Категорије
СНП

POSLANICA SNP-A DANIJELA ĐUROVIĆ ZA “VIJESTI”:Uz „izbornu” vladu, vrata EU još dalja

Odluku o eventualnom učešću SNP-a u manjinskoj vladi donijeće Glavni odbor. Rukovodstvo stranke obilazi sve opštinske odbore i uočljiva je značajna promjena u razmišljanju nakon detaljnog objašnjenja situacije. Na dugom i bremenitom putu pomirenja najveći doprinos mogu dati novi i neokaljani političari i pojedinci bez obzira iz koje političke grupacije dolaze

Jedan od načina prevazilaženja političke krize, pored manjinske je i tehnička ili koncentraciona vlada u kojoj bi sve parlamentarne partije bile zastupljene, ali koja bi imala ograničeno i vrijeme i domet što bi moglo dovesti do dalje stagnacije, ocijenila je poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Đurović.

Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da bi ovi modeli izvršne vlasti bili samo i jedino s ciljem stvaranja preduslova za sprovođenje demokratskih i slobodnih izbora i njeno trajanje bi bilo ograničeno, “a vrata EU bi nam bila još dalja”.

Podsjeća da će odluku o tome da li će SNP podržati ili biti dio manjinske vlade donijeti Glavni odbor, ali napominje da je kod članstva uočljiva značajna promjena u razmišljanju nakon detaljnog objašnjenja situacije, i da, kakva god odluka bude, ne vjeruje da će dovesti do tektonskih promjena u partiji.

Koalicija “Crno na bijelo” je, kao moguće rješenje aktuelne krize, predložila 17. januara model manjinske vlade u kojoj, kako je kazao lider Građanskog pokreta URA i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ne bi bilo mjesta za Demokratski front i Demokratsku partiju socijalista. Nakon toga su sa opozicijom Skupštini podnijeli inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, što se i desilo 4. februara. Glasovima opozicije i koalicije Crno na bijelo 7. februara smijenjen je i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić (Demokrate), što je dodatno zakomplikovalo mogućnost postizanja dogovora unutar dosadašnje vladajuće većine…

Danijela Đurović kaže da je inicijativa GP URA jedan od mogućih načina izlaska iz aktuelne krize, ali ne i jedini.

”Da li će SNP podržati manjinski model vlasti ili će biti dio tog procesa ostaje da se vidi narednih dana kada bude zasjedao Glavni odbor partije. Ono što je sigurno, SNP ne može biti dio vlasti sa onima koji su prvi generatori krize u kojoj se nalazimo. U svakom žitu ima kukolja, pa bi jedan od prioritetnih zadataka nove vlade morao biti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o lustraciji. Na dugom i bremenitom putu pomirenja u Crnoj Gori najveći doprinos mogu dati novi i neokaljani političari i pojedinci bez obzira iz koje političke grupacije dolaze”, navela je ona.

Šta je minimum, a šta maksimum zahtjeva SNP-a da bi podržao manjinski model vlasti?

SNP nikada nije djelovao ultimativno, niti je naše učešće na političkoj sceni odraz uslovljavanja, već naprotiv, uvijek smo se trudili da u složenim političkim okolnostima budemo glas razuma i kompromisa, pa nekada i na sopstvenu štetu. Višedecenijska borba za socijalnu pravdu, protiv kriminala i korupcije, za bolje i pravednije crnogorsko društvo, rezultirala je izbornim rezultatom i pobjedom 30. avgusta. Nažalost, značajan kapital upravo te izborne pobjede potrošen je neadekvatnim učincima eksperimentalne ekspertske Vlade. Umjesto stvaranja jednog zdravijeg društva do koga se moralo doći kroz korjenite reforme, dobili smo kozmetičke promjene i, nažalost, najpodjeljeniju Crnu Goru do sada.

Kao istinska građanska partija lijevog centra smatrali smo svojom obavezom da budemo most pomirenja i objedinjavanja u Crnoj Gori, te smo tako i potpisnici Memoranduma sa kolegama iz GP URA, CIVIS-a i stranaka manjinskih naroda, polazeći upravo od poražavajuće činjenice da se godinu dana poslije istorijskih izbora i promjene vlasti Crna Gora nalazi u političkoj i institucionalnoj krizi, te da se na takvu situaciju mora naći i adekvatan odgovor. Inicijativa Građanskog pokreta URA je jedan od mogućih načina izlaska iz aktuelne krize, ali nije i jedini. Da li će SNP podržati manjinski model vlasti ili će biti dio tog procesa ostaje da se vidi narednih dana kada bude zasjedao Glavni odbor partije. Ono što je sigurno, je da SNP ne može biti dio vlasti sa onima koji su prvi generatori krize u kojoj se nalazimo. U svakom žitu ima kukolja, pa bi jedan od prioritetnih zadataka nove vlade morao biti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o lustraciji. Na dugom i bremenitom putu pomirenja u Crnoj Gori najveći doprinos mogu dati novi i neokaljani političari i pojedinci bez obzira iz koje političke grupacije dolaze.

Cijeneći da su članstvo i simpatizeri SNP-a u velikom dijelu pravoslavci, smatramo i svojom obavezom da učestvujemo u društvu koje će dati jednake šanske svima i u kojem neće biti prioritet vjerska, nacionalna, politička ili neka druga pripadnost. Smatramo izuzetno važnim da jedan od prioriteta rada nove vlade bude potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je jedina vjerska organizacija sa kojom do sada, neopravdano, nije potpisan ugovorni odnos. Vlada koja će za prioritete imati jačanje institucija, kompletiranje Ustavnog suda, Sudskog savjeta, izbor VDT-a, reforme u pravosuđu, kao i izborne reforme, sprovođenje obaveznog popisa stanovništva, obnavljanje i jačanje pregovaračke strukture i članstvo Crne Gore u EU, beskompromisnu borbu sa kriminalnom i korupcijom, ali i ispunjavanje svih ostalih obaveza iz poglavlja 23 i 24, Otvoreni Balkan, pokretanje ekonomije države, takva Vlada može biti prihvatljiva za SNP. Naša želja je jaka Crna Gora, jakih institucija u koju se dolazi, a ne iz koje se odlazi.

Ako manjinsku podršku novoj vladi da DPS, ali ne i DF, da li će SNP biti spreman da prihvati takav aranžman, strahujete li od cijepanja partije? Da li su opravdani strahovi građana da bi se tako DPS vratio na vlast?

Demokratska partija socijalista ne može biti dio nove Vlade i to je jasno rečeno. Svako političko djelovanje DPS-a je u direktnoj korelaciji sa neučešćem onih kojima je ponuđeno da budu dio nove vlasti, na ovaj ili onaj način, a koji tu ponudu odbijaju. Ovo je jedan od težih trenutaka u crnogorskom društvu i traži se odgovornost i posvećenost svih aktera, a ne uskogrudost i stavljanje prioriteta na parcijalne političke interese. Da budem jasna, sa manjinskom vladom, DPS se neće vratiti na vlast, ali buduća snaga DPS će zavisiti od odgovornosti i rezultata rada političkih subjekata koji su do sada bili dio vlasti i koji će biti ili bi trebalo da budu njen dio. Znam da zvuči kao floskula, ali zaista treba preći sa riječi na djela. Moramo se svi pomalo naučiti da iz uloge kritičara iz opozicije, pređemo u ulogu odgovorne vlasti koja isporučuje rezultate. To je mnogo teže, aii je jedini put do cilja.

Članstvo SNP-a koji su skoro tri decenije bili opozicija i koji su zaista svašta pretrpjeli od ranijeg režima, koji su se nahodali crnogorskim ulicama i nagutali suzavaca, pod pritiskom drugih političkih subjekata i pod prijetnjom takozvane izdaje političke volje koje plasiraju oni koji su najmanje skloni kompromisu, je u najmanju ruku zbunjeno. Mi smo toga svjesni. Kada ste neprekidno izloženi napadima u medijima, društvenim mrežama, fantomskim portalima, naravno da to ima uticaja na građane, ali opet sve je to samo rezultat upravo pomenutog neprimjerenog uticaja. Ovih dana rukovodstvo partije obilazi sve opštinske odbore i uočljiva je značajna promjena u razmišljanju nakon detaljnog objašnjenja situacije. Ne vjerujem da će odluka Glavnog odbora, kakva god da bude, dovesti do tektonskih promjena u partiji. Naprotiv, mislim da iz ovog procesa možemo izaći samo jači.

Da li je Vašoj stranci prihvatljivo formiranje tehničke vlade, čiji bi prvenstveni cilj bio stvaranje uslova za vanredne izbore? Da li u toj vladi treba da budu sve partije? Šta ako Demokrate neće?

Kao što sam već pomenula jedan od eventualnih načina prevazilaženja političke krize, pored manjinske vlade je i tehnička vlada, ili koncentraciona vlada u kojoj bi sve parlamentarne partije bile zastupljene. Svakako ovi modeli izvršne vlasti bili bi samo i jedino sa ciljem stvaranja preduslova za sprovođenje demokratskih i slobodnih izbora i njeno trajanje bi bilo ograničeno. Naravno da i pred takvom vladom ne bi bio lak zadatak izmjene kompletnog izbornog zakonodavstva, promjena u Državnoj izbornoj komisiji i njenoj profesionalizaciji u skladu sa preporukama ODIHR, te raščišćavanje biračkih spiskova, ali i paralelno sa tim dovođenje u red Registra prebivališta. Svakako je i ovo jedna od legitimnih i mogućih opcija, ali ona sama po sebi i cijeneći njenu ograničenost u domenu zadataka i obuhvata rada, dovešće do daljih stagnacija i možda čak i nazadovanja u procesima pridruživanja Evropskoj uniji. To bi bila vlada ograničenog i vremena i dometa, a vrata EU bi nam bila još dalja. Mi već odavno živimo na pozamljenom vremenu, a generacije nam odlaze. Imamo li pravo da svjesno nastavimo tako?

Da li je SNP pokušao na bilo koji način da posreduje u trenutnim nesuglasicama unutar parlamentarne većine, prvenstveno između Demokrata i GP URA, kako bi se kriza vlasti riješila modelom koji bi kreirale vladajuće stranke?

SNP je jedini politički subjekt dosadašnje parlamentarne većine koji je imao konzistentan i precizan način djelovanja. Dali smo bivšoj vladi 200 dana da pokaže šta zna, a tek nakon toga smo jasno izrazili svoje nezadovoljstvo učinjenim. Pokretali smo inicijative za pronalaženje dogovora unutar parlamentarne većine, predlagali modele, ali i prihvatali predložene modele drugih subjekata bez sujete, sa iskrenom željom da stvorimo funkcionalnu vlast od pobjednika avgustovskih izbora koja će sprovesti reforme i isporučiti konkretne i provjerljive rezultate. Do sada, kao što je poznato, nije bilo uspjeha u tim pokušajima, ali svakako dok postoji imalo šanse, bićemo zagovornici kompromisa i objedinjavanja.

Protesti legitimni, ali treba više cijeniti mogućnosti institucija

Da li SNP razmatra mogućnost podrške protestima Demokrata ili DF-a u slučaju da oni budu organizovani?

Svi zakonski organizovani protesti su naravno legitiman način političkog izražavanja. I sami smo takav vid vaninstitucionalne borbe vodili godinama i to našem članstvu nije strano. Naprotiv. Međutim, poslije 30. avgusta stvari su se promijenile. Trebalo bi više da cijenimo mogućnosti institucija, jer sada je na nama odgovornost za njihovo građenje i uspostavljanje, a shodno tome i sve političke i programske razlike, kao odgovorni ljudi, trebalo bi rješavati kroz institucije, u dijalogu i kroz kompromis. Uvijek sam bila pobornik iscrpljivanja svih mogućnosti prije alternativnih pristupa. I naredni izborni ciklusi su pred nama. Moramo se pokazati i kao odgovorni ljudi i političari, ako mislimo da ovo društvo gradimo nabolje.

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

shares