Skupština arhivira 49 predloga odlazeće Vlade

Neće biti razmatrano ni 60 predloga akata koje su dostavili poslanici prethodnog saziva parlamenta

U skupštinskoj proceduri nalazi se 49 akata (predlozi zakona, izmjena i dopuna postojećih rješenja, predlozi odluka i izvještaji) koje je dostavila odlazeće Vlada premijera Duška Markovića, a koji će biti arhivirani, odnosno neće biti razmatrani.

Prema statistici, koja je “Vijestima” dostavljena iz parlamenta, deset akata je stiglo nakon konstituisanja nove zakonodavne vlasti 23. septembra, dok je 39 iz prethodnog perioda.

Biće arhivirano i 60 predloga akata, koje su dostavili poslanici prethodnog 26. saziva parlamenta.

U proceduri su i 32 redovna godišnja izvještaja državnih institucija, regulatornih agencija…, koji se dostavljaju po zakonu parlamentu i koji će biti razmatrani, kao i po jedan predlog zakona i odluke poslanika ovog saziva. Ovo je statistika zaključno sa 18. novembrom.

“Vijesti” su tražile nazive svih akata koji su u proceduri, a ta informacija nije dostavljena.

“Pravilnikom o kancelarijskom poslovanju u Skupštini (član 33, stav 1) propisano je da se sa završetkom mandatnog perioda svi akti koji su u proceduri arhiviraju. Služba Skupštine će, shodno pravilniku, arhivirati predloge akata čiji su predlagači Vlada i poslanici iz 26. saziva, dok će izvještaji koje pojedini organi, saglasno zakonu, dostavljaju Skupštini, ostati u proceduri”, odgovoreno je zvanično iz Skupštine Crne Gore.

Molba Udruženja banaka

Među aktima koji je dostavila odlazeća Vlada nalazi se predlozi o izmjenama i dopunama zakona o kreditnim institucija i sanaciji banaka. Ova dva zakona su usvojena 2019. godine i njihova primjena je trebalo da počne od januara naredne godine, ali je predloženim izmjenama traženo da se primjena odloži za početak 2022. godine. To je urađeno na predlog Udruženja banaka (UBCG), koje zbog pandemije koronavirusa nije u mogućnosti da uskladi poslovanje sa novim zakonskim rješenjima.

UBCG je krajem oktobra uputilo dopis predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću da pomogne da se riješi problem, odnosno da pomogne da se usvoje do kraja decembra i da se odgodi za godinu primjena ovih zakona. O ovome je upoznata i buduća izvršna vlast.

“Vijesti” imaju uvid u dopis UBCG gdje bankari objašnjavaju da je, kada su pripremana dva zakona, procijenjeno da će rok od godinu (1. januara 2021.) biti dovoljan da Centralna banka (CBCG) donose podzakonske akte i da banke sprovedu sve aktivnosti kako bi uskladile poslovanje sa tim zakonima. “Međutim, ova godina je donijela pandemiju kronavirusa koja je zahtijevala da se kapaciteti banaka usmjere na sprovođenje mjera CBCG da bi se ona ublažila, kao i na održavanje stabilnosti poslovanja banaka u trenutku kada značajan broj klijenta (građana i firmi) otežano posluje i nemaju mogućnost da redovno izmiruje obaveze prema bankama. Uz to, banke moraju da ulože značajan novac u postupak procjene kvaliteta aktive (AQR) koji je sistemski projekat u skladu sa metodologijom Evropske centrale banke (ECB)”, objasnili su u UBCG. Bankari su naveli i da još nijesu donijeti svi podzakonski akti koje priprema CBCG, pa i ako to bude završeno do kraja ove godine, oni ne mogu postići da poslovanje do kraja prilagode tim zakonoma i podzakonskim aktima. Jedna od najvažnijih novina koju će donijeti nova regulativa je formiranje Sanacionog fonda koji će služiti za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju. U Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i to u periodu od deset godina, a prema računici CBCG to bi bilo oko 1,4 miliona godišnje da banke izdvajaju. Rezultat AQR-a koji je u toku, biće osnov za stresno testiranje kojim će se procijeniti efekti šoka pandemije kovid-19 na kapital banaka na dugi rok.

Šta je za raspravu, a šta ne važi

Prema podacima sa sajta Skupštine, u proceduru za razmatranje su predlog zakona o prošlogodišnjem završnom računu budžeta sa izvještajem Državne revizorske institicije (DRI) koji bi trebalo da bude usvojen u ovoj godini, kao i izvještaji o stanju finansijskog sistema u prošloj godini, prošlogodišnji izvještaji o radu i finansijskom poslovanju regulatornih agencija sa predlozima njihovih planova za narednu godinu, o kojima se mora odlučivati do kraja decembra. Tu su i prošlogodišnji izvještaji o radu Agencije za sprečavanje korupcije, Tužilačkog savjeta i Tužilaštva, Sudskog savjeta, Zaštitnika ljudskih prava… Arhiviraće se, između ostalog, Vladin predlog zakona o centralnom registru stanovništva, izmjene i dopune zakona o stečaju, o medicinski potpomognutoj oplodnji, izmjene i dopune zakona o divljači i lovstvu, obaveznom osiguranju u saobraćaju, inspekcijskom nadzoru, o osiguranju, autorskim i srodnim pravima, osnovama obavještajno-bezbjednosnog sektora, volontiranju, ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju…

“Od konstituisanja 27. saziva Skupštine, od 23. septembra do 18. novembra 2020. godine, u proceduri se nalazi osam predloga zakona i predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona, jedan predlog odluke i jedan izvještaj, gdje je predlagač Vlada, po jedan predlog zakona i odluke koji su predložili poslanici i šest izvještaja pojedinih organa. Predlozi akata koji se nalaze u proceduri iz 26. saziva Skupštine 26 predloga zakona i predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona, jedan predlog odluke i 12 izvještaja za koje je predlagač Vlada, a 45 predloga zakona i predloga zakona o izmjenama i dopunama, tri predloga odluka i 12 predloga drugih akata čiji su predlagači poslanici i 26 izvještaja pojedinih organa”, precizirali su iz državnog parlamenta.

Kad će biti formirani svi skupštinski odbori

Od konstituisanja ovog parlamentarnog saziva prošlo je više od dva mjeseca, a do sada, osim Administrativnog, nijesu formirani drugi skupštinski odbori. Imajući u vidu da se naredne sedmice u parlamentu bira nova Vlada, izvjesno je da odbori neće biti formirani najmanje do 7. decembra. Iz parlamenta nije odgovoreno na pitanje “Vijesti” da li je realno da se u kratkom roku do kraja ove godine na kvalitetan način razmotre materijali koji su na čekanju u skupštinskoj proceduri, a koji bi trebalo da budu usvojeni do kraja ove godine.

“Administrativni odbor podnosi Skupštini listu kandidata za predsjednike i članove ostalih odbora na osnovu predloga klubova poslanika, saglasno članu 36 stav 2 Poslovnika Skupštine Crne Gore. Na sjednici Administrativnog odbora dogovoreno je da do 20. novembra ove godine klubovi poslanika dostave svoje predloge”, rečeno je iz parlamenta.

Prema dosadašnjim javnim podacima, taj rok nije poštovan.  

Izvor: https://www.vijesti.me

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

shares