritet.
„Bez vas sve reforme koje zajednički pokrećemo na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala ne bi bile moguće. Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde su odlučni da vam pruže bezrezervnu podršku kako u pogledu materijalnih i kadrovskih, tako i u pogledu zakonskih rješenja koja će. vas dodatno osnažiti da u toj borbi istrajete. Odlučni smo da izgradimo društvo čije su temeljne vrijednosti zasnovane na savremenoj vladavini prava i pravnoj državi, čiji je jedan od osnovnih stubova nezavisno i nepristrasno državno tužilaštvo“, poručio je Kovač na Tviter nalogu Ministarstva pravde.
Istakao je i da stepen ostvarivanja pravde, osjećaj sigurnosti i vraćanje povjerenja građana u tužilaštvo moraju biti odraz odgovornog vođenja krivičnih postupaka, „što dodatno obavezuje novo rukovodstvo državnog tužilaštva da uloži dodatni napor u jačanje profesionalizma državnih tužilaca“.
Kovač smatra da dolazak Maje Jovanović i Vladimira Novovića na čelo VDT i SDT označava novi početak za nezavisno tužilaštvo i veliki momenat za borbu protiv kriminala i korupcije. „Oni su dali vidljive i mjerljive rezultate u složenim predmetima interesovanja domaće i međunarodne javnosti“.
U čestitki se dodaje i da smo svjedoci da u Crnoj Gori i dalje postoje „kako politički, tako i neki drugi vaninstitucionalni centri moći koji kontinuiranim medijskim napadima uz veliku upornost pokušavaju obezvrijediti rezultate i rad Državnog tužilaštva“.
„Pozivam vas da nastavite da se rukovodite isključivo Ustavom i zakonima ove države i da u vršenju svojih poslova postupate savjesno i stručno, te da gonjenje učinilaca krivičnih djela sprovodite principijelno, bez obzira na to ko je njihov učinilac. Uvažene tužiteljke i tužitelji, želim vam da hrabro i dostojanstveno, poštujući Ustav i zakone Crne Gore, nastavite odlučnu borbu protiv kriminala i, uz tu poruku, još jednom vam čestitam praznik i želim mnogo uspjeha u radu koji je pred vama“, navodi se u čestitki.
Izvor: https://www.vijesti.me
Povodom 116 godišnjice od uspostavljanja parlamentarizma u Crnoj Gori, predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović otvorila je izložbu fotografija posvećenu ovom događaju. Obraćajući se učenicima devetog razreda Osnovne škole „Bratstvo-jedinstvo“ iz Rožaja koji su prisustvovali ovom značajnom jubileju, Đurović je rekla da, kroz Demokratske radionice „Barbara Pramer“, koje predstavljaju edukativni program za djecu i mlade osnovnoškolskog uzrasta, Skupština Crne Gore istrajava u misiji da mlade ljude uključi u proces donošenja zakona i odluka važnih za društvo. Podsjećajući na 31. oktobar 1906. godine, kada je konstituisan prvi saziv Skupštine, predsjednica je ukazala da je prvi crnogorski Ustav iz 1905. godine, kojim je formirana Narodna skupština, uspostavio pravo crnogorskog državljanina da neposredno bira poslanika, ali i obavezu svakog poslanika da predstavlja cijeli narod. Đurović je naglasila da ova generacija crnogorskih političara i državnika ima obavezu da osnaži demokratiju i institucije, koje su često žrtva političkih trvenja i nesuglasica, te da smo nakon pristupanja NATO-u, dužni da uvedemo našu državu u Evropsku uniju, porodicu prosvećenih zapadnih demokratija.
“Odgovorno, nezavisno i profesionalno tužilaštvo je temelj svake demokratske države i garant za izgradnju pravednog i bezbjednog društva. U ukupnom procesu sazrijevanja sistema zasnovanog na osjećaju pravičnosti i sigurnosti nosioci tužilačke funkcije imaju krucijalnu ulogu i obavezu.Biti tužilac jeste posebna čast, ali i veliko breme koje ne mogu da nose svi, već samo oni najhrabriji i najodvažniji.Nezavisno i efikasno tužilaštvo je, prvenstveno, interes svih građana Crne Gore, ali istovremeno i preduslov za članstvo u EU, posebno u pogledu zatvaranja poglavlja 23 i 24, koja se odnose na reforme pravosuđa i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.Naročito želim da ukažem na značaj velikog posla koji su u proteklom periodu obavili v.d. vrhovnog državnog tužioca Maja Jovanović i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, ali i svi pripadnici tužilačkog sistema koji su pokazali volju, odlučnost i nepokolebljivost u borbi sa najvećim devijacijama našeg društva, ne libeći se da pokrenu značajne procese, od čijeg će ishoda zavisiti i naš napredak u procesu evropskih integracija.“
Konačan tekst Zakona o porijeklu imovine je spreman, kazao je ministar pravde Marko Kovač navodeći kako očekuje da će taj zakon stupiti na snagu do kraja godine.
Kovač je, u emisiji Direktno na Televiziji Vijesti, kazao da su danas dobili i pozitivno mišljenje od Sekretarijata za zakonodavstvo.
„Konačan tekst zakona je spreman i mislim da ćemo veoma brzo dobiti i mišljenje Ministarstva finansija”, rekao je Kovač.
Kako prenosi portal Vijesti, on je naveo da se čeka tabela usklađenosti od Evropske komisije (EK), kako bi se cijeli proces zaokružio.
Prema riječima Kovača, zakon je od eksperata EK ocijenjen kao bolji od prethodnog i ne postoje zamjerke.
„Očekujemo da na plenumu u Skupštini bude do kraja godine, kako bi i do kraja godine stupio na snagu“, rekao je Kovač.
Poslanica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović kazala je da će ta partija u Skupštini podržati Zakon o porijeklu imovine.
„Tražimo samo da se zakon primjenjuje na sve i da ne bude selektivnosti. Prvo da se krene od javnih funkcionera, članova njihovih porodica, povezanih osoba, pa do velikih poreskih dužnika“, rekla je Popović.
Poslanik Demokratskog fronta Milun Zogović rekao je da je su izmjene i dopune kvalitetnije od prethodnog teksta, ali da smatra da ni ovaj zakonski tekst „neće moći da ispuni svrhu i osnovni cilj“.
On je kazao da se u predloženom zakonskom rješenju akcenat stavlja na krivična djela koja se povezuju sa jednim segmentom društvenog života.
“Mislim da je korijen nelegalnog bogaćenja ne samo u krivičnim djelima, nego u tranziciji koja se dešavala prethodnih 30 godina. Bojim se da će mnogi koji su u prethodnim decenijama sticali ogromno materijalno bogatstvo na nelegalan način uspjeti da izigraju i ovo zakonsko rješenje“, smatra Zogović.
Izvor: https://www.portalanalitika.me
Iz Ministarstva finansija poručuju da Vlada čini sve da ne dođe do gašenja bolnice “Meljine”, te da je cilj da seta zdravstvena ustanoveuvede u sistem javnog zdravstva.
Bolnica “Meljine” nema osnovne uslove za rad, a tokom oktobra funkcionisala je zahvaljujući donacijama novskih privatnika.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da su povodom statusa bolnice već obavljeni razgovori sa SDT-om.
“Vezano za njihova postupanja koja bi omogućio da država, odnosno Vlada, sprovede neke postupke kako bi Meljine uvela u sistem javnog zdravstva i kako bismo na taj način sačuvali bolnicu koja bi opstala”, naveo je Damjanović.
Poručuje da će Vlada pokušati na nađe najbolju opciju za spašavanje bolnice “Meljine”.
“Pokušaćemo da između najgore opcije, a to je zatvaranje bolnice jer se stečaj vodi bez raspolaganja imovinom, i opcije nezakonite dodjele pomoći, što je kao takvo ocijenjeno od Agencije za zapštitu konkurencije, da nađemo optimalnu mogućnost da država preuzme na zakonit način i da finansijski pomogne opstanak bolnice, jer smatram da je opsatanak bolnice bitan i građanima Herceg Novog i Crne Gore ”, poručio je Damjanović.
I iz Ministarstva zdravlja poručuju da im je cilj da bolnicu “Meljine” vrate u državno vlasništvo te da neće pribjeći bilo kojem rješenju koje nema dugoročnost.
Ukoliko Vlada ne ponudi rješenje za bolnicu Meljine, Novljani će s predsjednikom opštine i odbornicima, kako je najavljeno, blokirati sve granične prelaze na teritoriji te opštine.
Na taj korak odlučili su se nakon višegodišnje teške situacije u toj zdravstvenoj ustanovi, koja je od prošle godine u stečaju, a nakon neuspješne privatizacije od strane Atlas Grupe.
Bolnica nema novca za osnovne potrebe i kadar odlazi, a da bi ta zdravstvena ustanova mogla da radi potrebno je od Vlade do 115 hiljada eura mjesečno do rješenja konačnog statusa bolnice.
Izvor: https://www.portalanalitika.me
Iako je rebalans budžeta usvojen krajem septembra još nije dogovoreno planirano zaduženje kod domaćih banaka. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže za TVCG da pregovaraju, te da traže uslove koji su prihvatljivi i održivi. Ekonomski analitičar Oleg Filipović ocjenjuje da banke imaju tvrdokoran stav o kamatnim stopama, koje će se, kaže, kretati od šest do devet odsto.
Da državnoj kasi fali 350 miliona eura koje treba da posudimo nije ništa novo. Međutim, zašto se još čeka i da li kasnimo? Ministar finansija kaže da sve ide po planu.
“Tokom oktobra se intenzivno pregovaralo i pregovara se za eventualni okvir zaduženja, ja sam rekao sa domaćim bankama, kojima smo dali prednost ukoliko, normalno, ne budemo zadovoljni sa uslovima ili sumom koja nam je neophodna, a vidjećemo koja je to suma. Pregovara se intezivno sa svim bankama, sa osiguravajućim društvima, Fondom za depozite, svi finansijski akteri uključujući Centralnu banku su u dnevnim komunikacijama i sa svima njima sam lično razgovarao”, kaže Damjanović za TVCG.
Pored Ministarstva finansija neophodno je da se snažnije uključi i Centralana banka, poručuje Filipović.
“Ono što je problem kod nas jeste što Centralna banka treba da izađe i projektuje kamatne stope zavisno od generalnih kretanja i Centralna banka je ta koja mora da definiše maksimalnu kamatnu stopu po kojoj cijeni prodaje te i kupujete novac, i u skladu sa tim kakav profit možete ostvariri. Banke imaju tvrdokoran stav, ja mislim da će se kamatne stope kretati od šest do devet odsto. Kako sam rekao, sa druge strane da li je skupo ili nije to čemo tek da vidimo”, navodi Oleg Filipović, ekonomski analitičar.
Kamatne stope još su stvar pregovora, kaže Damjanović i poručuje da će se voditi računa da to bude za Crnu Goru i održivo i prihvatljivo.
“Niti ćemo mi kao država da trčimo pred rudu da ulazimo u aranžmane koji nijesu dobri. Mislim da i bankama ne odgovara da budu van svega ovoga, jer generalno stabilnost na finansijskom tržištu i stabilnost u javnom sektoru utiču posredno i na stabilnost u bankarskom sektoru”, naveo je Damjanović.
Da ćemo uspjeti da se zadužimo ne sumnja ni Filipović, jer smo u tome, kako kaze, šampioni.
“Svako novorođenče u Crnoj Gori po nekim procjenama zaduženo je oko 9.000 eura mi moramo da mijenjamo sistem. Nije problem u zaduživanju problem je zašto se zadužujemo, do kad ćemo se zaduživati i kad će to stati i kad ćemo da uravnotežimo naš sistem”, navodi Filipović.
Izvor: https://adria.tv