Месец: јул 2022.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović i šef delegacije Crne Gore u PS OEBS Slaven Radunović učestovovali su na XXIX godišnjem zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS koje je u periodu od 2. do 6. jula održano u Birmingemu.

U fokusu ovogodišnjeg zasijedanja koje je okupilo 250 parlamentaraca bila je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, bezbjednost novinara u ratom obuhvaćenim zonama, prava žena, te očuvanje regiona Arktika.

Takođe, tokom zasijedanja sprovedeno je glasanje za izbor predsjednika i potpredsjednika Parlamentarne skupštine OEBS kao i rukovodstva tri opšta odbora.

Predsjednica Parlamentarne skupštine OEBS Margareta Sederfelt dobila je povjerenje parlamentaraca da predsjedava parlamentarnom skupštinom i u narednom jednogodišnjem periodu. Takođe, za potpredsjednike PS OEBS danas su izabrani Iren Haralambides (Irene Charalambides) sa Kipra, Mark Pritčard (Mark Pritchard) iz Ujedinjenog Kraljevstva, Pere Đoan Pons (Pere Joan Pons) iz Španije i Majkl Džorž Link (Michael Georg Link) iz Njemačke.

Na kraju godišnjeg zasijedanja učesnicima se obratio predsjednik Gornjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lord Mekfol (Lord McFall) koji je u svom govoru iskazao solidarnost sa narodom Ukrajine i pozvao na brzo i mirno rješavanje sukoba. On je takođe čestitao reizbor predsjednici Sederfelt i istakao izazove kao što su klimatske promjene te naglasio da je na parlamentarcima da nadziru i ispitaju djelovanje svojih vlada na globalnoj sceni.

U svojoj završnoj riječi, predsjednica Sederfelt je zahvalila parlamentarcima OEBS-a na podršci i istakla potrebu za praćenjem preporuka sadržanih u Birmingemskoj deklaraciji usvojenoj na današnjem zasijedanju.

Opšti odbori PS OEBS-a juče su izabrali svoja rukovodstva za narednu godinu. U Opštem odboru za politička pitanja i bezbjednost, Ričard Hadson (Richard Hudson) iz Sjedinjenih Američkih Država ponovo je izabran za predsedavajućeg, Opštem odboru za ekonomska pitanja, nauku, tehnologiju i životnu sredinu predsjedavaće Azaj Gulijev (Azay Guliyev) iz Azerbejdžana, dok će novi predsjednik Opšteg odbora za demokratiju, ljudska prava i humanitarna pitanja biti Nikoloza Samkharadze iz Gruzije.

Parlamentarci iz zemalja učesnica PS OEBS-a izglasali su na kraju zasijedanja Birmingemsku deklaraciju u kojoj se između ostalog najoštrije osuđuje agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i kojom se zahtijeva momentalni prekid vatre i potpuno povlačenje ruskih trupa. Birmingemska deklaracija koja sadrži i tri rezolucije opštih odbora, kao i deset dodatnih tačaka koje se bave širokim spektrom tema, usvojena je danas ubjedljivom većinom prisutnih parlamentaraca.

***

PS OEBS-a čine 323 parlamentarca iz 57 zemalja Evrope, Centralne Azije i Sjeverne Amerike. Parlamentarna skupština predstavlja forum za parlamentarnu diplomatiju, posmatranje izbora i jačanje međunarodne saradnje u procesu ispunjavanja obaveza OEBS-a koje se oslanjaju na politička, bezbjednosna, ekonomska pitanja, te ljudska prava i teme vezane za životnu sredinu.

Izvor: https://www.skupstina.me

Juče se u prostorijama Ministarstva prosvjete, ministar prosvjete Miomir Vojinović susreo sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori Danielom Gašparikovom, sa kojom je razgovarao o saradnji između Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) sa Ministarstvom prosvjete na polju obrazovanja. Sastanku je prisustvovao i Marko Vukašinović, načelnik Direkcije za programiranje i implementaciju EU fondova i Tomica Paović, šef programa za dobro upravljanje u UNDP.

“Ministar Vojinović je nakon riječi dobrodošlice gospođi Gašparikovoj, kazao da su svi napori UNDP-a na unapređenju sistema obrazovanja, dovoljna preporuka za nastavak saradnje, koju su sagovornici ocijenili odličnom”, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Gašparikova je u oblasti obrazovanja istakla važnost koordinacije između Ministarstva prosvjete i programskih inicijativa koje UNDP implementira u zemlji.

“Podsjetila je da je UNDP već podržao kreiranje e-usluga za upis u vrtiće, osnovne škole i državni Univerzitet, čime je upisna procedura značajno olakšana, dodajući da je u planu i uvođenje novih elektronskih servisa za upis na privatne fakuktete, u studentske domove kao i elektronski upis za private vrtiće. UNDP je, kako je istakla Gašparikova, spreman da podrži Ministarstvo i u uvođenju dodatnih elektronskih servisa”, dodaje se u saopštenju.

Govoreći o aktuelnim projektima koji su u fokusu rada Ministarstva prosvjete, ministar Vojinović je istakao eko-škole, napominjući da Crna Gora kao ekološka država ima obavezu da se tome posebno posveti.

S tim u vezi, Vukašinović, načelnik Direkcije za programiranje i implementaciju EU fondova, je rekao da je projekat eko-škola u dobroj poziciji, da su predavači prošli predviđene obuke i da se nastavlja sa implementacijom projekta, za koji je i UNDP veoma zainteresovan da nastavi da pruža podršku.

“Vojinović je naglasio da stručna podrška međunarodnih partnera kao što je UNDP, na našem evropskom putu i u ispunjavanju Agende 2030, mnogo znači”, piše u saopštenju.

Na sastanku je bilo riječi i o prioritetima Ministarstva prosvjete sa ministrom Vojinovićem na čelu u narednom periodu u sektoru obrazovanja. Ministar Vojinović je ponovio da je će u ovom mandatu, obzirom na nadležnost Ministarstva, sistemu obrazovanja biti posvećena veća pažnja, kroz nastavak rada na ključnim zakonima i programu za sistem obrazovanja.

Ministar je upoznao Gašparikovu sa prioritetima rada Ministarstva, među kojima je i poboljšanje statusa prosvjetnih radnika, dodajući da će se na pronalaženju rješenja za to raditi sa strukovnim Sindikatom prosvjete.

Takođe, dodao je da je u foksu Ministarstva i dualno obrazovanje i unapređenje tog započetog projekta.

“Dodatno, sagovornici su razmijenili mišljenja i o većem učešću djevojčica i žena u profesijama u oblasti “STEM” – nauka, tehnologjia, inženjerstvo i matematika, dok je Gašparikova ponudila podršku u reformama koje se tiču ovih oblasti”, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: https://www.cdm.me

Sastanak Savjeta za stabilizaciju EU koji se održava u Podgorici predstavlja dodatnu obavezu da budemo proaktivni, hrabri i odlučni u rješavanju pitanja koja se odnose na reformu pravosudnog sistema, kao i drugih problema, kojih nije malo, smatra predsjednica Skupštine

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović očekuje da se lideri parlamentarnih partija odazovu pozivu na sastanak koji je zakazan za 8. jul i da budu konstruktivni u rješavanju otvorenih pitanja, jer bez imenovanja VDT-a i izbora novih sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta Crna Gora ne može napredovati kao država, niti može ispunjavati svoje obaveze na putu ka EU.

Đurović je u intervjuu za „Dan“ istakla da je od ključne važnosti da svako preuzme svoj dio odgovornosti jer se ne smije desiti da bilo ko dovede u pitanje održavanje izbora u oktobru i da zarad svojih partijskih interesa blokira izborni proces, kao i ukupno funkcionisanje države.

●Najavili ste za 8. jul početak međupartijskog dijaloga o imenovanju VDT-a, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta. Javnost očekuje od Vas da pospješite taj dijalog, a to ste u više navrata i najavljivali. Očekujete li da on bude uspješan?

Od dana kada sam preuzela funkciju predsjednice Skupštine Crne Gore kao svoj ključni prioritet postavila sam pokretanje i podsticanje parlamentarnog dijaloga o krupnim problemima sa kojima se u dugom vremenskom periodu suočava naš pravosudni sistem. Imenovanje VDT-a, izbor novih sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika jesu pitanja koja zahtijevaju pojačanu pažnju svih društvenih aktera, naročito donosilaca odluka i lidera parlamentarnih partija u Crnoj Gori. Bez jasnih rješenja u ovom domenu, Crna Gora ne može napredovati kao država, niti može ispunjavati svoje obaveze na putu ka EU.

Iz tih razloga, pozvala sam predsjednike parlamentarnih partija na dijalog o ovim pitanjima u petak, 8. jula. Očekujem da će se svi lideri parlamentarnih partija koje u svojim agendama imaju evropsku perspektivu Crne Gore odazvati pozivu na ovaj vrlo važan sastanak i dati konstruktivan doprinos rješavanju otvorenih pitanja u Crnoj Gori. U tom smislu, nadam se da ćemo sa tog sastanka izaći sa pozitivnim rezultatom, koji će doprinijeti poboljšanju sveukupne situacije u našoj državi.

Što prije izabrati članove Sudskog savjeta

•Da li očekujete da će Skupština do 30. jula, do kada će Evropska komisija raditi na izvještaju o napretku Crne Gore, izabrati četiri člana Sudskog savjeta?

To je trenutno jedno od najvažnijih pitanja u Crnoj Gori. Svakako, intencija nove parlamentarne većine i Vlade Crne Gore je da se što prije izaberu članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Sigurno je da ću lično dati puni doprinos da do izbora novog Sudskog savjeta dođe do kraja proljećnjeg zasjedanja Skupštine Crne Gore.

Počela su konsultativna saslušanja 34 kandidata za članove Sudskog savjeta pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu i taj će proces trajati do 12. jula. Lično, voljela bih da taj odbor radi intenzivnije kako bi završio sve intervjue do kraja ove sedmice.

Očekujem da će se svi članovi odbora odnijeti profesionalno prema postavljenom zadatku, te da će što prije prema Skupštini uputiti predlog sa imenima kandidata za Sudski savjet.

Izbor članova Sudskog savjeta će predstavljati veliku korist za Crnu Goru, građane, a istovremeno i poruku našim međunarodnim partnerima da smo spremni i sposobni da rješavamo ključna državna pitanja.

●U Crnoj Gori će 14. jula biti održan jedanaesti sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, koji se prvi put održava u našoj zemlji. Da li to može biti dodatni motiv za postizanje dogovora?

Velika je čast za Crnu Goru što će se jedanaesti sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje održati u našoj zemlji. To je prvi put da se ovaj sastanak organizuje van granica EU i to predstavlja ogromnu satisfakciju za Crnu Goru, podsticaj da nastavimo dosadašnjim putem i priznanje naših rezultata u procesu evropskih integracija.

Održavanje ovog važnog događaja u Podgorici vidim kao izuzetno pozitivan signal iz Brisela i svih država članica EU, koji moramo iskoristiti da ubrzamo našu evropsku perspektivu. Naravno, ovaj sastanak predstavlja i dodatnu obavezu da budemo proaktivni, hrabri i odlučni u rješavanju pitanja koja se odnose na reformu pravosudnog sistema, kao i drugih problema, kojih nije malo. Sigurna sam da su svi politički akteri toga svjesni i da shvataju koliko je značajno da što prije isporučimo rezultate koje od nas traži EU.

●Da li održavanjem sjednice Savjeta za stabilizaciju u Podgorici EU na jedan specifičan način šalje signal da ističu svi rokovi za ispunjavanje naših obaveza?

Ne bih rekla da nam EU šalje signal ili upozorenje da nam ističu svi rokovi za ispunjavanje obaveza u procesu pridruživanja evropskoj porodici naroda. Naravno, svjesna sam činjenice da su očekivanja zvaničnika EU od Crne Gore velika i da je novoj parlamentarnoj većini i 43. Vladi data jedinstvena šansa da preduzmu potrebne korake u pravcu deblokade našeg EU puta. U skladu s tim, kao predsjednica Skupštine radim sve što je u mojoj moći da doprinesem tom ključnom cilju koji smo postavili i očekujem pomoć i doprinos svih parlamentarnih partija u tom smislu.

Proces evropskih integracija je zajednička priča svih nas i svi se moramo maksimalno uključiti kako bismo postigli dobre rezultate i ispunili zadatke koji stoje pred našom državom.

To smo, prvenstveno, dužni našim građankama i građanima. Ipak, da budem u potpunosti jasna, sigurna sam da je ovo posljednja šansa Crne Gore da kao predvodnica u pregovaračkom postupku postane i prva naredna članica EU. Sve drugo bi vodilo u višegodišnju agoniju bez perspektive.

Nisam „gvozdena ledi”, već radim profesionalno

●Stiče se utisak da Skupština preuzima aktivnu ulogu u rješavanju političkih prilika, a Vi, kao „gvozdena ledi“, preuzimate veliku odgovornost. Može li Crna Gora do dogovora i može li, konačno, parlament da bude mjesto gdje se postižu politički dogovori?

Ne bih sebe opisala kao „gvozdenu ledi“, već kao predsjednicu parlamenta koja pokušava da svoj posao radi na kvalitetan i profesionalan način. Trudim se, od početka svog mandata, da uspostavim što bolju komunikaciju sa poslanicama i poslanicima i da ih motivišem da zajedno radimo na dobrobit građana. Nadam se da građanke i građani prepoznaju moj trud i riješenost da doprinesem napretku Crne Gore u svakom smislu.

Vjerujem da su izborom 43. Vlade i deblokadom rada Skupštine prije nekoliko mjeseci stvorene pretpostavke za normalizaciju društveno-političkih prilika u Crnoj Gori. Sigurna sam da naša država može da napreduje i da se u Skupštini mogu postići ključni politički dogovori koji su neophodni da Crna Gora napravi pomak u procesu pristupanja EU.

Kao predsjednica Skupštine Crne Gore daću maksimalan doprinos da parlament u narednom periodu radi što bolje, aktivnije i kvalitetnije i da konačno dođemo do saglasja oko prioritetnih pitanja koja interesuju naše građane. Naravno, za to mi je potrebna podrška predstavnika svih parlamentarnih subjekata u Skupštini i očekujem da ona neće izostati.

●Opet taj 30. jul, kao neka crvena linija preko koje ne bismo smjeli preći. Već od 13. septembra Ustavni sud ostaje bez kvoruma jer jedan sudija ide u penziju. Može li se obezbijediti većina od najmanje 54 poslanika da 30. jula bude izabran barem jedan sudija Ustavnog suda?

Već duže vrijeme ukazujem na neodrživo stanje u Ustavnom sudu i upozoravam da se on nalazi na ivici kvoruma. Ukoliko do 13. septembra ne izaberemo novog sudiju umjesto Miodraga Iličkovića, koji tada stiče uslov za odlazak u penziju, Ustavni sud će ostati bez potrebnog broja sudija i neće moći dalje da funkcioniše.

To je izuzetno složena situacija, naročito kada se uzme u obzir činjenica da su za 23. oktobar zakazani lokalni izbori u velikom broju opština, te da u tom slučaju Ustavni sud neće biti u mogućnosti da djeluje kao posljednja instanca u izbornom procesu i da donosi odluke koje su bitne za ishod samih izbora.

Od ključne je važnosti da svako preuzme svoj dio odgovornosti. Crnoj Gori se ne smije desiti da bilo ko dovede u pitanje održavanje izbora u oktobru i da zarad svojih partijskih interesa blokira izborni proces, kao i ukupno funkcionisanje države.

Takođe, tu su i brojne posljedice koje će trpjeti građani Crne Gore koji neće moći da ostvaruju svoja prava pred Ustavnim sudom.

Zbog toga još jednom pozivam sve političke aktere da damo maksimalan doprinos da u što kraćem roku riješimo ovo pitanje i da izbjegnemo blokadu tako važne pravosudne institucije kao što je Ustavni sud.

„Ministarstvo zdravlja odlučno je u nastojanju da ojača zdravstveni sistem u svim segmentima, kako infrastrukturno, tehničko – tehnološki, tako i kadrovski, kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju i stručno usavršavanje ljekara i srednjeg medicinskog kadra“

Ministarstvo zdravlja (MZD) saopštilo je da će inicirati kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika te da javno zdravstvo i pacijenti ne smiju da trpe zbog privatnog sektora.

„Ministarstvo zdravlja odlučno je u nastojanju da ojača zdravstveni sistem u svim segmentima, kako infrastrukturno, tehničko – tehnološki, tako i kadrovski, kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju i stručno usavršavanje ljekara i srednjeg medicinskog kadra. Pored edukacije, akcenat nam je i na poboljšanju životnog standarda zaposlenih u zdravstvu, kroz povećanje zarada i rješavanje stambenih pitanja. Naš cilj je jačanje javnog zdravstvenog sistema i na tom putu očekujemo istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, počevši od srednjeg medicinskog kadra do ljekara opšte prake, specijalista i subspecijalista u domovima zdravlja, bolnicama i Klinčkom centru Crne Gore“, ističe se u saopštenju MZD.

Iz tog Vladinog resora su dodali da je država uložila, ulaže i nastaviće još više da investira u znanje i usavršavanje medicinskog kadra, u skladu sa najvećim međunarodnim standardima i medicinskim doktrinama.

„Svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, što oni itekako zaslužuju. Takođe, smo svjedoci i sve češće prakse da upravo ti ljekari u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante“, piše u saopštenju.

Iz MZD su poručili da im „namjera nikako nije onemugaćavanje rada privatnih zdravstvenih ustanova, već, naprotiv, partnerski i zdrav odnos, ali nikako na uštrb javnog zdravstva i budžeta građana, koji je itekako poljuljan globalnom ekonomskog krizom, koja ne zaobilazi ni Crnu Goru, posebno kada se zna da sve ove usluge mogu da dobiju u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru“.

„Takođe, niko ne želi da ospori pravo ljekara na dopusnki rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom. Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopusnog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika (Službeni list CG, br.64/2016,17/2017 i 70/2017) jasno propisuje uslove pod kojima zdravstveni radnik može obavljati dopunski rad“, piše u saopštenju.

Iz MZD su navelu da će „uočivši sve češću pojavu plaćenog marketinga od strane privatnih zdravstvenih ustanova, gdje upravo ljekari iz javnog zdravstva promovišu svoje usluge, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, u cilju zaštite interesa naših građana i prava na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama, pokrenuti kontrolu poštovanja odredbi Pravilnika od strane komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, ali i pozvati na odgovornost menadžmente zdravstvenih ustanova, koji odobravaju pravo na dopunski rad svojim zaposlenim“.

„Ministarstvo se na ovaj korak odlučilo zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude od strane, upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru. S obzirom da svima nama u zdravstu građanin i briga o njegovom zdravlju mora biti na prvom mjestu, nikako ne smijemo dopustiti da zdravstvena zaštita pripadne samo bogatima, a oni koji su decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje i gradili ovu zemlju, budu zanemareni i prepušteni sami sebi. Tu odgovornost dijeli i Ministarstvo zdravlja, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju MZD.

Izvor: https://www.vijesti.me

Kakva nas jesen očekuje i da li iko razmišlja o novim razvojnim konceptima?

• Ima li Vlada plan kako da nadoknadi građanima razliku između galopirajućih cijena i umrtvljenog standarda?
• Za kada se planira novo zaduženje i rebalans budžeta?
• Kakva nas jesen očekuje i da li iko razmišlja o novim razvojnim konceptima?
• U četvrtak od 20 sati u emisiji Načisto pratite intervju sa Aleksandrom Damjanovićem, ministrom finansija Crne Gore.

Govoreći o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Kovač napominje da je došlo do određenog revidiranja dokumenta u normativnom dijelu, kao i u preambuli Ugovora

Ministar pravde Marko Kovač za Euronews Srbija kaže da smatra kako je neophodno da Temeljni ugovor sa SPC bude potpisan što prije. Napominje da dosadašnji ugovori sklopljeni sa vjerskim zajednicama u Crnoj Gori ne predstavljaju njihovo privilegovanje na bilo koji način.

– Ovim putem informišemo i da su pregovori sa Srpskom pravoslavnom crkvom započeti još 2012. godine, zbog čega smatramo neophodnim da Temeljni ugovor bude potpisan u što kraćem vremenskom roku, napominje on.

Govoreći o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Kovač napominje da je došlo do određenog revidiranja dokumenta u normativnom dijelu, kao i u preambuli Ugovora.

– Ove izmjene suštinski ne mijenjaju svrhu samog Ugovora, ali u potpunosti usklađuju nacrt teksta Ugovora sa pravnim poretkom Crne Gor“, navodi Kovač.

Na pitanje Euronews Srbija da li bi potpisivanje Temeljnog ugvoora sa SPC mogao da ugrozi opstanak Vlade, Kovač odbacuje takvu mogućnost.

– Naprotiv, vjerujemo da će upravo taj čin dovesti do višeg nivoa demokratije u državi koja uvažava identitet svakog ljudskog bića i pravo na slobodu veroispovijesti, koje je zagarantovano međunarodnim pravom i ustavima svih liberalno-demokratskih država, pa tako i Ustavom Crne Gore, zaključuje on.

Kovač napominje da su svi ugovori nastali kao logičan slijed prepoznatih potreba, odgovornog partnerskog odnosa i pristupa.

– Ministarstvo pravde je odlučno da vodi dijalog sa svim zainteresovanim vjerskim zajednicama koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenju o pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori, napominje Kovač u pisanoj izjavi.

Kako navodi, sklapanjem potencijalnog Ugovora i sprovođenjem već potpisanih ugovora između države i vjerskih zajednica, Ministarstvo pravde ima namjeru da obezbijedi dostizanje prava i sloboda svim vjerskim zajednicama koje su garantovane Ustavom Crne Gore i Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.

Dodaje i da je Ministarstvo pravde na čijem je čelu odlučno kroz Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama u skladu sa svojim nadležnostima nastavi da baštini i jača međuvjerski sklad, te da poštuje sve vjerske zajednice, nezavisno od političke ili bilo koje druge pripadnosti.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore na sjednici u petak, 7. jula glasaće o predloženom Temeljnom ugovoru sa SPC, najavio je potpredsjednik Vlade Vladimir Joković. Ta najava izazvala je oštre reakcije čak i među ministrima. Ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić rekao je da Vlada mora da se vrati na evropski put, ili će morati na nove izbore. Grupa građana Cetinja prijeti blokadom saobraćaja ako vlada Crne Gore potpiše Temeljni ugovor sa SPC.

Izvor: https://www.dan.co.me

RELIGIJA TREBA DA BUDE IZBOR SAMOG POJEDINCA

Priča o Temeljnom ugovoru sa SPC pokrenula je ponovo polemike da li vjeronauku treba uvesti u škole, odnosno da li joj je mjesto u javnom obrazovanju.Mitropolit crnogorsko-primorski SPC u Crnoj Gori Joanikije kazao je 18. septembra lani da je obaveza crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke u školama jer, kako je za beogradski dnevni list Politika izjavio, “nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja”.Iz Ministarstva prosvjete za CdM jasno poručuju – Ministarstvo prosvjete smatra da kvalitetno obrazovanje treba obezbijediti svima, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost, pa samim tim, religijski uticaj ne smije biti prisutan u školama.Ministarstvo prosvjete, kako ističu za CdM, poštujući multietničnost, multivjersku i multikonfesionalnu raznolikost crnogorskog društva, ne dozvoljava da bilo šta naruši taj sklad.“Ministar Miomir Vojinović je i ranije izrazio zabrinutost zbog sporadičnih slučajeva gdje je nastavni kadar dozvolio upliv vjere u školsku učionicu i više puta uvjerio javnost da će stati na kraj sličnim primjerima. Trudimo se da princip jednakosti u školama bude što više zastupljen, a u ovom slučaju to znači da religija treba da bude izbor samog pojedinca, a da je škola mjesto koje treba da bude potpuno nezavisno od religijskog, političkog ili bilo kakvog drugog uticaja”, poručuju iz Vojinovićevog resora za CdM.

Izvor: CDM

Poslovi iz djelokruga rada ovog resora trenutno se obavljaju na četiri lokacije

Ministarstvo pravde dobiće novo sjedište u blizini mosta Milenijum u Podgorici.

Poslovi iz djelokruga rada Ministarstva trenutno se obavljaju na četiri lokacije.

Sjedište Ministarstva je u samom centru grada, pored Vrhovnog, Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva. U različitim djelovima grada smješteni su Direktorat za izvršenje krivičnih sankcija, Direkcija za kaznenu i prekršajnu evidenciju i Direkcija za uslovnu slobodu.

Postojeće prostorije sjedištu Ministarstva ne zadovoljavaju uslove u odnosu na postojeći broj izvršilaca i trenutno organizaciono ustrojstvo. Djelokrug poslova Ministarstva proširen je posljednjom uredbom i poslovima saradnje sa vjerskim zajednicama.

”Obavljanje poslova na različitim lokacijama stvara opterećenje za organizovanje cjelokupnog poslovanja, ali i pružanje usluga građanima, jer su primorani da svoja prava ostvaruju na dvije ili tri lokacije, umjesto na jednoj”, ističe se u odgovoru resora na čijem je čelu Marko Kovač.

U odgovoru se dodaje da neodgovarajući uslovi utiču i na efikasnost i kvalitet rada, a osim toga nije omogućen nesmetan pristup licima sa invaliditetom i licima sa smanjenom pokretljivošću, što, ističu, predstavlja dodatni rizik za pokretanje sudskih postupaka.

Iz Ministarstva pravde ističu i da su ključna institucija za ispunjenje obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 23.

”Zatvaranje privremenih mjerila podrazumijeva niz operativnih aktivnosti za koje su neophodni osnovni uslovi za rad, što podrazumijeva i prostorne uslove, koji ne postoje”, naveli su iz Ministarstva, dodajući da su eksperti angažovani na projektu EUROL II još 2019. godine ukazali na potrebu obezbjeđenja odgovarajućeg prostora za rad resora.

Adaptacija poslovnih prostora u kojima je planirano preseljenje privedena je kraju, a sredstva za to su opredijeljena u ranijem periodu, odnosno prije odluke Vlade da se navedene prostorije ustupe Ministarstvu. Smatraju i da za eventualne dodatne troškove koji se tiču adaptacije prostorija neće biti potrebna “dodatna značajnija finansijska sredstva”.

”Smatramo da je najracionalnije rješenje da se poslovni objekat čiji je investitor Uprava za katastar i državnu imovinu, koji se nalazi na Bulevaru Ivana Crnojevića…, a čija adaptacija je u toku i okončanje adaptacije planirano za avgust tekuće godine, namijeni za potrebe obavljanja djelatnosti Ministarstva pravde”, kazali su iz resora.

Pojasnili su da se radi “o objektu koji je u sklopu zgrade gdje se u produžetku, između ostalog, nalazi i NLB banka”. Za zgradu pored banke Uprava za imovinu je u avgustu 2020. godine potpisala ugovor vrijedan 8,7 miliona eura, a u tenderu je navedeno da je namijenjena za potrebe Uprave za statistiku – Monstat, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i zaštitnika imovinsko – pravnih interesa.

Više prostora za potrebe tužilaštva

U odgovoru Ministarstva napominju da su smještajni kapaciteti tužilaštva, posebno Specijalnog državnog tužilaštva, predmet interesovanja i Evropske komisije.

”Ovim prostornim rješenjem može se riješiti i dugogodišnje pitanje nedostatka prostornih kapaciteta Državnog tužilaštva, jer se prostorije sjedišta Ministarstva pravde mogu ustupiti ovom korisniku, u cilju obezbjeđenja poboljšanja osnovnih uslova za rad, do izgradnje nove zgrade za potrebe Državnog tužilaštva”, kazali su “Vijestima” iz resora prave.

Izvor: https://www.vijesti.me

JOKOVIĆ: NEMA NIKAKVE SKRIVENE POLITIKE U INICIJATIVI OTVORENI BALKAN

Poslanika Bogdana Božovića zanima da li je interes Crne Gore da se priključi regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan u kojoj za sada učestvuju Albanija, Sjeverna Makedeonija i Srbija?Budući da je Joković potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem, Božović traži da obrazloži stav o Otvorenom Balkanu iz ugla preduzetništva i koristi koje od učešća u ovoj regionalnoj inicijativi može da ima ekonomija Crne Gore.“Uprkos tome što se u crnogorskoj javnosti duže vremena raspravlja o dometima regionalne inicijative Otvoreni Balkan, i dalje se u mnogim analizama može pročitati da postoje nedoumice i nejasnoće o tome šta je Otvoreni Balkan i da li Crna Gora treba da učestvuje u toj inicijativi. Pošto je stvoren utisak da bi, uvažavajući argumente za i protiv koje smo do sada čuli, Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi, smataram da bi bilo veoma korisno i za državu i za društvo u Crnoj Gori da potpredsjednik Vlade koji je zadužen za ekonomski sistem saopšti svoj stav o ovoj temi i da daje najbolje da se taj stav čuje u Skupštini Crne Gore“, objasnio je Božović.Kako dodaje, potrebno je malo više ozbiljnosti kad je u pitanju ovo pitanje te da ova inicijativa nije alternativa EU.Joković: Nema nikakve skrivene politike u inicijativi Otvoreni BalkanJoković je kazao da je Božović dosta toga rekao u svom odgovoru.“Ključno je da je ovo ekomonska priča, nema u njoj nikakve skrivene politike. Crna Gora treba da ide u EU. Sa stanovišta preduzetništva, inicijativa bi itekako pomogla Crnoj Gori“, tvrdi Joković.Dodaje da su se ovom inicijativom relaksirali odnosi Srbije i Albanije.“Ja sam ovih dana obilazeći poljoprivredne proizvođače nailazio na takve farme, ja nijesam vjerovao da takvo nešto postoji u Crnoj Gori“, naveo je Joković i dodao da kad maknemo političke konotacije, nema ni jednog poljoprivrednika koji ne bi ptistao da budemo dio ove inicijative.Vjeruje, kao je kazao, da će komisija najozbiljnije razmotriti priključenje Otvorenom Balkanu.“Kao privredniik smatram da bi ova inicijativa bila blagorodna“, poručio je on.Božović je naveo i da je rat u Ukrajini poremetio svjetsko tržište, što je uticalo i na cijene proizvoda, pa ga zanima da li je tokom posjete Srbiji bilo govora o potencijalnim investicijama i da i su dogovorili isporuku hrane.“Ključni razlog moje posjete Beogradu je bilo pitanje snabdjevenosti crnogorskog tržišta, jer smo mi najveći i najpouzdaniji kupac Srbije. Od svih šest tačaka o kojima smo razgovarali, bez problema smo se dogovorili o svima“, naveo je Joković u odgovoru.Navodi i da se očekuje da će cijene poljoprivrednih proizvoda padati.“Mi smo suviše mali, nijesmo mi previše bitni nikom“, naveo je Joković.

Izvor: Portal Analitika

Šef poslaničkog kluba SNP-a Dragan Ivanović, kazao je “Vijestima” da pitanje temeljnog ugovora neće spriječiti razgovore o dvotrećinskoj/tropetinskoj većini.”Ne vidimo nikakvu krizu. I ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori podržava potpisivanje temeljnog ugovora. Zašto je sad toliko prijetnji izlaskom iz Vlade zbog tog pitanja? Ako neko hoće da izađe – nek izađe… Dijalog je jedino što Crnoj Gori donosi dobro. Mi u SNP-u potpuno smo posvećeni tome. Dijalog treba da rezultira izborom VDT-a, sudija US-a i članova SS-a, kako bismo konačno imali institucije koje će raditi u punom kapacitetu”, podvukao je.

Izvor: Vijesti online