Korupcija se mora zaustaviti u korijenu, u svakom sudu, tužilaštvu, državnom organu – svuda gdje je ima, a ima je na pretek i predstavlja rak ranu našeg društva. Tužilaštvo je u slučaju Blaža Jovanića preduzelo odgovarajuće radnje i siguran sam da ćemo vrlo brzo dobiti povratne informacije…
Ministar pravde Marko Kovač rekao je da je jedan od njegovih prioriteta depolitizacija pravosuđa, podsjetivši da su nedavna hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i aktuelnog predsjednika Privrednog Blaža Jovanića, degradirala pravosudni sistem u očima građana i evropskih partnera države.
”Ne želeći da predviđam konačan ishod predmetnih postupaka, iskoristiću ovu priliku da podsjetim i na posljednja dešavanja i postupke koji se vode protiv nekadašnjih nosilaca najviših pravosudnih i državnih funkcija u Crnoj Gori, a koji predstavljaju kap koja je prelila čašu i degradirala crnogorski pravosudni sistem – kako u očima naših građana, tako i u očima svih svjetskih i evropskih partnera pred kojima Crna Gora kao buduća članica EU snosi odgovornost”, rekao je on.
Šta ste postavili kao prioritete?
Cilj ovog Ministarstva će biti da što prije ispunimo obaveze koje se tiču privremenih mjerila za Pregovaračka poglavlja 23 i 24, jer je važno da što prije budu pretočena u završna. Naši prioriteti biće jačanje integriteta pravosuđa, kreiranje savremenih i kvalitetnih normativnih okvira u domenu građanskog i krivičnog prava, stvaranje uslova za proces optimizacije pravosudne mreže, jačanje prostornih i administrativnih kapaciteta u UIKS-u, kao i dodatno snaženje prava posebno osjetljivih kategorija lica, naročito djece, žena i osoba sa invaliditetom. Planiramo izradu Građanskog zakonika, kao kapitalno važnog legislativnog akta, ali i veoma krupne izmjene Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika.
Borba protiv korupcije je jedan od naših prioritetnih ciljeva. Precizan pravni okvir i pouzdane, snažne institucije su potrebne da podrže politiku prevencije i odvraćanja od korupcije što će obezbijediti poštovanje osnovnih prava građana.
Ovo je neophodno naglasiti jer samo nezavisno, depolitizovano i efikasno pravosuđe predstavlja preduslov da naše društvo, koje je dovoljno opterećeno vještački izazvanim dnevno-političkim podjelama, može imati potpunu vladavinu prava.
Sa namjerom ne želim da iznosim floskule, toliko puta već izgovorene od svih dosadašnjih resornih ministara i ostalih aktera sa političke scene: kako je za napredak potrebno vrijeme i zalaganje, kako je to dugačak put kojim moramo krenuti i postepeno ostvarivati ciljeve. Ne, zaista, Crna Gora više nema vremena za takvu dosadašnju praksu. Naprotiv, ciljeve moramo ostvariti odmah, korupcija se mora zaustaviti u korijenu, u svakom sudu, tužilaštvu, državnom organu – svuda gdje je ima, a ima je na pretek i predstavlja rak ranu našeg društva.
Jačanje nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa kroz punu implementaciju sistema planiranja ljudskih resursa u sudstvu i Državnom tužilaštvu – u narednom periodu potrebno je nastaviti sa primjenom zakonskih rješenja u odnosu na izbor i napredovanje sudija i državnih tužilaca i obezbijediti da se u budućnosti prevaziđu izazovi u pogledu usvajanja dvogodišnjih planova za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta, raspisivati jedinstvene konkurse na nivou Crne Gore, popunjavati upražnjena sudijska i tužilačka mjesta na transparentan način zasnovan na rezultatima. Depolitizacija pravosuđa se mora desiti odmah, u protivnom cijena i posljedice koju ćemo svi kao članovi društva plaćati biće nemjerljive”.
Napredak države u procesu pristupanja EU najviše zavisi od poglavlja 23 i 24. Dokle se stiglo sa izmjenama zakona o sudovima i koliko će to pomoći u ispunjavanju privremnih mjerila za ova dva poglavlja?
Pretpostavljam da se pod ovim pitanjem podrazumijevaju izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, na kojima intenzivno radimo. Izmjene ovog Zakona doprinose ispunjenju privremenih mjerila i i preporuka tijela Savjeta Evrope, kao i preporuka na koje ukazuje i Evropska komisija u izvještajima o Crnoj Gori. Tekst prve verzije ovog Zakona je skoro priveden kraju. Preostale su samo sitnije tehničke korekcije, nakon čega će ovaj Nacrt zakona biti dostupan i široj javnosti, ali i našim partnerima u Briselu.
Vjerujemo takođe da će se on nakon ljeta naći pred Skupštinom. Njime ćemo precizirati pitanja koja su duži niz godina ostavljala prostora za različita tumačenja, a samim tim i zloupotrebe. Mislim na sistem ocjenjivanja i napredovanja u sudstvu, etičke i disciplinske odgovornosti, kao i proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Ovi kriterijumi biće jasno definisani, a proces izbora predsjednika Vrhovnog suda biće pristupačniji, transparentniji. Takav proces će dovesti i do izbora, vjerujemo, najboljeg kandidata, čije će profesionalne reference i ljudske vrijednosti biti presudne.
Pominjana je analiza sporazumnog priznanja krivice i priprema izmjena Zakonika o krivičnom postupku u tom dijelu. Šta će se tačno mijenjati s obzirom na to da je pretjerano upotrebljivan taj institut?
Ministarstvo pravde je započelo reformu krivičnog zakonodavstva i otvorilo izmjene sistemskih zakona u ovoj oblasti, a u skladu sa tim je pripremilo i Analizu o primjeni sporazuma o priznanju krivice.
Njen finalni Nacrt je pokazao da crnogorski model, v.d. ko je propisan zakonom, odiše evropskim vrijednostima, i to ne samo po pitanju poštovanja kontinentalne evropske tradicije uređenja krivičnog postupka, već i propisivanja garancija za zaštitu okrivljenih i žrtava u ovim postupcima. Ipak, postoje pojedini segmenti u postupku koji traže dodatno usaglašavanje sa aktuelnim standardima i praksama Evropskog suda za ljudska prava.
Institut sporazuma o priznanju krivice sam po sebi nije problematičan. Problematičan je način na koji se on koristi. S tim u vezi, i laička i stručna javnost je s pravom bila nezadovoljna blagom kaznenom politikom koja je proizlazila iz primjene tih sporazuma.
Koliko v.d. stanje u Vrhovnom sudu i drugim sudovima usporava ažurnost rada sudova? Nedavno ste vratili na “doradu” izbor predsjednika Upravnog suda?
V.d. stanje, ne samo u Vrhovnom sudu već i u svim drugim pravosudnim institucijama, nije dobro za efikasno funkcionisanje sistema. Svjedoci smo da je u prethodnom periodu v.d. stanje u Sudskom savjetu izazvalo brojne probleme koji su se odrazili na rad sudova, a koje ćemo, vjerujem, uz zajedničke napore ove Vlade i parlamenta riješiti u bliskoj budućnosti. Nadam se i da ćemo konačno imati novi Sudski savjet koji će funkcionisati u punom kapacitetu. Kao ministar pravde i član Sudskog savjeta, lično ću se zalagati da se u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima ulože dodatni napori da se v.d. stanje prevaziđe – kako u Vrhovnom sudu tako i u Sudskom savjetu.
Prilikom odlučivanja o stavljanju na dnevni red tačke o izboru predsjednika Upravnog suda, na sjednici Sudskog savjeta izdvojio sam mišljenje i ukazao na povredu člana 17 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, nakon čega je Savjet konstatovao da nije ispoštovana prethodna procedura u smislu da je bila praćena povredama navedenog člana Zakona. Takođe je konstatovano da to nije u skladu sa dosadašnjom praksom samog Savjeta i pravnim stavovima Upravnog suda zauzetim u identičnim situacijama prilikom odlučivanja u konkretnim upravnim sporovima.
Naime, jedan od kandidata za predsjednika suda je u trenutku prijave na oglas, kao i tokom čitavog postupka, bio član Sudskog savjeta, što je u direktnom sukobu sa odredbom čl.17 Zakona koji propisuje da za vrijeme trajanja mandata u Sudskom savjetu član istog iz reda sudija ne može biti biran u sudu višeg stepena ili za predsjednika suda.
Dakle, u konkretnom slučaju, u trenutku prijave na oglas za predsjednika Upravnog suda kandidat ne može biti član Savjeta, već je prijava uslovljena prethodnim podnošenjem ostavke na članstvo u istom. I sam Upravni sud u jednoj od svojih presuda navodi da bi svako drugo tumačenje navedene norme imalo za posljedicu i legitimnu sumnju u nepristrasan rad Sudskog savjeta, kao neophodnog aspekta vladavine prava prilikom odlučivanja o izboru sudija, odnosno predsjednika suda u kojima se kao kandidat pojavljuje član Savjeta.
Vaš prethodnik Zoran Pažin zalagao se da tužilaštvo postane dio izvršne vlasti, a takva praksa postoji i u nekim drugim zemljama. Da li se razgovara ili razmišlja u tom pravcu i je li to dobro rješenje za Crnu Goru?
Državno tužilastvo je ustavna kategorija, jedinstven i samostalan državni organ… Takođe, Ustavom je određeno da samostalnost državnog tužilaštva obezbjeđuje Tužilački savjet i da vrhovnog državnog tužioca na predlog Tužilačkog savjeta bira i razrješava Skupština dvotrećinskom većinom. Vaši navodi bi iziskivali izmjenu Ustava, koja predstavlja jedan složen i dugotrajan proces koji je veoma zahtjevan u sadašnjem trenutku. Takođe, kod ovog pitanja treba imati u vidu i evropske standarde, koji sve više ukazuju na potrebu postojanja nezavisnog državnog tužilaštva, a naročito u pravnim sistemima, poput našeg, u kojima je tužilaštvo nadležno za rukovođenje istragom.
Pošto je u prošlosti postojao neformalni uticaj ministra pravde na tužilaštvo i sudove, zar nije bolje te stvari uvesti u zakonske tokove umjesto da Vaša nadležnost bude samo tužilačka uprava?
Nadam se da će sve formalne i neformalne pretpostavke o uticaju od strane bilo koga, iz izvršne ili zakonodavne vlasti, na sudstvo i tužilaštvo nestati za vrijeme mandata ove Vlade. Takođe, istinski se nadam da ću biti posljednji ministar pravde koji je član Sudskog savjeta jer vjerujem da se ta ustavna odredba mora promijeniti. Poštujući međunarodne standarde i ustavna određenja, smatram da jedini nadzor koji Ministarstvo može da vrši nad pravosudnim organima jeste upravo nadzor nad sudskom i tužilačkom upravom.
Iz Evropske komisije očekuju potpunu primjenu sugestija Venecijanske komisije kada je u pitanju Tužilaštvo i izbjegavanje politizacije izbora članova Tužilačkog savjeta. Da li se šta radi u tom pravcu?
Smatram da je priča o politizaciji izbora članova Tužilačkog savjeta bila predimenzionirana i iskorištena u dnevnopolitičke svrhe. To, na kraju krajeva, potvrđuju i rezultati Tužilačkog savjeta. Danas imamo uspostavljen novi sastav Tužilačkog savjeta. Njegova funkcionalnost može se ocijeniti kroz već spovedene postupke imenovanja v.d. VDT-a i glavnog specijalnog tužioca, kao i kroz izbore novih tužilaca i njihova napredovanja.
S tim u vezi bih posebno istakao da su sve ove odluke donijete glasovima i uglednih pravnika i državnih tužilaca i predstavnika Ministarstva pravde ili NVO sektora, kao i da gotovo nikad nemamo situaciju da o bilo kojem pitanju odlučuje samo jedan glas. Vjerujem da to treba sve nas da raduje i da upravo ta sinergija i razmjena mišljenja koja postoji u Tužilačkom savjetu treba da bude pokazatelj da li je neka norma prošla test vremena, ili nije. Ipak, isto tako, uvažavamo preporuke Venecijanske komisije i polažemo nade da ćemo sve ono što se odnosi na, prije svega, disciplinsku i etičku odgovornost, što prije prevesti u pozitivno pravo.
Imate li saznanja o postupku koji se vodi protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, da li je tražena vaša pomoć u nekom dijelu istrage?
Radi se o veoma složenom i važnom postupku koji je sa pravom okupirao pažnju crnogorske javnosti. Kao ministar pravde ne mogu ulaziti u detalje samog postupka, već prepuštam nadležnom tužilaštvu da rukovodi istragom u skladu sa njihovim zakonskim ovlašćenjima. Ono što mogu reći jeste da će nadležni organi imati punu podršku da svoj posao obavljaju nezavisno, nepristrasno i u skladu sa zakonom. Na taj način bi svaki pokrenuti postupak dobio svoj sudski epilog, ne ulazeći u eventualni ishod bilo kog pojedinačnog slučaja.
Pritisak javnosti je razumljiv i očekivan, ali vrijeme je da tužilaštvo i sudovi počnu da funkcionišu u punom kapacitetu, ne obazirući se na bilo kakve pritiske koje određeni slučajevi sami po sebi donose. Siguran sam da imamo sposobne ljude od integriteta u sudstvu i tužilaštvu, počevši od glavnog specijalnog tužioca pa sve do posljednjeg zaposlenog u tom lancu, koji su spremni da iznesu teret ovakvih postupaka u profesionalnom smislu.
Da li bi Sudski savjet trebalo da naloži provjeru predmeta bivšeg predsjednika Privrednog suda i cjelokupnu njegovu kontrolu? Može li se doći u sličnu situaciju i sa odlukama Vrhovnog suda ili makar nekima od njih?
Odgovor na ovo pitanje je identičan prethodnom, jer i u ovom slučaju javnost sa pravom očekuje informacije o ishodu postupka, zato bih ponovio svoje stavove kao i u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda. Podsjećam javnost na obavezu poštovanja ustavnog načela prezumpcije nevinosti, sve dok se u sudskom postupku ne utvrdi nečija odgovornost.
Što se tiče provjere predmeta i rada bivšeg predsjednika Privrednog suda, informisan sam da je nadležno tužilaštvo preduzelo odgovarajuće radnje i siguran sam da ćemo vrlo brzo dobiti povratne informacije koje su neophodne kako bi svi ostali organi, pa i Sudski savjet, mogli preduzeti eventualne dalje korake iz svoje nadležnosti.
Šta ćete preduzeti da se vrati povjerenje u pravosuđe koje je bilo narušeno i prije ovih hapšenja?
Insistiraću da svi nosioci pravosudnih funkcija i nadležni organi u pravosudnom sistemu postupaju u skladu sa Ustavom i zakonom, da odgovaraju oni koji se pri svom radu ne pridržavaju Ustava i zakona, kao i da o svim postupcima pravosudnih organa javnost bude blagovremno obavještavana.
O Temeljnom ugovoru se niste puno izjašnjavali. Jeste li vidjeli verziju koju je spremila prethodna Vlada, da li će ona biti prilagođena tekstu koji je već potpisan sa ostalim vjerskim zajednicama i kada će to biti riješeno kako bi se stavila tačka na to pitanje?
Ministarstvo pravde radi na očuvanju, unapređenju i uspostavljanju partnerskih odnosa sa vjerskim zajednicama. Takođe, odlučni smo da vodimo dijalog sa svim zaintersovanim vjerskim zajednicama koje su, shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, upisane u evidenciju vjerskih zajednica.
Pregovori sa SPC su započeti još 2012. Namjera ovog Ministarstva jeste da se sklapanjem potencijalnih ugovora dodatno osnaže prava i slobode vjerskih zajednica koja su zagarantovana Ustavom Crne Gore i Zakonom.
Takođe, Ministarstvo pravde će formirati Radni tim u kom će, osim članova iz Ministarstva, biti i predstavnici drugih resora koji će se baviti pitanjima vjerskih zajednica.
Hoće li v. d. direktora UIKS-a Rade Vojvodić biti predložen za direktora te institucije i da li se razmišlja o specijalnoj bolnici u Risnu za zatvorenike?
Gospodin Vojvodić je nedavno, na moj predlog, postavljen za vršioca dužnosti UIKS-a, na period u trajanju ne dužem od 6 mjeseci, a u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama. Nemam razloga za sumnju kada se radi o kvalitetu gospodina Vojvodića i od njega očekujem konkretne rezultate, kako bi se ovaj važan državni organ osnažio i ostvario pun kapacitet u radu. Radi se o veoma osjetljivoj poziciji u sistemu državne uprave. Očekujem mnogo od novog menadžmenta. Znam da isto očekuju kako lica koja borave na služenju kazne, tako i zaposleni koji obavljaju veoma zahtjevne poslove u izuzetno teškim uslovima.
U narednom periodu će poboljšanje uslova za rad službenika UIKS-a, kako u materijalnom tj. finansijskom, tako i u smislu kadrovskog osnaživanja, biti jedan od prioriteta u mom radu. Siguran sam da će i novi vršilac dužnosti direktora dati svoj puni doprinos, i nema razloga da ne nastavimo dalju saradnju.
Nadamo se pomaku oko izručenja Marovića
Ima li ikakvog pomaka oko izručivanja Svetozara Marovića iz Srbije, tamo je i Dragan Kovačević. Koliko to šteti unapređenju političkih odnosa između dvije države koji su ozbiljno narušeni, jer Srbija postaje sigurna luka za naše bjegunce od pravde?
Svakako da to pitanje ne doprinosi poboljšanju odnosa između dvije države. Ministarstvo pravde i ostali nadležni organi učinili su sve što je bilo neophodno i što je propisano domaćim i međunarodnim propisima.
Nadam se da ćemo ubrzo vidjeti pomak i na tom planu, s obzirom na to da ova Vlada intenzivno radi na poboljšanju saradnje sa Srbijom. Svoje međunarodne obaveze svi moramo izvršavati i region mora biti ujedinjen u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je činjenica koju svi moramo prihvatiti i zajednički raditi na tome jer, ukoliko saradnje između nadležnih organa nema, a priori ćemo izgubiti borbu sa organizovanim kriminalom pa i sa korupcijom, što nije u interesu bilo kojoj državi u regionu.
Poraz društva je da novinari traže status službenog lica i beneficirani staž
Šta mislite o potrebi da se novinarima omogući beneficirani staž?
Naravno da ću podržati svaku inicijativu kojom se nastoji poboljšati rad i, u konačnom, status novinara u Crnoj Gori. Iako to pitanje nije u nadležnosti Ministarstva pravde, svjestan sam značaja koje novinari imaju u tranzicionom društvu kao što je naše. Bez kvalitetnog novinarstva, tu prije svega mislim na istraživačko novinarstvo, Crna Gora ne može postići punu reformu društva i dostići visoke standarde koje smo postavili pred sobom. Sloboda govora, nepristrasnost i nezavisnost u novinarstvu su neizostavni uslovi za demokratizaciju društva.
Zaista sam razočaran što imamo situaciju u kojoj novinari traže za sebe ne samo beneficirani radni staž, već i status službenog lica. Smatram da to predstavlja jedan od najvećih poraza našeg društva i odgovornost je na svima nama da popravimo to stanje. U tom dijelu, novinari će uvijek imati moju podršku, bez obzira na funkciju koju pokrivam. Nadam se da ćemo jednog dana imati novinara koji neće tražiti status službenog lica, niti beneficiran radni staž jer ćemo tek tada imati društvo koje je napravilo prve ozbiljne korake u procesu dostizanja demokratije.
Izvor: https://www.vijesti.me