Категорије
Култура

U PETNJICI KOD ŠAVNIKA ODRŽANA PRVA MANIFESTACIJA „TRG OD ĆIRILICE”

Uspravio se plamen Vukovog pisma

Pjesničkim susretom „Vukovski ti pojem” u Petnjici kod Šavnika u subotu je tradicionalna manifestacija „Trg od ćirilice” po prvi put je održana van hercegnovskog Trga Belavista. Sa ovog kultnog i kulturnog događaja organizatori su poslali poruku da je pravedno da Trg od ćirilice „uzme vode sa izvora”, baš u Petnjici zavičaju Vuka Karadžića, ali i srpskog jezičkog „griniča”, koji je među drugim raskošnim dijalektima našeg razuđenog naroda izabran da bude etalon i stub srpskog književnog jezika. Petnjičani su na kompleksu „Vukovi korijeni” ugostili pjesnike i guslare iz Crne Gore, Republike Srpske i Rusije. Gost večeri je bio Igor Jelisejev iz Rostova na Donu, pjesnik i prevodilac, glavni urednik časopisa „Rukopis”, dopisni član Petrovske akademije, ugledni član Udruženja književnika Rusije i ljubitelj srpske poezije. U programu su još učestvovali Novica Đurić, Perivoje Popović, Rajo Bulatović, Radomir Uljarević, Ljubisav Bijelić, Milica Bakrač, Stanka Nikač, Janko Jelić, Bojan Rajević, Radovan Radović, Milutin Mićović, Čedo Kovačević, Vojislav Karadžić, Miljan Nikolić, Slađana Papović, Bojan Rajeveć, Budimir Dubak, Naod Vuković i Rajko Džaković.
Protojerej-stavrofor Radomir Nikčević, direktor Izdavačko-informativne ustanove Mitropolije crnogorsko-primorske „Svetigora” prenio je blagoslov mitropolita Amfilohija da ovogodišnja manifestacija „Trg od ćirilice” krene upravo iz Petnjice.
– Nadamo se da će cijela Crna Gora vrlo brzo postati trg od ćirilice – poručio je kratko prota Radomir.
Domaćin manifestacije profesor Vojislav Karadžić podsjetio je da „na ovom mjestu gore još nijesu umučale”.
– Ovdje se govorilo srpski, govori se srpski i govoriće se srpski jezikom. Na ovom gumnu ispod vjeđa ovog kršnog stijenja kao da nam Vuk dotura svežnje pouzdanja, ovdje smo pored reformatora jezika srpskog koji je odavno odpečatao i za sva vremena svoltao jezik, a plamen ikone ćirilice nam se uspravio da nikada ne poklekne. Sve što je uzvišeno, neposustalo opstaje kao nepresušna rijeka, koja natapa tlo i čini ga plodnim, kao raskošno drvo koje nam daje trajni hlad i odmorište, a sve što je smandaljeno na brzinu, i postidno i nisko kako bi rekao veliki pjesnik Miljković istruliće. Iako su se nad nama nadvila bezdušna i mećavna vremena, a „trube razuma zaglušene” imajmo nadu, osokoljeni Bakovićevim stihom: „Jesam mrav, ali ne gubim nadu da će mi život proći na putu ka Carigradu”. Prisustvo Momčila Vuksanovića, predsjednika Srpskog nacionalnog savjeta i Novice Đurića, predsjednika Udruženja književnika Crne Gore, kao i našeg dragog gosta iz bratske Rusije Igora Jelisejeva, predstavnika Srpskog prosvjetno-kulturnog društva „Prosvjeta‘‘ iz Republike Srpske, uz sve ostale prisutne pjesnike koje uvodimo na ovu scenu i koji će freskom stiha da nas okrijepe, pridaje ovom skupu autoritet i posebnu boju – kazao je Karadžić.
Protojerej stavrofor Radomir Nikčević Petnjičanima je prenio pozdrav i predao nekolike knjige, poklon od mitropolita crnogorsko-primorskog g. Amfilohija i rekao da je želja našeg dragog mitopolita Amfilohija, da ove tri knjige koje je poslao budu prvi primjerci za formiranje biblioteke u Petnjici. Njegovu izjavu veliki broj prisutnih gledalaca i organizatori ovogodišnjeg skupa su propratili dugim aplauzom i riješili da se odmah počne raditi na sakupljanju knjiga za biblioteku u selu Petnjica kod Šavnika.

Promocija sabranih djela mitropolita Amfilohija
Sabrana djela mitropolita Amfilohija biće predstavljena u četvrtak u 21 čas u Njegoševoj sali na Cetinju. O djelima mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija govoriće vladika Atanasije i vladika Metodije, književnik Milutin Mićović i književni kritičar i pisac Želidrag Nikčević.
Promocijom nedavno objavljenih sabranih djela arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija počinje na Cetinju program ovogodišnjeg „Trga od ćirilice”.
Naime, od ove godine, osim u Herceg Novom, „Trg od ćirilice” se održava i na Cetinju, Petnjici, Vučjem Dolu i Baru, kao i još nekim crnogorskim gradovima.

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.