Категорије
Култура

U Podgorici povodom međunarodnog Dana sjećanja na žrtve Holokausta

Zabrinjavaju govor mržnje, ekstremizam i antisemitizam

Holokaust je danas pojam za svaki vid kršenja ljudskih prava velikih razmjera i zločina protiv čovječanstva. On obavezuje da kritički sagledamo prošlost, ocijenila je Nina Ofner Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice na komemoraciji priređenoj u Podgorici povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve šest miliona Jevreja, ali i preživjelih i njihovih oslobodilaca, svih onih – kako je ocijenila, „koji su stali u odbranu ljudskog dostojanstva i života, pravednika među narodima”.

Bio je ovo povod da se kroz film prikazan u sali Dodest okupljeni, među kojima i pripadnici diplomatskog kora u Crnoj Gori, još jednom podsjeti na istorijat zločina Hitlerovih njemačkih nacionalsocijalista i njihovih saveznika, koji su tokom Drugog svjetskog rata ubili šest miliona Jevreja, kao i pet miliona pripadnika ostalih evropskih naroda i manjina.

Simboličnim paljenjem svijeća, odata je pošta žrtvama Holokausta na dan kada su jedinice Crvene armije 1945. godine oslobodile nacistički logor Aušvic u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno najmanje 1,1 milion ljudi.

– Nažalost, svjedoci smo da su govor mržnje, ekstremizam, antisemitizam, negacija Holokausta dostigli zabrinjavajući nivo. Stoga svi zajedno moramo oblikovati našu budućnost uz promovisanje tolerancije, otvorenosti, prihvatanja drugih i različitih – navela je Ofner Bokan, apelujući da svi zajedno radimo na tome da se ŠOA (jevrejski naziv za Holokaust) ne ponovi.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta ne služi samo da se ne zaboravi na žrtve jevrejskog naroda, jer tako nešto ni nije moguće, ocijenio je u svom obraćanju ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić.

– Ovaj datum treba da nam pruži šansu da iskažemo pijetet prema milionima civila koji su proganjani i surovo stradali zbog drugačije rasne, nacionalne, vjerske pripadnosti. Svaka činjenica o stradanju tokom Holokausta i danas jednako zapanjujuća i upozoravajuća, počevši već od samog naziva koji na starogrčkom označava – „pogubljen vatrom”. Holokaust se nije desio najednom, već je imao političku pripremu bar dvije decenije prije nego je počeo, oličen u suludoj tezi o rasnoj inferiornosti Jevreja, odnosno superiornosti Njemaca arijevaca – rekao je Leposavić.

On je dodao da je sve preraslo u organizovanu mržnju, pa su pored Jevreja, u Holokaustu stradali i drugi narodi, Rusi, Poljaci, Srbi, Romi i druge ranjive grupe i seksualne manjine.

– Na ovom mjestu želim da podsjetim na važne poruke koje je ova velika žrtva jevrejskog naroda ostavlja civilizaciji kao njenu živu istoriju i veliko upozorenje – nacistički režim je pokazao da za dostojan život čovjeka i zajednice nije dovoljno puko postojanje zakona i njihova primjena. Jer, jedan od najvećih zločina u istoriji civilizacije izvršen je u skladu s pravnim propisima koje je progoniteljski režim uredno usvojio i objavio prije nego što je počeo sa izvršavanjem svojih nedjela. Od tada, pokazalo se da nije dovoljno da zakon važi, već da važi dobar zakon – rekao je Leposavić.

Ministar Leposavić je konstatovao da je veliko stradanje – Holokaust, pokazalo neophodnost vladavine prava, i to ne bilo kakvog. Zato je nakon Drugog svjetskog rata došlo do jurističke revolucije, redefinisanja pravnih konvencija i formulisanja zločina genocida, demokratizacije međunarodne politike. U savremenom društvu, koaže Leposavić, evidentan je govor mržnje i moralne indiferentnosti u postupanju i obavljanju javnih poslova.

– Važno je da se sjećamo žrtava Holokausta i činjenice da je njihovo stradanje moglo biti spriječeno. Svjedočeći ovaj dan, svjedočimo i da život pobjeđuje sve, pa i najveću patnju. Ovaj dan nas podjseća i da Jevrejska zajednica Crne Gore nije samo jedna od vjerskih zajednica, već predstavlja važan dio kulture Crne Gore, i doprinosi njenom unapređenju i njenih univerzalnih vrijednosti – zaključio je Leposavić.

Prigodnim programom, sastavljenim od kolaža dokumentarnih i umjetničkih svjedočenja žrtava Holokausta, a koje su interpretirali podgorički i danilovgradski gimnazijalci, završena je komemoracija, kojoj je prisustvovala i ministarka prof. dr Vesna Bratić.

Izvor: DAN

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.