Delegacija SOBNOR-a položila vijence na spomen-bistu narodnog heroja ubijenog prije 78 godina
Delegacije Saveza organizacije boraca Narodno-oslobodilačkog rata Crne Gore (SOBNOR) i njihove podružnice iz Podgorice obilježile su juče 78 godina od pogibije narodnog heroja Buda Tomovića.
Oni su položili vijence na spomen-bistu Buda Tomovića, ispred istoimenog Kulturno-informativnog centra (KIC) u Podgorici.
“Obilježili smo ovaj bolni dan 20. mart kada je prije 78 godina, od strane neprijateljskog rafala, mučki ubijen iz zasjede naš Budo Tomović, u mjestu Crkvine kod Kolašina, dok je obilazio svoje jedinice sa kojima je učestvovao u narodno-oslobodilačkoj borbi. Danas smo se poklonili sjenima i djelu narodnog heroja Buda Tomovića, borca za slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo i njemu u nezaborav na spomen-bistu u Podgorici položili smo cvijeće i odali dužnu počast”, kazao je predsjednik SOBNOR-a Radojica Radojević.
On je naveo da je bista otkrivena u oktobru 1959. godine, a da KIC sa ponosom već 55 godine nosi ime Buda Tomovića.
“Budovi posmrtni ostaci 13. jula 1957. godine sa Crkvina su prenijeti i sahranjeni na Gorici u Podgorici, gdje su i ostali posmrtni ostaci narodnih heroja. Rođen je 21. septembra 1914. godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu, a Gimnaziju na Cetinju, Podgorici i Nikšiću. Došavši na studije u Beogradu, Budo se odmah uključio u studenski pokret u kome je radio za čitavo vrijeme studija, borio se za jedinstvo studenskog pokreta i bio učesnik i organizator radničkih štrajkova i studenskih demonstracija. Član KPJ postao je 1935. godine”, kazao je Radojević.
Poslije završenog Pravnog fakulteta, dodao je, Tomović je otišao u Prag, na studije ekonomije.
“Ali, poslije završene druge godine studija, vlasti Kraljevine Jugoslavije nijesu mu dali pasoš za ponovni odlazak u Prag, zbog čega se vratio u rodni kraj i zaposlio kao advokatski pripravnik. Kao advokat u Podgorici često je zastupao i branio siromašne i to besplatno. Aktivno je učestvovao u radu SKOJ-a i KPJ. Bio je jedan od petorice urednika lista ‘Glas Crne Gore’ koji je tada pokrenut u Podgorici. Budo Tomović je bio sekretar pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Crnu Goru i član pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, a na Šestoj konferenciji SKOJ-a izabran je u članstvo Centralnog komiteta saveza komunističke omladine Jugoslavije. Budo je neumorno radio na pripremama Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori”.
Najveću aktivnost, kako je istakao, posvetio je omladini, tako da je njegovom inicijativom 1941. godine formirana Crnogorska narodna omladina.
“Na predlog Vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije, proglašen je za narodnog heroja 11. jula 1945. godine. Naša je trajna obaveza i najmanje što možemo da uradimo da nikada ne zaboravimo, one koji su svoje živote ugradili za slobodu našeg grada i naše domovine. Nadamo se da će časni i junački život narodnog heroja Buda Tomovića, biti uzor mladim generacijama i naraštajima, a ova spomen-bista će na ovom istom mjestu vječno ostati da nas na to posjeća. Neka vječno žive sjećanja na našeg Buda i na našu slavnu NOB”, poručio je Radojević.
Oštro protiv revizije istorije i skrnavljenja spomenika
Radojević je istakao da “danas živimo u vremenu kada pojedinci i grupe pokušavaju da negiraju lik i djela drugova i drugarica učesnika NOR-a i revolucije, a time i negiraju našu slavnu antifašističku prošlost”.
“SOBNOR Crne Gore, kao nastavljač njegovanja revolucionarnih tradicija i izvorne ideje naše slavne NOB, oštro će se suprotstaviti svim onim snagama i pojedincima koji negiraju našu slavnu NOB a veličaju poražene snage u Drugom svjetskom ratu. U sklopu ovog oštro dižemo glas i najoštrije osuđujemo nedavne pojave vandalizama i skrnavljenje spomenika i spomen-obilježja neodgovornih ljudi, koja su se dešavala nedavno kod nas i u regionu. Kao i pokušaje rehabilitacije ratnih zločinaca, koje predstavljaju ruganje žrtvama”.
Istakao je da osuđuju reviziju istorije i pozivaju sve antifašiste i časne ljude da se uključe u borbi protiv povampirenog fašizma bilo koje vrste, nacionalizma i istorijskog revizionizma.
Izvor: https://www.vijesti.me