Zna se kojim jezikom govorimo, i to ne smije biti političko pitanje

Mnogi umjetnici koji žive i rade van Crne Gore, a koji su ovdje rođeni, kao i mnogi koji žive ovdje, doživjeli su diskriminaciju, i to u zavisnosti od bliskosti sa vladajućim režimom, i na osnovu toga kako se izjašnjavaju, ocijenila je glumica Vanja Milačić.
Ona je na okruglom stolu u organizaciji NVO „Ne damo Crnu Goru”, održanog u Podgorici govorila o primjerima negativnog uticaja politike na kulturu i umjetnost.
– Došlo se u situaciju da se Crna Gora lišila kulturnog dobra i kulturnog nasljeđa svih ljudi koji su otišli, posebno ka Srbiji – konstatovala je Milačić.
Ona ocijenila da ako je u Crnoj Gori sazrelo mišljenje da državljani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi nisu ništa manje Crnogorci od Crnogoraca iz prethodnog režima, onda to pruža odličnu osnovu za novi koncept kulture u kojoj bi svi građani bez obzira na nacionalnost i njihovo izjašnjavanje bili jednaki i poželjni za kulturu jednog naroda.
– Smatram da je to evropski koncept, i da to u ovom trenutku kada su svi građani Crne Gore dobili mogućnost da budu jednaki, jeste fundament koji ne treba ispustiti – zaključila je Milačić.
Moderatorka okruglog stola prof. dr Neda Andrić je pojasnila da je tema: „Kultura: Film i pozorište”, široko postavljen, a opet vrlo aktuelna, jer postoji potreba za slobodnim i kreativnim dijalogom među različitim akterima koji su svako na svoj način uključeni u ovu priču.
– Pravi je trenutak da se zapitamo koliko je posljednjih 30 godina i u kojoj mjeri naša kultura bila opterećena provinicjalizmom, koliko je pod pritiskom univerzalizma bila a nacionalna apstrakcija, i u kojoj mjeri je uspijevala da prevaziđe i jedno i drugo i da iskorači ka univerzalnom – rekla je dr Andrić.
Kako kaže dr Vjera Mujović, glumica, potrebno je promišljanje o slici jedne države, imidžu koji se sporo i teško mijenja, jer zavisi od identiteta. A, bitno je i da se „uspostavi konsenzus oko osnovnih tačaka, oko temelja oslonaca najvažnijih karakteristika identiteta”, smatra Mujović.
– Treba da govorimo o vrijednostima i da učvrstimo, preispitamo i repozicioniramo naš identitet. On je i hibridan, i ne može da stoji samostalno, ali s aktuealnom krizom identiteta moramo da imamo čvrste oslonce u smislu što smo i ko smo – naglasila je Mujović. Naročito se to, po njoj, vidi kada su pitanju problemi vezani za sociološke kategorije jezika kojim govorimo.
– Svugdje se zna kojim jezikom govorimo, i to ne smijemo da dozvolimo da postane političko pitanje, i da jezik postane sredstvo podjele i razaranja – kaže Mujović. Po njoj, bitno je da se umjetnost i kultura tretiraju kao mostovi kojima se ne samo povezujemo s drugima, već kreiramo ljepšu sliku o sebi. Smatra i da ne treba minimizirati kulturnu i umjetničku saradnju Crne Gore i Srbije. Odnosno, da je važno angažovati snažne umjetničke ličnosti bez obzira na nacionalnost, i omogućiti im da se u Crnoj Gori osjećaju kao kod kuće.
S osnovnim dešavanjima u crnogorskoj kinematografiji i njenim razvojem, te kojim načinima Filmski centar CG tome doprinosi, prisutne je upoznao mr Sehad Čekić, direktor ustanove. Po njemu, iako treba još mnogo učiniti, u kinematografiji i nije sve tako crno jer su dosad imali podršku Vlade Crne Gore, resornog Ministarstva kulture i drugih, napominjući da je ova godina bila prilično teška zbog pandemije. Čekić je istakao i da film – kinematografija nijesu i ne mogu biti stoprocentno nacionalna kategorija, o čemu svjedoče i brojne regionalne koprodukcije, kao i činjenica da crnogorski autori dobijaju sredstva i iz evropskih fondova. On ističe da je pored ekonomske stimulacije, važno i da društvo bude na odgovarajućem civilizacijskom nivou i da umjetnici mogu slobodno da kreiraju, slobodno se izražavaju, da mogu da provociraju ustaljene društvene norme.
– To je bitno u ovom momentu povišenog ekstremizma i jedne vrste agresivnosti evidentnog i na društvenim mrežama i medijima – kaže Čekić.
Po filozofu, dr Filipu Ivanoviću, bitan segment u cijeloj priči jeste umjetničko i kulturno obrazovanje, a koje se često ispušta iz vida, i to od najranijeg do akademskog nivoa. On je dodao i da iako imamo na papiru odličene kulturne strategije, i zakone, praksi ih demantuje. To se pokazalo i prilikom nedavne dodjele sredstava sa konkursa Ministarstva kulture za NVO. Osvrnuo se i na neke ranije prakse.
– Mnogi projekti finansirani od Ministarstva kulture promovisani na javnom servisu su politikantski i nacionalistički, serije koje pseudoistorijski tretiraju teme. Poželjni su istorijski filmovi, ali ulagati veliki novac u nacionalizam i politikanstvo nije dobra strategija za kulturu – kaže Ivanović, dodajući da Crna Gora tu ipak nije izuzetak u odnosu na okruženje. Po njemu, poraz je cijelog društva i umjetničke zajednice da imamo samo jednog kandidata za Oskara.
O ograničenjima u sprovođenju programa, predloga i radu jedne opštinske ustanove kulture, koja ne djeluje samo na lokalnom nivou, govorila je mr Gordana Krcunović, direktorka JUK „Herceg Fest”. Osvrnuvši se na prethodni period, u kome kako kaže nije bilo mjesta u javnom prostoru za sve, naročito one koji misle drugačije od tadašnjeg vladajućeg režima, Krcunović kaže da se mora početi njegovati kultura dijaloga. Odnosno, kako je Krcunović rekla, da više ne vladaju principi teatrokratije, i da se umjetnici ne njeguju kao državni projekat. S obzirom na ograničenja, Krcunović ističe da se u prethodnom periodu može govoriti i o nepoštovanju elementarnih ljudskih prava, kakvo je i pravo na kulturu.
– Govorimo o nivou mimikrije i licemjerja na političkoj i kulturnoj sceni, jer mogu da kažem da je kulturna politika, zvanična agenda, u stvari bila agenda jedne političke partije – kaže Krcunović. Istakla je i nemogućnost da Opština Herceg Novi dobije odobrenje Ministarstva kulture za mnoge svoje projekte iz kulture i umjetnosti.
Na sličnom fonu govorio je i mr Vojislav Kilibarda.
Reditelj Zoran Rakočević, najveći dio izlaganja posvetio je nemogućnosti da nezavisne pozorišne produkcije dobiju podršku na konkursima, naročito Ministarstva kulture, dodajući da sada, kada na površinu isplivavaju razne afere, očigledno da je novca bilo i dosad, ali oni nijesu, kako je rekao uspijevali da „provale loziku” kako bi došli do sefa – državnog budžeta. Zajedno sa kolegom, filmskim rediteljem Senadom Šahmanovićem, osvrnuo se i na nedostatak kulturnih sadržaja na sjeveru Crne Gore, u sredinama iz kojih potiču. – Posvetiti se estetizaciji naše stvarnosti umjesto politizaciji kao što je to bio dosad slučaj – rekla je dr Andrić, naglašavajući potrebu osvješćivanja lične odgovornosti, a kako bi se desile promjene, svojevrsni je zaključak okruglog stola.
Tema „Kultura: Film i pozorište” može se pogledati na Fejsbuk stranici NVO „Ne damo Crnu Goru”.

Izvor: DAN

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

shares