PORAŽAVAJUĆE DA DVIJE GODINE NEMAMO INFRASTRUKTURNE PROJEKTE, CIJENE NA PRIMORJU PRAVE OZBILJAN PROBLEM TURISTIČKOJ PRIVREDI
Ministar finansija u Vladi Crne Gore Aleksandar Damjanović, u intervjuu za portal Standard je kazao da javnost ne treba da sumnja da će sistem javnih finansija u Crnoj Gori biti stabilan i održiv, ali da je jedan od ključnih problema to što već dvije godine nemamo ozbiljne infrastrukturne projekte. On je govoreći o prihodima od turizma, uputio apel privredi da shvati da se cijene moraju prilagoditi i spustiti, kako bi i na taj način bili konkurentni u regionu. Kao ekonomista smatra da su nesporne prednosti svake regionalizacije, pa i Otvorenog Balkana, ali ističe da je u političkom smislu potrebna debata, te da bi volio da dobijemo konkretan stav od partnera iz EU o ovom pitanju. Damjanović je, između ostalog, govorio i o programu Nove poreske politike, povećanju penzija, gašenju kompanije Montenegro Works…DVA MJESECA RADA KAKO BI DOŠLI DO PRAVIH BILANSA, DO SEPTEMBRA REBALANS BUDŽETASTANDARD: Nakon tri mjeseca na funkciji ministra finansija, a u odnosu na zatečeno stanje u Ministarstvu, da li ste uspjeli da uočite koji su problemi gorući u ovom resoru? Šta će biti Vaši prioriteti u narednom periodu?DAMJANOVIĆ: Osim promjene Uredbe o Vladi i činjence da je Ministarstvo finansija ponovo samo bez socijalnog staranja i sve ono što je tehnički trebalo odrađivati u tom dijelu, uključujući sistematizaciju, i sve ostale radnje, suštinske stvari koje su detektovane prije svega se tiču nekih projekcija i nekih budžetskih realizacija koje nisu bile dobre i shodno toj detekciji je i najavljeno da će trebati da se radi rebalans. Dakle, prihodi koji su bili planirani, a koji nisu imali zakonski osnov, nisu smjeli bit planirani, rashodi koji su bili planirani nisu bili dovoljni imajući u vidu da je došlo prilikom usvajanja budžeta do određenih zakonskih izmjena koje su izazvale nove troškove. Sve u svemu, bio je to jedan ozbiljan dvomjesečni rad da se dođe do pravih bilansa, da se ispostavi da najmanje 100 miliona eura fali u Fondu za zdravstvo i Fondu PIO za realizaciju zakonskih obaveza, da fali još najmanje 50 miliona za ostale potrošačke jedinice, da će biti neophodno da se to finansira dodatnom akumulacijom, dakle ne samo sredstvima depozita koja su trošena tokom 2021. godine. To je nešto što je ponijelo najviše vremena i mi ćemo ili krajem jula, a najvjerovatnije početkom septembra ići sa rebalansom, to će zavisiti od funkcionalnosti parlamenta. Ostalo se ticalo brojnih obaveza i tekućih i novostvorenih i komunikacija sa međunarodnim akterima, međunarodnim finansijskim institucijama, sa unutrašnjim akterima i mislim da smo uspjeli da vratimo ozbiljnost, predvidljivost i stabilnost u radu Ministarstva finansija. To naravno djeluje tako i na Vladu imajući u vidu da je Ministarstvo finansija jedan bitan šraf u funkcionisanju Vlade.STANDARD: Da li nam je trenutno stabilan finansijski sistem?DAMJANOVIĆ: Da bi bio stabilan mora da bude brižljivo, pažljivo i odgovorno planiran, da bude predvidljiv, trudimo se da to tako i bude. Stabilnost će naravno zavisiti konkretno i od tekućih ekonomskih aktivnosti, od ekonomske situacije u državi, zavisi dosta i od spoljnih faktora, na koje Crna Gora teško može da utiče, dakle pandemiju koja i dalje traje, rat u Ukrajini koji je doveo do spoljnih šokova i u smislu snabdijevanja i cijena, prije svega nafte i namirnica, inflacije koja nije posljedica samo rata već i dugotrajne borbe protiv pandemije od strane velikih država, štampanje velike količine novca, a Crna Gora koristi euro kao valutu i ona trpi tu vezenu inflaciju i sve ono što to izaziva na tržištu. Dakle, stabilnost će zavisiti i od naše ozbiljnosti u odnosu na domaće i međunarodne aktere. U svakom slučaju, javnost ne treba da sumnja da će sistem javnih fiansija u Crnoj Gori biti stabilan i održiv, način na koji ćemo tu stabilnost i održivost da obezbijedimo biće potpuno prezentovan javnosti, kao što se prezentuje svakodnevno, biće transparentan, imajući u vidu da je transparentnost nešto što je falilo ranijem radu Ministarstva.STANDARD: Kada je riječ o ovoj turističkoj sezoni, kakva su Vam očekivanja, koliko se prihoda od turizma očekuje i hoće li oni biti ključni za stabilizaciju finansijskog sistema?DAMJANOVIĆ: Turistička sezona je imala dobar početak u tzv. predsezoni, imajući u vidu april i maj, a onda je došlo do jedne male stagnacije. Sada dobijamo ponovo pokazatelje da raste broj noćenja i broj turista koji ulaze u CG. To još uvijek nije na nivou željene 2019. godine, dok je 2021. bila specifična jer smo bili jedina otvorena država kada je bila pandemija u jeku i tada smo profitirali na toj otvorenosti. Sada su sve ostale države otvorene, spustili su cijene usluga, govorim o Grčkoj i okruženju, a ozbiljan faktor koji nam je napravio problem jeste praćenje sankcija prema Ruskoj Federaciji, imajući u vidu da su ruski turisti ovdje proizvodili više od 20% noćenja, te imajući u vidu stepen potrošnje to je vjerovatno bilo od 25 do 30% ukupne turističke potrošnje. To se ne može nadomjestiti ni u pet godina, a kamoli u jednoj, tu ne treba kriviti bilo koju administraciju ni prethodnu, ni ovu, prosto su to trendovi koji se moraju pratiti. Nažalost, od naših evropskih partnera nema dovoljno želje da se nađe način da se kompenzira to što CG prateći politiku kluba kao kandidat za EU, trpi određene ekonomske i finansijske posljedice, moramo to sami da radimo. Dakle, sa tim faktorom, da nije tih sankcija sezona bi bila rekordna i to treba reći otvoreno. Ovako ćemo vidjeti, trudićemo se da u ovoj drugoj polovini jula i tokom avgusta kada je špic sezone to nadoknadimo i priđemo onome što je 2019. godina. U svakom slučaju, jedan dio turističke potrošnje i dalje je van dometa, u sivoj zoni, tu nalazim resurse da se obezbijede obaveze prema državi koje ima turistička privreda i mislim da kroz unaprjeđnje fiskalizacije možemo doći do željenih prihoda od turizma koji bi nam naravno značajno pomogli da u ostatku godine imamo još stabilnije javne finansije.UKOLIKO BUDE NAJAVE NESTAŠICA BIĆEMO SPREMNI, VISOKE CIJENE PRAVE PROBLEM TURISTIČKOJ PRIVREDISTANDARD: Kakve su Vaše prognoze o mogućim ekonomskim i energetskim krizama, da li CG ima kapaciteta da se bori sa ovom inflacijom. Nedavno smo čuli zabrinjavajuće poruke da za par mjeseci može doći do nestašica hrane, goriva i struje. Kako to komentarišete, kakve su Vaše informacije?DAMJANOVIĆ: To je nešto što ne zavisi od nas, teško može biti prognozirano i sami znate da i mnogo veće države trpe posljedice i pripremaju se za moguće neke jesenje dodatne šokove. Zato sam negdje rekao u Parlamentu, a ponavljam to i u Vladi, ne treba se bojati brzih izmjena zakona i podzakonskih akata, lijepo je imati zakon na snazi duže vrijeme, onda je to predvidljivo i slično, ali sada moramo dnevno da reagujemo. Znate i sami da smo neke mjere već donijeli koje daju svoje rezultate, ukoliko bude najava nekih nestašica ili dodatnih cjenovnih šokova bićemo spremni za to. Mislim da smo uspjeli da u razgovorima sa našim partnerima, prije svega iz regiona i okruženja, iz Srbije obezbijedimo neophodne bilanse osnovnih životnih namirnica u CG i da u tom dijelu neće biti problema. Vezano za cijene tih namirnica, kao i cijene nafte i naftnih derivata i ostalih sirovina, građevinskih materijala, berzanskih cijena i berzanskih roba, tu nemamo baš neku veliku moć da na njih utičemo ali možemo ih na dnevnoj bazi sagledavati, sagledavati trendove i blagovremeno se pripremati da sve ono što država može da uradi, uradimo da bi zaštitili prije svega standard građana i interese domaće privrede. U tom smjeru ćemo djelovati proaktivno i učiniti sve i znam da će to dati svoje efekte, da zaštitimo i građane i privredu.STANDARD: Koliko je smanjenje akciza na gorivo i ograničavanje marži na pojedine proizvode olakšalo građanima, a koliko je uticalo na budžet? Da li bi trebalo i da li će Vlada nastaviti sa sličnim mjerama?DAMJANOVIĆ: Do polovine jula jedna uredba koju je vlada donijela maltene odmah nakon svog konstituisanja dala je efekte na način da je budžet uskraćen za 10 miliona eura akciznih prihoda od goriva, ali je tih 10 miliona direktna podrška građanima i privredi da bi normalno funkcionisali. Bez obzira na smanjenje cijena goriva na berzi koje smo imali nakon dužeg niza poskupljenja i povećanja cijene, ostao sam i ostali smo pri namjeri da do 30. avgusta, do kraja sezone imamo umanjenje polovine akcizne obaveze, to je nekih 22 centa, što direktno ide u interes potrošača. Mislim da je to dobra poruka i kao jedna vrsta dodatne ”turističke ponude’’, da negdje i kroz cijenu goriva koja je među najnižim u regionu budemo cjenovno konkurentni i da turisti i to mogu da očekuju imajući u vidu da neki dio cijena pojedinih usluga, smještaja, odnosno pića i hrane u restoranima, odnosno na plažama i te kako nije konkurentan što pravi ozbiljan problem turističkoj privredi. Poziv da i privreda shvati da mora i na taj način da konkuriše regionu i da prosto, uvažavajući naravno interese privrede i svih preduzetnika, se moraju cijene prilagoditi i spustiti, kako bi se uzelo što više od tog turističkog tržišta ili ukupne potražnje u regionu.PORESKA POLITIKA PREKO LEĐA PENZIONERA, CILJ DA DO KRAJA MANDATA MINIMALNA PENZIJA BUDE DO 60% MINIMALNE ZARADESTANDARD: Kada govorimo o cijenama, krizi i standardu građana, najava je da će minimalna penzija od 1. septembra biti 200 eura. Da li smatrate da je to dovoljno i da li će se u narednom periodu Ministarstvo baviti statusom penzionera? Dodatno, molim da prokomentarišete proteste policajaca i njihovo nezadovoljstvo platama.DAMJANOVIĆ: Dakle, sa tim sam se sreo odmah, zbog nove poreske politike ili popularnog programa Evropa sad, koji je sada pretvoren u političku partiju. Došlo je do određenih problema, kako kod obračuna zarada i bruto zarada u smislu beneficiranog staža za policiju, to smo riješili sa određenim dodatkom, dosta se kasnilo ali se moralo kasniti jer je zatečeno stanje bilo problematično i tražio se zakonski model da se to riješi. Zakonske modele tražimo i u drugim problemima koji su nastali zbog te politike, to su problemi koji se tiču male penzije, odnosno sada velikog zaostajanja minimalne penzije u odnosu na minimalnu zaradu, još većeg zaostajanja prosječne penzije u odnosu na prosječnu zaradu i penzioneri su neko ko je istrpio novu poresku politiku i preko čijih leđa se ona profilisala, to znači da im se mora izaći u susret. Željena minimalna penzija nakon usklađivanja, u septembru bi trebala da dođe na 200 eura, ta formula je rotaciona i ona zavisi i od inflacije i od rasta zarada, a kada budemo imali te precizne pokazatelje inflacije, znaćemo tačno koliko će biti iznos minimalne penzije. Ja negdje mislim, odnosno znam i to je prosto ciljana norma koju ćemo ostvariti za mandat ove Vlade, a to je da minimalna penzija bude u nivou od 55 do 60% u minimalnoj zaradi i da to bude isto za prosječnu penziju. Sada to nije tako, to je debelo zaostajanje, u tom smislu sam najavio da ćemo ići sa jednokratnom podrškom svim penzionerima u CG na način da će penzioneri sa najmanjim minimalnim penzijama, čak ih ima nažalost ispod minimalne, dobiti jednokratnu naknadu koja će biti mnogo veća nego ona naknada koja je bila prošle godine i da će kako se bude išlo prema penzionerima koji imaju veće penzije opadati taj iznos naknade. Pretpostavljam da negdje penzioneri sa najvećim penzijama nisu u potrebi da dobijaju jednokratne naknade. To je nešto što planiramo da uradimo krajem trećeg, početkom četvrtog kvartala tekuće godine.STANDARD: Pomenuli ste program nove poreske politike. Kako Vam program poznatiji kao ”Evropa sad” djeluje danas, budući da su brojne ocjene da je drastičan rast cijena svih proizvoda i usluga ”pojeo’’ svako povećanje plata? Da li Ministarstvo radi na kontroli i unaprjeđenju ovog programa poreskih reformi?DAMJANOVIĆ: Ja sam neko ko se u kontinuitetu desetak godina, možda jedini zalagao za radikalno smanjenje doprinosa, rasterećenje poslodavaca i u smislu postepenog stvaranja prostora za povećanje zarada. I neko ko je podržao apsolutno i ove mjere kada su bile najavljene u novembru-decembru mjesecu, imajući u vidu da je zaostajanje rasta zarada i penzija u odnosu na rast bruto domaćeg proizvoda zadnjih godina bilo enormno. Međutim, kada se ušlo u taj plan realizacije nove poreske politike onda je trebalo mnogo, mnogo brižljvije, pažljivije i preciznije planirati i budžet i način kako nadomjestiti neka sredstva. Znate, ako idete radikalno pa skinete i ukinete doprinose za zdravstvo onda znate da ćete da imate problem u Fondu zdravstva i morate da planirate dovoljno sredstava, a ne da na teret nedostajućih sredstava FZO, na teret malih penzija, na teret problema koji imaju lokalne samouprave, na teret problema koji su se desili u Upravi policije i tako dalje, da faktički planirate politiku, to ne može tako. Moralo se ići mnogo brižljivije i postepeno, a apsolutno treba da se sve čini da se zarade povećaju, ja i sad mislim da one moraju da budu još veće i radimo na tome da budu veće, ali da to bude održivo u Budžetu i da to korespondira i sa rastom ekonomske aktivnosti i sa rastom produktivnosti. To su floskule, da bi neko drugi sada, da sjedi ovdje dao prosječne plate po 1000 eura i penzije po 500 eura. One mogu da budu takve, ali onda građani treba da znaju da bi to koštalo u ovom trenutku 600 do 700 miliona eura duga, odnosno novog zaduživanja. Može i tako, dakle, ja mogu da poručim da plate ovdje treba da budu najmanje 1.500 eura i penzije od 700 do 800 eura, ali to košta 800 miliona do milijardu eura. Hajde da svi stvorimo prostor, da u naredne tri četiri godine raste ekonomska aktivnost, ne samo u turzimu nego i kroz infrastrukturne projekte, kojih nema ove dvije godine, a tome svi ćute. Znači da stvorimo uslove, da ekonomija raste i da negdje svi građani, ne samo privilegovani i bogati, a ima ih, dobiju ono što im pripada i što je realna cijena angažmana bilo kojeg pojedinca u današnjem 21. vijeku.NAPRAVITI RACIONALIZACIJU BUDŽETA, MONTENEGRO WORKS ”ČITAČI TUĐIH IZVJEŠTAJA KOJI TROŠE DRŽAVNI NOVAC”STANDARD: Da li je potrebno racionalizovati troškove Države i na koji način bi se to moglo sprovesti, od čega biste počeli?DAMJANOVIĆ: Govorili smo generalno o rashodnoj strani budžeta i problemima finansiranja te strane, odnosno svih troškova. Administracija je glomazna, na nekim mjestima nažalost ponovo nemate dobrog kadra, mnogo je ljudi otišlo u privatni sektor pogotovo specifična zvanja IT sektor, računovodstvo itd. a imate veliki broj kadrova, država je mala i kao takva mora da ima neke fiksne kapacitete koji imaju velike države, dakle i broj ministarstava kao što ima velika država i broj ostalih organa, prosto ekonomije obima kao u CG trpe zbog toga što moraju da imaju administraciju strukturiranu kao i najveće države. To je prosto tako, a to nam pravi ozbiljne probleme. Ja zaista mislim da je neophodno napraviti određene racionalizacije Budžeta. Pokušaćemo da zbog nove proeske politike koja je potpuno ruinirala sada Zakon o zaradama u javnom sektoru, u smislu odnosa koeficijenata, da zajedno kroz naredni Budžet nađemo prostora za dodatnu racionalizaciju, ne otpuštajući nikoga s posla i ne smanjujući nivo zarada. Naći ćemo prostora za racionalizaciju drugih troškova koji su ozbiljni, pokušaćemo da definišemo i novi Zakon o zaradama u javnom sektoru koji bi bio konzistentan, koji bi bio potpuno nesporan sa pravnog aspekta i koji bi bio nesporan sa aspekta odnosa zarada u javnom sektoru, jer one su sada potpuno pretumbane i na dnevnom niovu imate desetine institucija i branši koje se žale zbog odnosa koji je sada napravljen.STANDARD: Kad ste kod suvišnih troškova, KEP je predložio likvidaciju kompanije “Montenegro Works”. Je li ona bila jedna od suvišnih troškova?DAMJANOVIĆ: Pa nažalost ambicija koja je u startu možda i bila opravdana, da se definiše nešto što bi moglo da bude jedna vrsta kontrolora načina poslovanja u državnim preduzećima, se pretvorila u svoju suprotnost. Dakle, 490 hiljada eura osnivački kapital, godinu dana od osnivanja, nešto manje rada, imate da se ta kompanija u stopostotnom vlasništvu države, odnosno Vlade, bez ikakvog nadzora Vlade, bavi proučavanjem javno dostupnih podataka i računovodstvenih izvještaja. Od želje da se od toga napravi jedan holding koji gazduje državnim akcijama, došlo se do toga da to budu čitači tuđih izvještaja, koji uzgred troše državni novac i državne resurse i nema nijednog opravdanog razloga da ta firma na ovaj način nastavi da posluje. Da bi se pretvorila u holding, ona nije smjela biti nezakonito osnovana, kao što jeste, bez uporišta u Zakonu o privrednim društvima koji bi morao da se mijenja, ili donese Zakon o privrednim društvima u državnom vlasništvu, morao bi da se mijenja Zakon o tržištu kapitala, da bi se prosto definisao super holding koji bi gazdovao svim akcijama državnih preduzeća. U ovom trenutku uslovi za ovu firmu nisu stvoreni, da li ćemo stvoriti uslove to ćemo da vidimo. U svakom slučaju, ono što će biti urađeno do kraja godine, jeste formiranje fiskalnog savjeta kroz sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i odgovarajuće direkcije u Ministarstvu finansija koja će se baviti fiskalnim rizicima državnih preduzeća, što je i imperativni zahtjev naših evropskih partnera. Time ne da ćemo nadomjestiti ovo što je ova firma do sada uradila, nego ćemo mnogo više uraditi i prevazići njihov angažman u smislu onoga što država može da radi. Da li će se ići u varijantu super državnog preduzeća koje će biti gazda svim ostalim državnim preduzećima, to je ozbiljan posao koji ne može da se zavrašava na način kako je neko zamislio sa ovom firmom, koja nakon godinu dana od osnivanja nije opravdala očekivanja.STANDARD: Pomenuli ste da već neko vrijeme nemamo značajne infrastrukturne projekte. U vezi sa tim, kako Vam danas izgleda ambijent za investitore u CG?DAMJANOVIĆ: To je jedan od najvećih problema bivše administracije i bivših administracija. Dakle, već dvije godine nemamo ozbiljne infrastrukturne projekte, osim što smo završavali projekat autoputa koji nije nimalo jeftin, koji je kasnio i ispostavio dodatne troškove o kome nemam neke sjajne riječi, osim da je to prosto nasušna potreba, da je dobro što smo ga i otvorili i počeli da vozimo tim autoputem. Ipak, nije dobro što je sve to praćeno kontroverzama, nije dobro što nemamo još uvijek definisano precizno kad ćemo, u kojem najskorijem roku, da povežemo autoput sa Srbijom, jer nije to autoput iz nigdje u nigdje, nego je to autoput Bar-Beograd-Budimpešta i to treba reći. Negdje se, dijelom i zbog rata u Ukrajini ponovo stvorila mogućnost da se koridor od Mađarske preko Srbije ka Crnoj Gori, od Budimpešte do Luke Bar, koji je bio zapostavljen ”napuni’’ saobraćajnom i energetskom infrastrukturom i to znači apsolutni fokus na modernizaciji željezničke pruge, Luke Bar, završetak autoputa, razmišljanje o Jadransko-jonskom autoputu i o energetskoj infrastrukturi i energetskim projektima koje moramo da radimo zajedno sa našim prijateljima iz regiona. Bez toga nema mrdanja Crnoj Gori, bez toga nema nikakve ekonomske aktivnosti. Crna Gora ne može da otvori 20 ili 30 fabrika iz prerađivačke industrije i slično, da sada zaposli po 500 ili 1000 ljudi, to je iluzija. Crna Gora ima šanse u energetici, šanse u turizmu zajedno sa poljoprivredom, šanse u digitalnoj ekonomiji i još nekoliko branši. Sada je prilika, pogotovo da se kroz pripremu i startovanje velikih infrastrukturnih projekata napravi ekonomski zamajac, koji će kao takav da u godinu, dvije do pet odbaci ovo o čemu najviše i pričamo, realno održiv nivo zarada koje treba da budu veće i realno održiv nivo penzija koje treba da budu veće.Ambijent za investitore je problematičan zbog generalne nestabilnosti na tržištu, ali naravno i ovo će proći i očekuje se neki oporavak i ponovo dinamika na tržištu. Nisam zadovoljan realizacijom kapitalnog budžeta, ako maknemo sa strane autoput, tu moramo da napravimo određene pomake. Taj ambijent, što se tiče poreskih stopa i nekih procedura nije tako loš, ono gdje ima prostora da se ambijent značajno unaprijedi jeste jaka pravna država. Borba protiv korupcije, borba protiv kriminala, dio koji se tiče i prostorno-planske dokumentacije, dio koji se tiče brzih sudskih i drugih procedura, to je ono što bismo ponudili investitorima kojih ima, naročito investitora koji su zainteresovani za ozbiljne saobraćajne i energetske infrastrukturne projekte. Mislim da ova administracija koliko god da bude trajala treba da pripremi uslove i da startuje sa nekim od tih projekata, a da naravno svakoj drugoj bude mnogo lakše jer ozbiljan i najozbiljniji problem je što mi godinu i po dana osim vitruelnih aktivnosti nismo imali ozbiljne ekonomske aktivnosti u državi.GOTOV PREDLOG ZAKONA ZA ODUZETE CIGARETE, ŽALBE U POSTUPKU, ŠVERC IZ SLOBODNE ZONE ZAUSTAVLJENSTANDARD: Kako Vam se čine učinci Uprave prihoda i carina i njihove aktivnosti? Šta će Vlada uraditi sa oduzetim cigaretama i da li imate informaciju da li su se vlasnici javljali ili žalili na postupanje Uprave u ovim slučajevima?DAMJANOVIĆ: Država, odnosno Uprava je sprovela određene postupke shodno carinskom zakonu, oduzela je nelegalnu robu, a bivši vlasnici imaju mogućnost da se kroz upravni postupak žale. Na jedan dio rješenja koja je donijela Uprava, izjavljene su žalbe koje su ovdje u drugostepenom postupku, jedan dio je već riješen, drugi se rješava ne gubi se vrijeme. Mogućnost je da se na određena rješenja nastavi upravni spor pred Upravnim sudom, to je nešto što je potpuno nezavisno od činjenice da je CG zaustavila šverc cigareta iz Slobodne zone, a i dalje postoji prekogranični šverc zbog dispariteta u cijeni cigareta, sa tim se suočavamo i borimo. Činjenica je da je sa nekih 50% tržišta koje je bilo sivo ili crno tržište duvana unutar CG, dovedeno na nekih 25% i tu još ima prostora da taj dio unaprijedimo. Imamo robu koja je oduzeta i tražimo zakonski model, pripremljen je predlog zakona koji može da ide prema Parlamentu ukoliko Vlada o tome odluči. Time bi se u skladu sa domaćim zakonodavstvom Lex specialisom eventualno prihovodao jedan dodatni prihod od zaplijenjenog duvana. Vidjećemo kakva će biti sudbina tog zakona i vidjećemo kakva će biti komunikacija sa našim međunarodnim partnerima, jer CG ne želi da uradi ništa protivno bilo kojoj konvenciji ili bilo kojem pravilu i proceduri a vezanim za postupanje sa oduzetim cigaretama, ono što prije svega čuvamo jeste reputacija države i njena kredibilnost u međunarodnoj zajednici.DO KRAJA OTVORITI PRIČU O OTVORENOM BALKANUSTANDARD: Još jedno od aktuelnih pitanja, koje sa ekonomskog aspekta uglavnom pozitivno komentarišete, jeste inicijativa Otvoreni Balkan. Da li ste uočili i neke mane ovakve regionalne inicijative i kakav je Vaš stav po tom pitanju?DAMJANOVIĆ: Dobro je što je počelo o njoj da se priča, bila je ispod stola. Nažalost i dalje je veoma slaba argumentacija i onih koji podržavaju i onih koji su protiv ove inicijative. Mislim da bi bilo dobro da napravimo dovoljno prostora u medijima i u akademskoj zajednici, da do kraja otvorimo priču. Kao ekonomista smatram da su nesporne prednosti svake regionalizacije i svakog umrežavanja velikog tržišta, uniformisanja procedura, slobodnog protoka ljudi i roba. Na kraju krajeva monetarnog i fiskalnog približavanja država regiona gdje bi se kroz još bolju ekonomsku regionalizaciju stvarali uslovi za sve ono što je zajedničko svim državama Zapadnog Balkana, a to je Evropska unija. Jedan od faktora i najvažnijih uslova ulaska u EU je međusobna povezanost i regionalizacija, tako da sa te strane niko ne može biti protiv. Čak i Berlinski proces koji već 7,8 godina postoji a koji nije dao neke sjajne rezultate traži nadogradnju, kao i CEFTA, evo je šansa.U političkom smislu o tome možemo da debatujemo, volio bih da se osim naših prijatelja iz SAD koji se oko ovog pitanja javljaju i koji daju snažnu podršku OB, još više jave i naši prijatelji iz Brisela i EU gdje imamo podijeljena mišljenja i da negdje dobijemo konkretno da li CG zbog prihvatanja ove inicijative eventualno može da uspori svoj put prema EU.Ako bi se i ta dilema otklonila onda je jasno da je to prava šansa za Crnu Goru. Ako bi nam se jasno reklo ”nemojte, jer će to da uspori put u EU’’, onda da zastanemo i preispitamo svoju politiku. Znači, bilo bi lijepo da nas naši evropski partneri koji nas podstiču na mnoge reforme i daju nam podršku i sa kojima sarađujemo, negdje do kraja informišu i otvoreno govore i kako oni doživljaju ovu inicijativu i da li joj daju podršku.