Категорије
Друштво

SA DANIJELOM ĐUROVIĆ – O INFRASTRUKTURNIM PROJEKTIMA OPŠTINE I SARADNJI SA GRAĐANIMA

Predstavnici lokalne samouprave u neposrednim kontaktima sa građanima dogovaraju se o učešću u realizaciji projekata, što se pokazalo kao najbolji način kako se zajednički dolazi do rješavanja vitalnih pitanja u svojim sredinama. Aktuelni su projekti u Bijeloj, Kumboru, Igalu, Podima, Mojdežu ali i drugim mjestima.

Prema riječima potpredsjednice Opštine Herceg Novi Danijele Đurović, jedna od najboljih praksi rada lokalnu uprave u ovom mandatu jeste neposredan kontakt sa građanima, u radnom i mimo radnog vremena.

– Otvoreni smo za sve pozive i sugestije građana i često smo na terenu. Takav način komunikacije omogućava da se upoznamo sa realnim problemima, koji su prisutni u našem gradu, uz nastojanje da se efikasno riješe. Najvažniji segment koji susrećemo su infrastrukturni problemi. Za svakog građanina veoma je važno rješavanje tih pitanja u njihovoj sredini. Moram da pohvalim rukovodstva mjesnih zajednica, koja su shvatila i prihvatila novi koncept neposrednijeg pristupa i oni imaju svakodnevne kontakte sa građanima, tako dolazi i do realizacije projekata, ocijenila je Đurović.

Mjesna zajednica Bijela

U obilasku Bijele ukazano je na izgradnju, po principu zajedničkog učešća,  kanalizacionog kolektora u dužini od oko 240 metara u naselju Leventina. Takođe je rješeno pitanja odvođenja otpadnih voda od magistrale do fudbalskog stadiona u Bijeloj.

-Sa rukovodstvom Mjesne zajednice Bijela obišli smo  trase sekundarne kanalizacione mreže u tim naseljima, gdje je bio prisutan problem sa otpadnim vodama. Obišli smo i   Bjelsku Valu, gdje su počeli sanaciju preopterećenog puta, koji predstavlja višedecenijski problem. Intervencije na ovoj saobraćajnici su neophodne. Istakla bi spremnost sugrađana da ustupe i koji metar svog zemljišta uz put prema Bjelskoj Vali, da bi se dijelom moglo doći do proširenja. Radovi će biti izvođeni u više faza. Planiramo da put proširimo i omogućimo bezbjedan saobraćaj do Crkve i groblja, što je veoma važno za stanovnike Bijele, kazala je Đurović.

Ona je ukazala i na ekološki problem grita.

-Premda moramo reći da je Jadransko brodogradilište Bijela bivše, jer je taj privredni gigant u našoj Opštini, sticajem različitih okolnosti, uveden u stečaj, došlo je do rasprodaje imovine, gašenja preduzeća, a lokacija je  data  u koncesiju. Vidjećemo kako će država, sa konceisonarom riješti sva pitanja i kako će se implementirati, ono što je predviđeno na tom području. Trenutno rade sanaciju lokacije i tretman za odvoz grita koji je opasan otpad. To je prepoznato, kao crna ekološka tačka u više studija koje je država radila i zahvaljujući sredstvima Svjetske banke ulazi se u sanaciju lokacije. Radove je po tenderu dobila francuska kompanija „Valgo“. Ono što je zabrinulo mještane jeste način na koji se obavlja tretman i priprema za odvoz grita. Najavljeno je da će u januaru doći prvi brod, kojim će odvesti grit, ali to se nije desilo, a već je mart. Postupci prosijavanja grita ne rade se po metodologiji, kako je bilo predviđeno po tenderu, u  nadzoru Svjetske banke. Prije nekoliko dana po jakom vjetru došlo je do podizanja prašine, što je ugrozilo zdravlje stanovnika, podsjetila je ona.

Predviđeno je da se rasuti grit zaštiti vodenim zidovima, a to se nije primjenjivalo.

–Zabrinuti smo i intezivno u komunikaciji, ne smijemo dozvoliti da se radi mimo zakona,  na način da bi moglo ugroziti zdravlje. Moramo insistirati da se ovaj tretman obavlja na kvalitetan način. Podsjećamo, da je Herceg Novi protestovao za rasuti cement u luci Zelenika prije deset i više godina iz kojeg je prašina  bezlazlena u poređenju sa gritom, navela  je Đurović.

Ona je kazala da su dobili uvjeravanje od izvođača koji tretira grit, da neće biti radova u vjetrovito vrijeme i da će adekvatno tretirati.

-Saradnja je izuzetno važana, zahvalni smo građanima i rukovodstvu Mjesne zajednice, koji  upozoravaju na sve nepravilnosti i zajedno su sa nama da to riješimo na najbolji mogući način, ukazala je Đurović.

Mjesna zajednica Kumbor

U Mjesnoj zajednici Kumbor ustanovili su da je jedan od prioriteta rješavanja sekundarne kanalizacije, povezivanjem kraka od magistrale do kafića „Amaro“.

-Riječ je o usklađivanju  projekta od ranije, dodatno se radi snimanje terena. Građani traže trasu za drugi krak od Olimpije do mora, za kompletno naselje, koje gravitira u tom dijelu Kumbora. Kada bude obavljena administrativna procedura u saradnji sa Mjesnom zajednicom i građanima idemo u realizaciju i tog projekta, potvrdila je Đurović.

Infrastrukturni projekti na Podima

Jedan od projekata, koji se odužio sa relalizacijom zbog neriješenih imovinskih odnosa  je projekat izgradnje kanalizacionog kolektora u naselju Topovi na Podima.

-Materijal je stigao, vrijednost investicije kanalizacije na Topovima iznosi oko 130.000 eura u čijoj realizaciji učestvuju Opština, Mjesna zajednica i građani. DOO Vodovod i kanalizacija će građane, koji su učestvovali u investiciji, što je uvijek pravilo, osloboditi od plaćanja priključka na mrežu. Na Podima je aktuelna i sanacija puta u naselju Crnica. Opština je opredijelila oko 4.800 eura. Mjesna zajednica i građani učestvuje u dijelu projekta. Dio puta su odnijele padavine i tu će trebati sanacija. Postavljeni su stubovi javne  rasvjete,  vodovodni priključci i šahtovi. Odradili su pripremne  radove, a  uskoro će krenuti u  betoniranje ove ulice, napomenula je Đurović.

Na pretprošloj sjednici Skupštine Opštine usvojena je odluka o javnom interesu za postavljanje javne rasvjete od Kružnog toka u Meljinama do posljednje kuće, iznad Gudelja na Podima.

-Riječ je o glavnoj saobraćajnici, a dionica od Kružnog toka do Toriona nema javnu rasvjetu. Pri kraju je izrada projekta, slijedi revizija i administrativni postupak, kako bi što prije ovaj dio dobio osvjetljenje, ocijenila je Đurović.

Mjesna zajednica Igalo

Takođe je neophodna investicija za izgradnju kolektora u zahvatu Šištet – Bare, bivše Bokino naselje do Sportskog centra u Igalu.

-Neophodno je da je na taj kolektor priključi i kolektor sa Gomile, koji godinama stvara probleme građanima. I to će se riješiti. Do sada nije došlo do realizacije zbog neriješenih  vlasničkih odnosa.  Potrebno je dobiti saglasnost od građana. Sa kolegama iz nadležnih sekretarijata, smo krenuli u aktivnosti, tako što smo održali sastanak sa  predstavnicima Mjesne zajednice i mještanima, čijom ivicom zemljišta će prolaziti kolektor. Dogovoreno je da  se preprojektuje jednim dijelom da bi se što manje išlo  ivicom njihovih  parcela. Svi su se obavezali da će dati saglasnost i nadamo se da ćemo i ovo prevazići u interesu svih, kaže  Đurović.

Agencija za izgradnju i razvoj grada nadležna je za investiciju sanacije puta u Mojdežu. Vodovod i kanalizacija su kvalitetno provukli cijevi kroz Tijesni klanac, radi obezbijeđenja sistema vodosnabdijevanja u ovom dijelu. Alternativni put prema Mojdežu se sve više koristi.

-Izlazili smo sa predstavnicima Mjesne zajednice na teren, ustanovili smo da je neophodna sanacija dijela puta od Doma kulture u Mojdežu do Tijesnog klanca. Radi se predmjer i predračuni, da bi se izvelo tehničko rješenje i odredila vrijednost investicije. Planirano je da se u toku ove godine završi i ovaj projekat, kaže  Đurović.

Projekat postavljanja podzemnih kontejnera

U Opštini je aktuelan projekat podzemnih kontejnera, za koji je kapitalnim budžetom opredijeljeno oko 500.000 eura.

-Za postavljanje polupodzemnih kontejnera Opština je na tenderu izabrala najpovoljnijeg izvođača barsku kompaniju „Baranka„ koja je zastupnik finske kompanije Molok, specijalizovane za tu vrstu kontejnera. Očekujemo da će Ugovor sa njima uskoro potpisati predsjednik Opštine i do turističke sezone da ćemo imati ove kontejnere, koji će biti postavljeni u urbanim dijelovima grada. Da smo pioniri i među prvim opštinama u Crnoj Gori u primjeni ovih sistema komunalne djelatnosti, potvrđuje i projekat polupodzemnih kontejnera, kojim će biti omogućeno odvajanje otpada na mokru i suvu frakciju, objašnjava Đurović.

Sanitarna deponija Duboki do

Ona vjeruje da će projakt sanitarne deponije Duboki do na Ublima nakon dužeg vremena neizvjesnosti, zbog sudskog spora, uskoro biti realizovan.

-Sa Vladom održavamo živu komunikaciju u sektoru komunalnih djelatnosti. Međutim,   neke administrativne stvari se razvlače, kao što je projekat izgradnje sanitarne deponije Duboki do na Ublima, što nastojimo da riješimo. U komunikaciji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma insistiramo  za dobijanje  građevinske  dozvole za izgradnju sanitarne deponije. Ušli smo u državni plan kapitalnih investicija za ovu godinu.  Vlada Crne Gore je prepoznala interes , opredijelivši preko 7 miliona eura  za  realizaciju ovog projekta, što moramo posmatrati kao jednu od državnih obaveza. Crna Gora, kao buduća članica EU mora ispuniti i uslove iz poglavalja 27, kao jednog od najzahtjevnijih,  a Opština Herceg Novi je  obezbijedila  i preduslove,  kako bi  državi bilo omogućeno da se dio problema sa te strane riješi na adekvatan način, smatra Danijela Đurović.

Lokalna samouprava radi na velikim razvojim projektima

Dok sistem kolektorske i vodovodne infrastrukture nije tehnički primljen zbog odštetnog zahtjeva izvođača firme „Ćelitikćioglu“, kod postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama situacija je drugačija,

Prema riječima potpredsjednice Opštine Herceg Novi Danijele Đurović, razlika je između ova dva sistema u okviru jednog projekta.

-Građani su upoznati da nakon što smo raskinuli ugovor sa konzorcijumom Mas/Gintaš, još u novembru 2017. godine da smo  sve do novembra 2018. godine pokušavali da nađemo zajednički jezik i da oni otklone sve nedostatke, koji su bili razlozi za raskid ugovora. U tom periodu su pomagali stručnjaci njemačke firme „Ewec“ preduzeću Vodovod i kanalizacija  u održavanju  sistema  u operativnom radu,  tehnologija je u pitanju.  Pošto  Mas/ Gintaš  nije uspio da otkloni nedostatke, aktivirali smo garancije i naplatili  milion i 700  hiljada eura, po osnovu 2 garancije, koje su oni dali Opštini, odnosno, Društvu za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture. To su sredstva koja su planirana i koja ćemo iskoristiti za završetak ovog sistema, navela je Đurović.

Ona je iskazala zahvalnost radnicima i upravnicima u postrojenju. Riječ je o radnicima Vodovoda i kanalizacije,  koji  intezivno rade na održavanju  sistema, pored činjenice da ono nije  kompletno  završeno i  da postoje  nedostaci u opremi.

-Ono što je u toku i što će se brzo, već  narednih  dana riješavati, to su dva tendera koja se sprovode, po ubrzanoj proceduri KFW banke, u vrijednosti po 100.000 eura. U pitanju su međunarodni tenderi za postavljanje novih sistema, a to su pumpe na postrojenju, kompresori, dok se drugi odnosi na dekantere na postrojenju na bazenima, koji su aktivni.

Ukupna vrijednost projekta postrojenja ugovorno je definisana na 9 miliona i 200.000 eura.

– Očekujemo da će biti dovoljno sredstava da završimo. U pregovorima smo  da firma „Ewec“ i  u buduće bude  konsultant, kako bi pružili pomoć u implementaciji svih tehnoloških  rješenja da bi se  kvalitetno došlo do završetka  projekta.  Njihov rad  se  ogleda u činjenici da prošle  turističke sezona nismo imali neprijatnih mirisa sa postrojenja, što znači da postrojenje, iako u velikim naporima, obavlja svoju funkciju i radi. Pored ovog potrebno je nabaviti i liniju mulja i reinstalirati  sistem scada, a to su elementi koji će biti nabavljeni po trećem tenderu kako bi do kraja 2019. sve bilo završeno .

Otpadne vode sa područja grada, iz Igala,preko pumpne stance Forte Mare i drugih do Meljina dolazi u postrojenje i prerađuje se bez problema. Postrojenje će do ljeta biti spremno da prihvati i otpadne vode sa rivijere,ukazala je Đurović.

Opština Herceg Novi za dva sistema projekta, ima obaveze prema državi, koja je direktno zadužena da servisira kredit prema njemačkoj KFW banci.

Izvor: radiohercegnovi.net

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

shares