Ministarstvo finansija pripremilo set novih zakona i mjera kojima se dodatno operezuju luksuz i visokoprofitabilne djelatnosti, suzbija siva ekonomije i sprečava izvlačenje neoporezivog novca
Ministarstvo finansija priprema set zakona i mjera u cilju povećanja budžetskih prihoda a odnosiće se na veće oporezivanje luksuza i visokoprofitabilnih djelatnosti, suzbijanja sive ekonomije u oblasti igara na sreću i izdavanja nekretnina, sprečavanja prevara kod obaveze plaćanja poreza na kapitalnu dobit i izvlačenja novca iz kompanija kroz pozajmice vlasniku i povezanim osobama…
To je najavljeno na jučerašnjem radnom doručku ministra finansija Aleksandra Damjanovića i njegovih saradnika sa novinarima.
Fokus svih mjera je na povećanju prihoda i stvaranju ušteda, kako bi se nadoknadio dio gubitaka državnog budžeta zbog ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i dijela poreza na zarade kroz program “Evropa sad” i smanjio deficit budžeta.
Već su u decembru usvojene izmjene zakona o porezu na dohodak koji Upravi prihoda daju veća ovlašćenja kod provjera obračuna i naplatu poreza na kapitalnu dobit, kao i izmjene zakona o dobiti pravnih lica kojim se uvodi porez na pozajmice koje fizička lica dobijaju od preduzeća. Završava se priprema podzakonskih akata na ova dva zakona. U pripremi su izmjene zakona o igrama na sreću i o sprečavanju nelegalnog poslovanja, dok se sa partnerima iz EU radi na rješenjima o dodatnom oporezivanju luksuznih proizvoda i visokoprofitabilnih djelatnosti u skladu sa preporukama EU.
Uvođenje e-visitora
Državni sekretar u ministarstvu finansija Ilija Vukčević kazao je da pripremaju uvođenje sistema e-visitor, po ugledu na Hrvatsku i zemlje EU, kojim se povezuju hoteli i drugi izdavaoci smještaja sa sistemom granične policije. Tako da će poreske vlasti imati uvid gdje taj gost boravi, da li je izdavalac smještaja za njega uplatio boravišnu taksu i PDV na smještaj, koliko je imao gostiju i da li je i koliko na kraju platio poreza na dobit.
Damjanović je kazao da je cilj da se obezbijedi dovoljno novca za funkcionisanje zdravstvenog sistema i svih ostalih javnih potreba, smanji siva ekonomija i omogući normalno poslovanje privredi. Od građana očekuje da budu najbolji kontrolori, da uzimaju račune, ne koriste sivu ekonomiju i da prijavljuju sve nepravilnosti, jer se samo tako može poboljšati kvalitet života u Crnoj Gori.
Kontrolisaće prodaju “Bemaksa”
Ministar je kazao da će Uprava prihoda i carina provjeriti prodaju “Bemaksa” i utvrditi koji iznos poreza na kapitalnu dobit treba da se plati u skladu sa novim zakonskim rješenjima.
”Vijesti” su u oktobru prošle godine objavile da je dotadašnji zvanični vlasnik “Bemaksa” Veselin Kovačević prodao stopostotni udio u toj firmi Ivanu Uboviću za 750 000 eura, iako je u zvaničnim bilansima kompanije vrijednost kapitala procjenjena na 142 miliona eura a neraspoređena dobit na 141 milion eura.
Vlada je u decembru predložila izmjenu zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim se predviđa mogućnost da Uprava prihoda i carina utvrđuje prodajnu stvarnu vrijednost udjela u pravnom licu ako je prodajna vrijednost u kuprodajnom ugovoru niža od tržišne. Skupština je usvojila taj predlog kao i amandman kluba poslanika SNP-a o utvrđivanju javnog interesa da taj član važi retroaktivno od 1. januara 2018. godine.
Damjanović je kazao da će u skladu sa zakonskom obavezom poreske vlasti provjeriti sve sporne prodaje preduzeća i udjela u njima u ovom periodu a da će to raditi ubuduće, kako se ne bi dešavalo da oni koji imaju najviše plaćaju minimalne poreske obaveze ili ih izbjegavaju.
Vukčević je u obrazlaganju ove zakonske novine kazao da će fokus u narednim mjesecima biti na povećanju prihoda, i da je ovo jedno od zakonskih rješenja u tom cilju.
”Radiće se reprocjene vrijednosti udjela u preduzećima koja su prodata i tamo gdje postoji razlika utvrditi novi iznos poreske obaveze prodavcu”, kazao je Vukčević.
On je naveo da zakon ima povratno dejstvo u prethodnom periodu od pet godina.
Kako će se plaćati porez na pozajmice iz firmi
Novina je i da će se u ovoj godini plaćati porez od 15 odsto na pozajmice koje firme daju fizičkim licima.
”Time se izbjegavaju situacije koje sada postoje da vlasnik preduzeća pozajmi firmin novac sebi, stalno produžuje rokove otplate, nikada ne plati porez, a firmu ostavi u dugovima. Svrha postojanja preduzeća nije da daje pozajmice fizičkim licima”, kazao je Vukčević.
Grupa poslanika SNP-a je krajem prošle godine predložila ovu izmjenu zakona o dobiti pravnih lica, gdje se na sve pozajmice fizičkim licima zaračunava ovaj iznos poreza a ministarstvo je dužno da u roku od 90 dana donese podzakonske akte. Ministarstvo finansija je tada dalo pozitivno mišljenje za ovu izmjenu zakona.
”Obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma odnosno pozajmice”, navedeno je u zakonu.
U slučaju kada je ugovor o pozajmici potpisan prije stupanja na snagu ovog zakona, koji je usvojen i stupio na snagu krajem decembra, obveznik je dužan da nakon isteka perioda na koji je taj ugovor zaključen obračuna i plati porez, ili ako zaključe novi ugovor kojim se produžava taj period.
Vukčević je kazao da cilj ove mjere nije samo da sada naplati iznos poreza na ove sporne pozajmice, već da se ovakva praksa prekine i da se poreski obveznici uvedu u regularne tokove, odnosno da ovaj novac prijave kao dobit, na nju plate porez i onda ga podignu za sebe.
On očekuje da će ova novina uticati na veću regularnost poslovanja pravnih lica i na bolju naplatu poreza na dobit.
Damjanović je kazao da je ovo bio jedan od načina na koji su oni koji imaju najviše izbjegavali plaćanje obaveza i imali siromašne firme sa poreskim dugovima.
”Džek pot” da plati dva miliona ako hoće da radi
Ministar je kazao da je prije dva dana potpisao odbijajuće rješenje da se kompaniji “Džek pot” za kazino u hotelu “Falkeinsteiner” u Bečićima da drugo produženje koncesije bez plaćanja koncesione naknade od dva miliona eura.
On je naveo da je zakon vrlo jasan za kazina – plaća se naknada od dva miliona eura, dobija koncesija na deset godina koja se jednom može produžiti na pet godina, a da se nakon toga ponovo mora platiti dva miliona za novu koncesiju.
Kako je pojasnio, sada će biti objavljen novi konkurs za koncesiju za kazino, na koji se može prijaviti postojeći ili neki novi priređivač, ali će morati da plati startnu naknadu od dva miliona eura.
Damjanović je ovo odgovorio na pitanje “Vijesti” da li će postupiti po usvojenom amandmanu Demokrata koji predviđa da Uprava prihoda i carina u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, izvrši provjeru svih činjenica bitnih za plaćanje jednokratne naknade od dva miliona eura.
On je naveo da se ranije nije moglo reagovati zbog odluke Privrednog suda iz februara prošle godine o uvođenju privremene mjere, koja je ukinuta presudom Vijeća tek u novembru. Vlasnici “Džek pota” su biznismeni Branislav Brano Mićunović i Sava Džigi Grbović.
Veće oporezivanje igara preko interneta
Vukčević je kazao da je novi zakon o igrama na sreću predat Briselu na ocjenjivanje.
”S obzirom na to da bi ta procedura mogla da traje do kraja godine, a da u ovoj oblasti ima potreba za hitnim reakcijama, pravimo izmjene postojećeg zakona kojeg ćemo predati Skupštini tokom proljetnog zasjedanja. Potreban je veći poreski obuhvat onlajn igara na sreću, proširivanje državnog onlajn nadzora nad priređivačima jer dvije trećine nisu obuhvaćene, definisanja obaveze plaćanja poreza na prihode iz inostranstva, koje sada neki plaćaju, a neki ne”, naveo je Vukčević.
On je kazao da planiraju i fiskalizaciju cijele oblasti igara na sreću, kao i da prave analize promjena koncesione politike i visine naknada.
Damjanović je naveo da Crna Gora sada od naknada za priređivanje igara na sreću prihoduje 15 do 16 miliona godišnje, ali da bi prema upoređivanju naplata u Srbiji, Hrvatskoj i veličinama tržišta, taj iznos trebalo da iznosi 30 do 40 miliona eura.
Kazao je i da postojeći zakon iz 2004. godine ima zastarjele norme o onlajn igrama na sreću.
Zbog “Evrope sad” gubitak u budžetu od 133 miliona
”Da nije bilo inflacije, imali bismo prošle godine kolaps javnih finansija zbog eksperimenta sa ukidanjem doprinosa kroz program “Evropa sad”, naveo je Damjanović.
On je kazao da će njegovo ministarstvo kada se formira Ustavni sud podnijeti predlog ocjene ustavnosti izmjena zakona kojim je ukinuto naplaćivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, jer su obavezni socijalni doprinosi ustavna kategorija.
”Prošle godine smo imali manjak u naplati doprinosa od 90 miliona eura i 43 miliona gubitka zbog usmjeravanja poreza na dohodak opštinama kao nadoknadu gubitaka koje su one imale zbog programa “Evrope sad”. Da nije bilo rasta naplate PDV-a od 216 miliona eura, većinom zbog inflacije i fiskalizacije koju sam započeo dok sam bio direktor Uprave prihoda, imali bismo kolaps javnih finansija”, kazao je Damjanović.
On je naveo da se, kao poslanik i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, godinama zalagao za smanjenje dažbina na zarade, ali ne na ovaj način bez ikakavih analiza, već uz ozbiljne studije i postepeno kao što je i predlagao MMF.
Na pitanje da li će biti sporazuma sa Svjetskom bankom i da li će on nositi neke restriktivne mjere, Damjanović je kazao da nema zahtjeva kao što bi bili snižavanje plata i penzija, već da se odnosi na donošenje novih akata, formiranje fiskalnog savjeta, zelene agende, definisanje finansiranja javnog zdravstvenog sistema i slično.
Izvor: https://www.vijesti.me