Месец: децембар 2022.

Закон о мајкама је доказ, чији предлагач је Александар Дамјановић, садашњи министар финансија, а тадашњи посланик СНП-а.Тадашњи циљ Закона је био управо повећање наталитета, односно, да мајке које су репродуктивно способне, а у радном су односу могу остварити трајну накнаду по основу 3+ дјеце.

U otvorenom i konstruktivnom razgovoru, sagovornice su razmijenile mišljenja o aktuelnom političkom trenutku u našoj zemlji i složile se da je ključni preduslov za prevazilaženje trenutne krize kompletiranje Ustavnog suda Crne Gore kao najviše sudske instance u državi.

Predsjednica je pozdravila prijateljske i sadržajne odnose Crne Gore i Republike Bugarske, te istakla da redovni politički i radni kontakti predstavljaju potvrdu snažnog partnerstva i obostranog opredjeljenja za dalje jačanje ukupne saradnje dvije države. Đurović je čestitala ambasadorki na uspješno obavljenom mandatu i zahvalila na značajnom doprinosu koji je dala jačanju bilateralnih veza između dvije države. Ona je podsjetila i na nedavnu posjetu predsjednika Republike Bugarske Rumena Radeva Crnoj Gori, koja je, kako je ocijenila, dodatni garant snaženja veza dva naroda.

U cilju pravilnog i istinitog informisanja javnosti, a imajući u vidu različite interpretacije posljednjih dešavanja u Crnoj Gori, posebno onih vezanih za izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore, koristimo priliku da upoznamo građane sa nekoliko važnih činjenica.Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović je još 12. decembra 2022. godine, odmah nakon što kandidati za sudije Ustavnog suda nisu izabrani, uputila dopis predsjednici Ustavnog odbora Skupštine Simonidi Kordić u kome ju je obavijestila o tome i zatražila da se što prije otpočne sa ponovnom procedurom izbora sudija.Da ne bi bilo nikakvih nedoumica, citiramo dio obraćanja predsjednice Đurović:„Imajući u vidu evropsku agendu države Crne Gore, kao i neophodnost postojanja funkcionalnog Ustavnog suda, smatram neophodnim što prije otpočeti ponovni postupak izbora sudija kako bismo obezbijedili deblokadu institucije.“Dakle, predsjednica Đurović je svoju ustavnu i zakonsku obavezu ispunila istog dana kada je, nažalost, propao još jedan pokušaj izbora sudija Ustavnog suda, i to zbog nepostojanja volje parlamentarne manjine da učestvuje u procesu i dâ doprinos da se konačno riješi ovo pitanje, koje je preduslov za rješavanje i svih drugih gorućih pitanja u Crnoj Gori.Uvjereni smo da će, nakon ovog objašnjenja, javnosti Crne Gore biti kristalno jasno da je predsjednica Skupštine u potpunosti posvećena postupku izbora sudija Ustavnog suda sve do njegovog potpunog kompletiranja.Duboka institucionalna kriza u Crnoj Gori može se riješiti jedino izborom sudija Ustavnog suda kao najviše sudske instance u državi, koja će u momentu kada bude potpuno funkcionalna, dati odgovore i na sva druga sporna pitanja oko kojih postoje neslaganja između političkih subjekata u našoj zemlji. Tom cilju treba svi da daju maksimalan doprinos i da stave po strani kalkulacije i sitne partijske interese. Dobrobit građana i napredak države konačno moraju svima biti na prvom mjestu.

Premijer i ministar govorili su na temu penzijske politike i podrške penzionerima

Konferenciju za novinare sazvali smo povodom usvajanja budžeta za narednu godinu, ali i jednog događaja koji je takođe vezan za budžet a tiče se o podjeli pomoći za našu najstariju populaciju, penzionerima, kazao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.

– Radi se o pomoći gdje 119 hiljada penzionera dobiti, neko je naziva 13. penzija a neko pomoć, ali u svakom slučaju dodatak na sopstvene penzije – kazao je Abazović.

On je danas razgovarao i sa predsjednikom Udruženja penzionera.

– Ovo je samo jedna od aktivnosti Vlade Crne Gore.  U susret praznicima jako je dobro da obradujemo tu kategoriju stanovništva – naveo je Abazović.

Ukoliko se usvoji budžet za 2023. godinu, on je kazao da preko 50 hiljada građana može računati da će 1. februara dobiti uvećene prihode.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je rekao da ovaj način pomažu najugroženije populacije stanovništva.

„Na penzionere se malo ko okretao, ova Vlada ih je stavila u fokus. Doći će do rasta penzija, koje će biti usklađivane tri puta naredne godine. Penzioneri mogu da računaju na ono što smo obećali, da ćemo ispraviti to što je program Evropa sad ruinirao penzionere – istakao je Damjanović.

On je kazao da je za naknade penzionerima opredijeljeno 17 miliona eura na vrlo transparentan način.

– Jednokratno smo podržali naše penzionere i na taj način pomažemo našu najosjetljiviju populaciju i njihov težak životni standard – kazao je ministar Aleksandar Damjanović.

On je najavio i porast zarada u narednoj godini a samim tim i rast penzija u zavisnosti o formuli porasta zarada.

– Računamo da je minimalne penzije biti oko 60 odsto minimalne zarad – kazao je Damjanović.

Kada su u pitanju takozvane srazmjerne penzije, odnosno o penzionerima koji dio penzije dio u Crnoj Gori a dio iz zemlje gdje su proveli dio radnog vijeka, ministar će kazati da će naredne godine poseban akcenat biti stavljen i na te penzionere.

Damjanović je kazao da je bivši ministar Spajić naveo 10 neutemeljenih razloga za neusvajanje budžeta, optužujući ga da je njihov projekat Evropa sad doveo do urušavanja ekonomije i stabilnosti i održivosti ekonomije. Posebno je obrnuo pojedinačno na sve tačke koje su opteretile budžet. Pitao ga što bi sa milionom obećanim Pljevljima iz Japana. Damjanović je kazao da su uspjeli da stabilizuju situaciju u Ministarstvu zdravlja a posebno u Fondu zdravstva, i da bi „trebalo da se sakrije u mišiju rupu zbog svih šteta koje su nanijeli budžetu i i uopšte ekonomiji Crne Gore.

Preokupacija Vlade je prije svega budžet, kazao je premijer Abazović.

– Mi smo se do sada u dosta složenim uslovima dosta dobro snalazili. Uprkos tome, apelujemo na svih 81 poslanika da usvojimo budžet da građani imaju nesmetan servis, da omogućimo uvećanja primanja. Kako će da izgleda sledeća Vlada je stvar pregovora. da li će Damjanović ostati na poziciji na kojoj je sada, ja mislim da hoće. Što se tiče nacionalnih interesa se ne mijenja i neće biti ugrožen, pogotovo ne ekonomski – kazao je Abazović

Na pitanje da li će u 44. Vladi Miodraga Lekića da li će tražiti resor bezbjednosti, Abazović je kazao da su bili veoma jasni.

– Nijednog sekuda to pitanje nije problematizovano, ali ja mislim da tu neće biti problema, ali ja se ne bih sad bavim personalizacijom dok se ne formalizuju stvari. Idu i praznici, i neće sve tako brzo biti. Nek sve ide svojim tokom. Imamo nekih medijskig+h navoda da će predsjednik nešto preduzeti. Što se tiče Fonda PIO, mi smo juče otklonili neke nedoumici jer ne bismo da ne bi došlo do neugodnih situacija kada je u pitanju pitanje jednog veoma bitmog sektora. Za rad Vladinih organa odgovara Vlada, i ako je tako , onda ćemo mi raditi kako mi želimo, pa je tako is sa Fondom PIO, mora se poštovati procedura. J asam Aliju Košutu trebao čjetos da smijenim radi jedne ljetošnje izjave koja nije smjela da se dogodi, ali sam to sam odradio zbog profesionalne dužnosti- kazao je premijer.

Kazao je da moraju da izaberu tri nova člana upravnog odbora Fonda PIO  da bi mogle da se nastave ostale procedure i izbor direktora institucije

Izvor: https://budiminfo.me

Kазао је посланик Богдан Божовић у расправи о Предлогу закона о измјенама и допунама Закона о државним и другим празницима

DPS režim je uništio društvo i državu, a sada bezobzirno komentarišu Budžet i održivost istog. Lokalne samouprave u kojima su izgubili vlast drže okupirane, sa ciljem da uzmu još ono malo što je ostalo poslije njih. Građani Crne Gore su pokazali da ih više ne žele na političkoj sceni i da treba da postanu jedna ružna i neponovljiva politička prošlost.

„Zdravstveni sistem zatekli smo u veoma lošem stanju, koji je DPS uništio i ostavio sa mnoštvom finansijskih problem – 50 miliona duga, bolnice i odeljenja u ruiniranom stanju, nezadovoljstva pacijenata neadekvatnim pružanja usluga, nedovoljno medicinske opreme, još veće nezadovoljstvo zdravstvenih radnika zbog loših uslova rada i još gorih zarada, loša infrastruktura… Sve to je poljuljalo povjerenje u javno zdravstvo, a sve u cilju usmjeravanja na privatno zdravstvo i njegovog ojačavanja, kao i lošim odlukama prethodnika da ukinu obavezno zdravstveno osiguranje i na taj način još više uruše zdravstveni sistem“ istakao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u reagovanju na ocjenu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je kazao da je predloženi budžet za narednu godinu potrošački, planiran na nerealnim pretpostavkama i neodrživ usljed visokih deficita koji su planirani.

„Četrdeset godina nije izgrađen nijedan zdravstveni objekat.  Izvršili su loše privatizacije bolnica, kako bi što više urušili javno zdravstvo, a korist zadržali za sebe. Višedecenijska starost postojećih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori rezultat su isto toliko stare nebrige i nemara o ulaganju u sistemsku i sistematičnu brigu o zdravlju naše populacije“ istakao je Šćekić.

Budžetom za 2023. godinu opredijeljeno je dodatnih 65 miliona za zdravstvo

Dodao je da su pokrenuli novu inicijativu za poboljšanje zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Svi zdravstveni centri od Ulcinja do Pljevalja, od Herceg Novog do Plava i Gusinja svi su u ovom period bili i biće pomognuti od Vlade. Počeli smo da gradimo zdravstvene objekte i da ulažemo u infrastrukturu.

„Odlučni u nastojanju da ojačamo zdravstveni sistem u svim segmentima, kako infrastrukturno, tehničko – tehnološki, tako i kadrovski, a za ovih osam mjeseci urađeno je i započeto dosta toga:

Bolnicu u Meljinam, koju su u bezcenje dali i ostavili Herceg Novi u velikom problem, vraćamo u okrilje javnog zdravstva.

Potpisan je Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost kojim su otklonjene nepreciznosti iz prethodnog perioda, a kojim će nemedicinsko osoblje zaposleno u zdravstvenom sistemu ostvariti pravo na povećanje zarada od 12,50%,

Počela je izgradnja Klinike za mentalno zdravlje (vrijednost radova je šest miliona eura i finansiraće se iz kapitalnog budžeta)

Počela je i izgradnja Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju (predviđeno je oko osam i po miliona eura)

U toku januara 2023. godine počeće izgradnja Centra za zarazne bolesti u Podgorici

Otvorena Jedinica Hitne medicinske pomoći u Plužinama i otvorena rekonstruisana Jedinica medicinske pomoći u Podgorici

Raspisan je tender za rekonstrukciju Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“ u Risnu, kao i tenderi za projekat sanacije objekta i unapređenje fukcionisanja ambulante „dr Niko Miljanić“ u Velimlju i dogradnje Doma zdravlja u Ulcinju.

Pripremljeni su projektni zadaci za Ugrentni centar u okviru Kliničkog centra Crne Gore i Opštu bolnice u Pljevljima.

U pripremi je projektni zadatak za potrebe konkursa za izgradnju Doma zdravlja u Siti Kvartu u Podgorici.

Posebnu pažnju posvetili smo regionalnom razvoju i univerzalnosti pristupa zdravstvene zaštite. U prilog tome govori i podatak da su u toku pripreme za tendere zbirne vrijednosti oko 10 miliona eura za potrebe rekonstrukcije opštih bolnica u Bijelom Polju, Beranama, Cetinju, Nikšiću, kao i domovima zdravlja u Budvi, Cetinju i Plavu

Raspoređena su i uplaćena sredstva sa računa NKT u iznosu od 5.160.000,00€ zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori:

–        Opšta bolnica Bar – magnetna rezonanca 758.809,08€; – nabavka hitne opreme 251.966,81€

–        Dom zdravlja Cetinje – za rekonstrukciju 330.000,00€

–        Opšta Bolnica Kotor i Opšta bolnica Berane – nabavka mamografa 387.200,00€ – nabavka angio sale 2.202.200,00€

–        Specijalna bolnica Risan – RTG, C luk, Rea nimobil – 325.246,20€

–        Opšta bolnica Bijelo Polje – digitalni RTG, sanitetsko vozilo 259.640,00€

–        KCCG – video endoskopski stub sa 4K monitorom 60.516,83€, – komora za citostatike, softver sa licencama za doktore 463.000,00€

–        KCCG – skrining za novorođenčad 121.421,08€“ istakao je ministar zdravlja.

I dodao „povećanje plata, penzija, socijalna davanja, ulaganje u zdravstveni sistem i bolji život građana, borba za finansijsku stabilnost Crne Gore, sve to smeta onima koji su sve vrijeme otimali i bogatili se na račun građana Crne Gore. Zato je i razumljiva negativna reakcija na Budžet onih koji su ovaj sistem urušili i opljačkali.“

Kazao je da su se sada, oni koji su učestvovali u uništavanju zdravstvenog sistema i Crne Gore, sjetili Budžeta i održivosti istog. Sada, kada su uvidjeli da je njihovim kriminalnim radnjama došao kraj, kada više neće moći da otimaju od građana Crne Gore.

„Nastavljamo dalje, za bolju i finansijski stabilniju Crnu Goru“ zaključio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić

Izvor: https://budiminfo.me

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je Budžet za 2023. godinu apsolutno održiv i da štiti građane i privredu.

Damjanović je u Dnevniku TVCG komentarisao ocjenu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je kazao da je predloženi budžet za narednu godinu potrošački, planiran na nerealnim pretpostavkama i neodrživ usljed visokih deficita koji su planirani.

„Dobrodošla je svaka njegova kritika, ali radije bih da je dao i određene sugestije. Budžet je aposlutno održiv, dali smo okvir koji štiti građane i privredu i pokušava da nepovećanjem poreskih stopa, sjedne strane, već širenjem poreske baze i restriktivnim planiranje prihoda, a sa druge strane, usmjeravanjem troškova da napravimo jednu strukturu koja će za naredne godine pripremiti Crnu Goru kada se očekuje privredni rast“, rekao je Damjanović, koji smatra da će privredni rast biti veći od planiranog.

Predlogom budžeta definisano je da se Crna Gora može zadužiti do 600 miliona eura naredne godine.

„Lično mislim da toliko neće biti potrebno, to je stvar opreznosti. Jedan dio zaduženja biće kod velikih partnerskih banaka, sa kojim inače Crna Gora ima partnerske odnose – Dojče banka, Kredit Svis, OTP i tako dalje“, naveo je Damjanović.

U ovom trenutku, kako je doda, ne postoji potreba za emisijom obveznica, zbog, kako je pojasnio, njihovih cijena i finansijskih globalnih dešavanja.

Damjanović je poručio da čuvaju standard građana.

„Povećavamo zarade u javnom sektoru što je administracija godpodina Đukanovića, a i prethodna, propustila da uradi, do 20 odsto čuvajući taj standard zbog stope inflacije koja je taj standard narušila. Privredi dajemo šansu jer ona mora da iznese i javni sektor i nelegalni dio privrede“, kazao je Damjanović u Dnevniku TVCG.

On je poručio da Crna Gora ima šanse da kroz privredni rast iskorači naredne godine, uz ulsov da predloženi budžet bude usvojen.

U utorak počinje rasprava o budžetu na skupštinskom Odboru za ekonomiju, a ministar finansija kaže da su svi konstruktivni amandmani dobrodošli.

„Sjednica Skupštine je počela i Budžet je na dnevnom redu, dakle očekuje se rasprava 3-4 dana naredne nedjelje i 3-4 dana one tamo. Očekujemo i amandmane, uz konstruktivan pristup parlamenta“, rekoa je Damjanović.

Stopa inflacije je 15 do 20 odsto, a neki artikli su poskupjeli i više. Za godinu su najviše poskupjeli mlijeko, sir, jaja, pa hljeb, ulje i meso.

„Na veliki dio roba i usluga utiče cijena goriva, a one ne zavise od nas“,istakao je Damjanović i podsjetio na umanjivanje akciza na gorivo od 50 odsto.

„Imamo mjere koje će štititi od cjenovnih šokova, prije svega hrane izazvanih rastom cijena naftnih derivata“, dodao je.

Damjanović j istakao da će 2023. biti nezvjesna godina za sve, pa i za Crnu Goru.

„Treba stvoritu uslove da Crna Gora izađe jača i narednih godina iskoriti razvojnu šansu“, zaključio je ministar finansija.

Izvor: https://www.rtcg.me