Категорија: СНП

Damjanović je, prema našim informacijama, donio odluku o ukidanju deset od 19 direktorata u Ministarstvu finansija. Vlada je usvojila sedam rješenja o prestanku mandata direktorima direktorata

Mandat za sedam pomoćnika ministra finansija, odnosno direktora direktorata u Ministarstvu finansija je prestao. Vlada je na današnjoj sjednici usvojila rješenja o prestanku mandata za sedam pomoćnika ministra Aleksandra Damjanovića. Tragom ove informacije, saznali smo da je Damjanović donio odluku da smanji broj direktorata sa 19 na devet, zbog promjene ministarstva i direktorata, te da su odluke koje je Vlada juče usvojila korak u tom pravcu. U prethodnoj Vladi resor se zvao Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Svi direktori direktorata će shodno zakonu biti razriješeni, a nakon toga će biti imenovani novi, ali ih neće biti 19 nego devet.

Vlada je donijela rješenje o prestanku mandata Mileni Milović, generalnoj direktorici Direktorata za obračun, kontrolu i politiku zarada u ranijem Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, zatim Jeleni Jovetić, generalnoj direktorici Direktorata za investiciono razvojne projekte, Bojani Bošković, generalnoj direktorici Direktorata za finansijski sistem i finansijske tehnologije, Dajani Bratić, generalnoj direktorici Direktorata za isporuku rezultata, Snežani Mugoši, generalnoj direktorici Direktorata za lokalnu samoupravu i privredna društva u većinskom vlasništvu države, Radmili Ivanović, generalnoj direktorici Direktorata za budžetsku inspekciju i suzbijanje nepravilnosti i prevara, Mladenu Vlahoviću, generalnom direktoru Direktorata za centralnu harmonizaciju i Šuću Orahovcu, generalnom direktoru Direktorata za evropske integracije i međunarodnu saradnju.

Izvor: https://www.dan.co.me

PREDSJEDNICA SAM SVE DOK SKUPŠTINA NE ODLUČI DRUGAČIJE

Predsjednica Skupštine #DanijelaĐurović izjavila je danas na zasijedanju da je ona predsjednica u punom kapacitetu sve dok Skupština ne odluči drugačije i da u punom kapacitetu zakazuje sjednice.Poslanik LP-a Andrija Popović je upitao predsjedavajuću kada će se završiti prekinuta sjednicu od 2. septembra, podsjećajući da je Đurović tada predsjedavanje prepustila Branki Bošnjak, a sada vodi novu sjednicu.– Što se tiče nastavka sjednice, imali smo i na kolegijumu to pitanje, sačekaćemo da nastavak sjednice zatraže oni koji su tražili prekid – odgovorila je Đurović.

Izvor: Borba

Izrazivši zadovoljstvo povodom zajedničkog susreta sa ambasadorima dviju prijateljskih država, te posebno povodom prvog zvaničnog susreta sa novoimenovanim ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori, predsjednica Đurović je izrazila očekivanje da će mandat ambasadora Herasimenka biti plodotvoran i u punom obimu doprinijeti daljem unapređenju bilateralnih odnosa.Ambasador Ukrajine Oleh Herasimenko izrazio je zadovoljstvo povodom prvog zvaničnog susreta, svesrdno zahvalio na nesebičnoj podršci naše zemlje ukrajinskom narodu, te u tom kontekstu pozdravio usvajanje Rezolucije kojom se osuđuje ruska vojna invazija na Ukrajinu i pruža podrška mjerama EU. Tokom sastanka, ambasadori su zvanično uručili pozivnicu predsjednika Vrhovne rade Ukrajine Ruslana Stefančuka i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića upućenu predsjednici Đurović za učešće na predstojećem Prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme, koji će se održati u Zagrebu 25. oktobra 2022. godine, na čemu je predsjednica zahvalila uz konstataciju da će se rado odazvati pozivu da učestvuje na Samitu.

Na svečanosti su, između ostalog, govorili domaćin i predsjednik COK-a, Dušan Simonović, Spiros Kapralos, predsjednik Evropskih olimpijskih komiteta (EOK) i ministar sporta i mladih u Vladi Crne Gore, Vasilije Lalošević.Na proslavi je uručeno priznanje „Zlatna zvijezda crnogorskog sporta“, specijalno priznanje koje COK dodjeljuje svake četiri godine.Dobitnice su srebrne djevojke iz Londona, rukometna reprezentacija Crne Gore, koja je na Olimpijadi 2012. godine osvojila drugo mjesto i donijela Crnoj Gori prvo odličje sa Olimpijskih igara.Proglašeni su i ambasadori crnogorskog sporta – fudbaleri Stevan Jovetić i Stefan Savić, kao i košarkaš Nikola Vučević.“Od oktobra 1892. godine, kada je Pjer de Kuberten predložio da se obnove Antičke olimpijske igre, smatrajući da će ovo doprinijeti boljem odnosu i komunikaciji među ljudima dobre volje širom svijeta, prošlo je mnogo vremena, a od 7. jula 2007. godine, kada je COK postao 204. član Međunarodnog olimpijskog komiteta, 15 godina.Upravo večeras proslavljamo ovaj značajan jubilej COK-a, a Ministarstvo sporta i mladih daće i u budućnosti punu podršku COK-u da ostvari sve svoje aktivnosti“, kazao je Lalošević i informisao prisutne da je pokrenuta inicijativa za otvaranje Olimpijskog muzeja ili Olimpijske kuće, u kojoj bi bila smještena kancelarija COK-a i buduća olimpijska akademija. Predsjednik EOK-a, Kapralos, uručio je povelju Evropskih olimpijskih komiteta ministru Laloševiću za snažnu podršku koju Ministarstvo sporta i mladih pruža COK-u.

DA JE ZAVISILO OD SNP-a REFORMA PRAVOSUĐA ODAVNO BI BILA SPROVEDENA

Povodom kritika na račun SNP zbog toga što je izabran samo jedan od četiri kandidata za članovce Sudskog savjeta, želim da obavijestim građane Crne Gore da Socijalistička narodna partija nije odgovorna za takav ishod izbora članova Sudskog savjeta.Tačno je da smo najavili da ćemo i u drugom krugu podržati sva četiri kandidata za članove sudskog savjeta i da sve vrijeme tvrdimo da je za izbor kandidata neophodan kompromis između političkih subjekata kako bi se došlo do neophodnog broja poslanika koji bi podržali predloge. Poslanici SNP-a su na poslednjoj sjednici glasali za tri od četiri kandidata, dok predstavnici pojedinih političkih opcija nijesu glasali ni za jednog kandidata, a upravo su oni najglasniji u kritici SNP-a. Ako ne neki drugi kandidat, onda je makar Dragan Šoć zaslužio podršku za izbor u članstvo Sudskog savjeta, zato čudi izostanak podrške od strane onih od kojih se očekivala. Svojim znanjem i iskustvom gospodin Šoć bi bez dileme mogao da odgovori izazovima koje podrazumijeva obavljanje te funkcije. Dakle, da je bilo do nas na poslednjoj sjednici Skupštine bila bi izabrana tri kandidata, što bi predstavljalo dobru osnovu za dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda.Građane Crne Gore obavještavamo i to da želja SNP-a da se odblokira ova veoma važna institucija u pravnom sistemu neće biti žrtva zakulisnih dogovora, koji za posledicu imaju dalji zastoj u procesu evropskih integracija. SNP nikada nije i neće učestvovati u fabrikovanju događaja i zakulisnim radnjama.

POČELI SMO DA RADIMO NA ZAKONU O SKUPŠTINI

Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona o Skupštini danas će održati petu sjednicu na kojoj će nastaviti rad na ovom važnom zakonskom aktu.Predsjednica tog skupštinskog tijela #MilosavaPaunović kazala je Pobjedi da su na prethodnoj sjednici, održanoj u utorak, krenuli sa konkretnim radom na zakonu koji će nastaviti i danas.“Počeli smo sa koncipiranjem članova. Ono što nedostaje stavljamo u nacrt zakona, a ono što stvara veće probleme, dileme ostavićemo po strani dok se ne napravi nacrt“, rekla je Paunović.Podsjetila je da bi početkom oktobra trebalo da otputuju za Mađarsku koja je jedna od rijetkih zemalja koja, osim poslovnika o radu, ima i zakon o Skupštini, i koja je voljna da nam obezbijedi konsultativnu pomoć.“Nakon toga ćemo imati više informacija i biti u boljoj poziciji što se izrade zakona tiče“, istakla je Paunović.Ukazala je da je radna grupa za izradu nacrta formirana pred godišnje odmore u avgustu i da je dobila rok da do 15. oktobra završi rad na tom aktu. Ponovila je da će zbog prirode posla koji zahtijeva rad na nacrtu ovog zakona vjerovatno morati da zatraže produženje tog roka.“Mjesec u kojem smo formirani iskoristili smo za upoznavanje poslanika sa onim što je služba Skupštine uradila. Za ovako ozbiljan posao predviđen je kratak rok. Nadam se da ćemo uspjeti bar donekle da završimo, tako da, ukoliko se formira neka nova radna grupa, postavi novi koordinator, bude gotov makar jedan dio posla“, pojasnila je Paunović.Naglasila je da je veoma važno, posebno u aktuelnoj političkoj situaciji, da se završi rad na nacrtu zakona o Skupštini i usvoji akt koji će „popuniti“ mnoge pravne praznine.“Važno je da dobijemo zakon o Skupštini zbog brojnih pravnih praznina koje postoje, kršenja Poslovnika i nemogućnosti rješavanja onih situacija u kojima se Poslovnik krši, a mi, kada je riječ o njima, nemamo zakonsko utemeljenje za bilo kakav potez“, istakla je Paunović.Ovo je druga radna grupa koja je formirana kako bi izradila nacrt zakona o Skupštini. Prva je bila formirana u aprilu 2021. godine i održala je samo jednu sjednicu. Osim predsjednice Paunović, ovu radnu grupu čine predstavnici svih klubova poslanika koji participiraju u parlamentu i to Suzana Pribilović, Predrag Bulatović, Momo Koprivica, Branka Bošnjak, Božena Jelušić, Suljo Mustafić, Boris Mugoša, Draginja Vuksanović-Stanković i Genci Nimanbegu.

Izvor: Pobjeda

Na sastanku ministra finansija, mr Aleksandra Damjanovića i saradnika sa timom Svjetske banke, predvođenim šefom misije za Crnu Goru, Kristoferom Šeldonom, razgovarano je o finansijskoj, fiskalnoj i makroekonomskoj održivosti.Gospodina Šeldona zanimalo je na koji način će se crnogorske finansije izboriti sa izazovom očuvanja stabilnosti javnih finansija, kao i kako će biti nadomještena nedostajuća budžetska sredstva. Ministar Damjanović kazao je da rebalans budžeta predstavlja verifikaciju naslijeđenih obaveza i problema, ali i nastojanje aktuelne Vlade da obezbijedi nesmetano funkcionisanje. Podsjetio je na opredijeljenost da se nedostajuća sredstva obezbijede na domaćem tržištu, emitovanjem kratkoročnih državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane. Ministar je ocijenio da su neophodne mjere racionalizacije i prihodne i rashodne budžetske politike.Tokom sastanka, razmatrani su i razvojni ciljevi Crne Gore i njihova usklađenost sa Partnerskim okvirom za Crnu Goru za period 2023-2027. godina, sa posebnim fokusom na mogućnosti koje pružaju DPL- Zajam zasnovan na razvojnim politikama kao i unaprjeđenje implementacije RARP-Projekat reforme poreske uprave, . Ministar je kazao da će resornoj Upravi pružiti punu podršku u realizaciji ovog projekta ali i institucionalni nadzor nad njegovim sprovođenjem, s namjerom povećanja transparentnosti.U kontekstu izmjena zakonske regulative koje će doprinijeti jačanju prihodne strane, ministar je najavio izmjene postojećeg Zakona o igrama na sreću, kao i donošenje novog u narednoj godini. Napomimjući da su planirane i izmjene drugih normativnih akata, poput Zakona o zaradama u javnom sektoru i Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim će biti propisan Fiskalni savjet, čija će uloga biti nadzorna i korektivna.

Nemedicinskom kadru, nakon usvajanja rebalnsa budžeta, slijedi povećanje koeficijenta na zarade u iznosu od 12,5%, čime će se otkloniti diskriminacija u odnosu na medicinski kadar- dogovor je sa današnjeg sastanka ministra finansija mr Aleksandra Damjanovića, ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva, dr Mihaila Babovića i predsjednika Sindikata zaposlenih u zdravstvu, Nebojše Radonjića. Povećanje koeficijenta na zarade nemedicinskom osoblju, doprinijeće nesmetanom funkcionisanju zdravstvenog sistema ali i očuvanju standarda života svih zdravstvenih radnika, zaključeno je na sastanku predstavnika Vlade i sindikata zdravstva.

ĐUKANOVIĆ DA PONIŠTI ODLUKU I POVJERI MANDAT LEKIĆU

Smatrao sam da će predsjednik Milo Đukanović prihvatiti prijedlog da mandatar nove Vlade bude Miodrag Lekić jer nigdje u Ustavu ili zakonu nije rečeno da je za ovu odluku potreban potpis i ne razumijem potrebu za skraćenjem mandata Skupštini, izjavio je za TV E predsjednik SNP-a Vladimir Joković.Smatra da neko koristi situaciju sa Ustavnim sudom kako bi prilagodio dešavanja u Crnoj Gori partijskim interesima i dodao da je odluka o predlogu Miodraga Lekića za mandatara “donešena u datom vremenskom periodu”, ali da je, kako navodi, čekala na potpis svih odgovornih.„Predstavnici političkih partija su izašli i javno rekli, nakon konsultacija, da je Lekić kandidat za mandatara. Predsjednik države je bio upoznat sa tim da je Lekić jedini kandidat i da ga podržavamo i onda ne znam kakva bi neka nova uvjeravanja trebala Đukanoviću“, naveo je Joković.Upitan zbog čega u ponedjeljak, kada je isticao rok za predlaganje mandatara, poslanici SNP-a i Ure nijesu potpisali predlog da Lekić bude mandatar, Joković je kazao da ne postoji pravilo koje propisuje da su u tom procesu neophodni potpisi podrške.“Ne možemo da se igramo sitnih igrica u velikim stvarima. Neka neko kaže gdje piše da su za predlaganje mandatara neophodni potpisi“, dodao je Joković.Joković je istakao da očekuje od Đukanovića da poništi ili revidira svoju odluku.„Đukanović je tražio da Skupština raspravlja o skraćenju mandata 30. septembra. Ta će se sjednica održati. Dogovor je 41 poslanika da se neće skratiti mandat. Šta nakon toga predstoji, pa postoji jasna većina protiv skraćenja mandata. Predsjednik nema većinu u parlamentu i ima obavezu ustavnu da nakon toga treba da povjeri mandat za sastav nove vlade Lekiću“, rekao je Joković.Joković je komentarišući aktuelnu ekonomsku situaciju naveo da je to zaostavština prethodne Vlade i da je problemu u velikoj mjeri doprinijelo usvajanje programa Evropa sad.„Kada je Željezara u pitanju ja mislim da Željezara nema perspektivu. Mora se naći rješenje da radnici ne ostaju bez posla. Smatram da bi država ili EPCG trebalo da kupe tu fabriku. Željezara ima veliki broj hala, više hektara zemlje. Sve te hale treba davati investitorima koji žele nešto da proizvode. Željezara nije profitabilna a i zastarjela je tehnologija. Dobra studija bi pokazala koje bi bilo najbolje rješenje“, rekao je Joković.