Категорије
СНП

Sinoć je održana svečana ceremonija povodom 15 godina od prijema COK-a u međunarodnu olimpijsku porodicu

Na svečanosti su, između ostalog, govorili domaćin i predsjednik COK-a, Dušan Simonović, Spiros Kapralos, predsjednik Evropskih olimpijskih komiteta (EOK) i ministar sporta i mladih u Vladi Crne Gore, Vasilije Lalošević.Na proslavi je uručeno priznanje „Zlatna zvijezda crnogorskog sporta“, specijalno priznanje koje COK dodjeljuje svake četiri godine.Dobitnice su srebrne djevojke iz Londona, rukometna reprezentacija Crne Gore, koja je na Olimpijadi 2012. godine osvojila drugo mjesto i donijela Crnoj Gori prvo odličje sa Olimpijskih igara.Proglašeni su i ambasadori crnogorskog sporta – fudbaleri Stevan Jovetić i Stefan Savić, kao i košarkaš Nikola Vučević.“Od oktobra 1892. godine, kada je Pjer de Kuberten predložio da se obnove Antičke olimpijske igre, smatrajući da će ovo doprinijeti boljem odnosu i komunikaciji među ljudima dobre volje širom svijeta, prošlo je mnogo vremena, a od 7. jula 2007. godine, kada je COK postao 204. član Međunarodnog olimpijskog komiteta, 15 godina.Upravo večeras proslavljamo ovaj značajan jubilej COK-a, a Ministarstvo sporta i mladih daće i u budućnosti punu podršku COK-u da ostvari sve svoje aktivnosti“, kazao je Lalošević i informisao prisutne da je pokrenuta inicijativa za otvaranje Olimpijskog muzeja ili Olimpijske kuće, u kojoj bi bila smještena kancelarija COK-a i buduća olimpijska akademija. Predsjednik EOK-a, Kapralos, uručio je povelju Evropskih olimpijskih komiteta ministru Laloševiću za snažnu podršku koju Ministarstvo sporta i mladih pruža COK-u.

Категорије
СНП

Bogdan Božović, poslanik SNP CG:

DA JE ZAVISILO OD SNP-a REFORMA PRAVOSUĐA ODAVNO BI BILA SPROVEDENA

Povodom kritika na račun SNP zbog toga što je izabran samo jedan od četiri kandidata za članovce Sudskog savjeta, želim da obavijestim građane Crne Gore da Socijalistička narodna partija nije odgovorna za takav ishod izbora članova Sudskog savjeta.Tačno je da smo najavili da ćemo i u drugom krugu podržati sva četiri kandidata za članove sudskog savjeta i da sve vrijeme tvrdimo da je za izbor kandidata neophodan kompromis između političkih subjekata kako bi se došlo do neophodnog broja poslanika koji bi podržali predloge. Poslanici SNP-a su na poslednjoj sjednici glasali za tri od četiri kandidata, dok predstavnici pojedinih političkih opcija nijesu glasali ni za jednog kandidata, a upravo su oni najglasniji u kritici SNP-a. Ako ne neki drugi kandidat, onda je makar Dragan Šoć zaslužio podršku za izbor u članstvo Sudskog savjeta, zato čudi izostanak podrške od strane onih od kojih se očekivala. Svojim znanjem i iskustvom gospodin Šoć bi bez dileme mogao da odgovori izazovima koje podrazumijeva obavljanje te funkcije. Dakle, da je bilo do nas na poslednjoj sjednici Skupštine bila bi izabrana tri kandidata, što bi predstavljalo dobru osnovu za dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda.Građane Crne Gore obavještavamo i to da želja SNP-a da se odblokira ova veoma važna institucija u pravnom sistemu neće biti žrtva zakulisnih dogovora, koji za posledicu imaju dalji zastoj u procesu evropskih integracija. SNP nikada nije i neće učestvovati u fabrikovanju događaja i zakulisnim radnjama.

Категорије
СНП

Milosava Paunović, poslanica SNP CG i koordintorka Radne grupe za izradu Nacrta zakona o Skupštini Crne Gore:

POČELI SMO DA RADIMO NA ZAKONU O SKUPŠTINI

Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona o Skupštini danas će održati petu sjednicu na kojoj će nastaviti rad na ovom važnom zakonskom aktu.Predsjednica tog skupštinskog tijela #MilosavaPaunović kazala je Pobjedi da su na prethodnoj sjednici, održanoj u utorak, krenuli sa konkretnim radom na zakonu koji će nastaviti i danas.“Počeli smo sa koncipiranjem članova. Ono što nedostaje stavljamo u nacrt zakona, a ono što stvara veće probleme, dileme ostavićemo po strani dok se ne napravi nacrt“, rekla je Paunović.Podsjetila je da bi početkom oktobra trebalo da otputuju za Mađarsku koja je jedna od rijetkih zemalja koja, osim poslovnika o radu, ima i zakon o Skupštini, i koja je voljna da nam obezbijedi konsultativnu pomoć.“Nakon toga ćemo imati više informacija i biti u boljoj poziciji što se izrade zakona tiče“, istakla je Paunović.Ukazala je da je radna grupa za izradu nacrta formirana pred godišnje odmore u avgustu i da je dobila rok da do 15. oktobra završi rad na tom aktu. Ponovila je da će zbog prirode posla koji zahtijeva rad na nacrtu ovog zakona vjerovatno morati da zatraže produženje tog roka.“Mjesec u kojem smo formirani iskoristili smo za upoznavanje poslanika sa onim što je služba Skupštine uradila. Za ovako ozbiljan posao predviđen je kratak rok. Nadam se da ćemo uspjeti bar donekle da završimo, tako da, ukoliko se formira neka nova radna grupa, postavi novi koordinator, bude gotov makar jedan dio posla“, pojasnila je Paunović.Naglasila je da je veoma važno, posebno u aktuelnoj političkoj situaciji, da se završi rad na nacrtu zakona o Skupštini i usvoji akt koji će „popuniti“ mnoge pravne praznine.“Važno je da dobijemo zakon o Skupštini zbog brojnih pravnih praznina koje postoje, kršenja Poslovnika i nemogućnosti rješavanja onih situacija u kojima se Poslovnik krši, a mi, kada je riječ o njima, nemamo zakonsko utemeljenje za bilo kakav potez“, istakla je Paunović.Ovo je druga radna grupa koja je formirana kako bi izradila nacrt zakona o Skupštini. Prva je bila formirana u aprilu 2021. godine i održala je samo jednu sjednicu. Osim predsjednice Paunović, ovu radnu grupu čine predstavnici svih klubova poslanika koji participiraju u parlamentu i to Suzana Pribilović, Predrag Bulatović, Momo Koprivica, Branka Bošnjak, Božena Jelušić, Suljo Mustafić, Boris Mugoša, Draginja Vuksanović-Stanković i Genci Nimanbegu.

Izvor: Pobjeda

Категорије
СНП

Ministar Damjanović sa saradnicima razgovarao sa predstavnicima Svjetske banke

Na sastanku ministra finansija, mr Aleksandra Damjanovića i saradnika sa timom Svjetske banke, predvođenim šefom misije za Crnu Goru, Kristoferom Šeldonom, razgovarano je o finansijskoj, fiskalnoj i makroekonomskoj održivosti.💬Gospodina Šeldona zanimalo je na koji način će se crnogorske finansije izboriti sa izazovom očuvanja stabilnosti javnih finansija, kao i kako će biti nadomještena nedostajuća budžetska sredstva. ▪️Ministar Damjanović kazao je da rebalans budžeta predstavlja verifikaciju naslijeđenih obaveza i problema, ali i nastojanje aktuelne Vlade da obezbijedi nesmetano funkcionisanje. Podsjetio je na opredijeljenost da se nedostajuća sredstva obezbijede na domaćem tržištu, emitovanjem kratkoročnih državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane. ▫️Ministar je ocijenio da su neophodne mjere racionalizacije i prihodne i rashodne budžetske politike.☑️Tokom sastanka, razmatrani su i razvojni ciljevi Crne Gore i njihova usklađenost sa Partnerskim okvirom za Crnu Goru za period 2023-2027. godina, sa posebnim fokusom na mogućnosti koje pružaju DPL- Zajam zasnovan na razvojnim politikama kao i unaprjeđenje implementacije RARP-Projekat reforme poreske uprave, . Ministar je kazao da će resornoj Upravi pružiti punu podršku u realizaciji ovog projekta ali i institucionalni nadzor nad njegovim sprovođenjem, s namjerom povećanja transparentnosti.➡️U kontekstu izmjena zakonske regulative koje će doprinijeti jačanju prihodne strane, ministar je najavio izmjene postojećeg Zakona o igrama na sreću, kao i donošenje novog u narednoj godini. Napomimjući da su planirane i izmjene drugih normativnih akata, poput Zakona o zaradama u javnom sektoru i Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim će biti propisan Fiskalni savjet, čija će uloga biti nadzorna i korektivna.

Категорије
СНП

Nemedicinskom kadru, nakon usvajanja rebalnsa budžeta, slijedi povećanje koeficijenta na zarade u iznosu od 12,5%, čime će se otkloniti diskriminacija u odnosu na medicinski kadar

Nemedicinskom kadru, nakon usvajanja rebalnsa budžeta, slijedi povećanje koeficijenta na zarade u iznosu od 12,5%, čime će se otkloniti diskriminacija u odnosu na medicinski kadar- dogovor je sa današnjeg sastanka ministra finansija mr Aleksandra Damjanovića, ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva, dr Mihaila Babovića i predsjednika Sindikata zaposlenih u zdravstvu, Nebojše Radonjića. ✅Povećanje koeficijenta na zarade nemedicinskom osoblju, doprinijeće nesmetanom funkcionisanju zdravstvenog sistema ali i očuvanju standarda života svih zdravstvenih radnika, zaključeno je na sastanku predstavnika Vlade i sindikata zdravstva.

Категорије
СНП

Predsjednik SNP CG Vladimir Joković za TV E:

ĐUKANOVIĆ DA PONIŠTI ODLUKU I POVJERI MANDAT LEKIĆU

Smatrao sam da će predsjednik Milo Đukanović prihvatiti prijedlog da mandatar nove Vlade bude Miodrag Lekić jer nigdje u Ustavu ili zakonu nije rečeno da je za ovu odluku potreban potpis i ne razumijem potrebu za skraćenjem mandata Skupštini, izjavio je za TV E predsjednik SNP-a Vladimir Joković.Smatra da neko koristi situaciju sa Ustavnim sudom kako bi prilagodio dešavanja u Crnoj Gori partijskim interesima i dodao da je odluka o predlogu Miodraga Lekića za mandatara “donešena u datom vremenskom periodu”, ali da je, kako navodi, čekala na potpis svih odgovornih.„Predstavnici političkih partija su izašli i javno rekli, nakon konsultacija, da je Lekić kandidat za mandatara. Predsjednik države je bio upoznat sa tim da je Lekić jedini kandidat i da ga podržavamo i onda ne znam kakva bi neka nova uvjeravanja trebala Đukanoviću“, naveo je Joković.Upitan zbog čega u ponedjeljak, kada je isticao rok za predlaganje mandatara, poslanici SNP-a i Ure nijesu potpisali predlog da Lekić bude mandatar, Joković je kazao da ne postoji pravilo koje propisuje da su u tom procesu neophodni potpisi podrške.“Ne možemo da se igramo sitnih igrica u velikim stvarima. Neka neko kaže gdje piše da su za predlaganje mandatara neophodni potpisi“, dodao je Joković.Joković je istakao da očekuje od Đukanovića da poništi ili revidira svoju odluku.„Đukanović je tražio da Skupština raspravlja o skraćenju mandata 30. septembra. Ta će se sjednica održati. Dogovor je 41 poslanika da se neće skratiti mandat. Šta nakon toga predstoji, pa postoji jasna većina protiv skraćenja mandata. Predsjednik nema većinu u parlamentu i ima obavezu ustavnu da nakon toga treba da povjeri mandat za sastav nove vlade Lekiću“, rekao je Joković.Joković je komentarišući aktuelnu ekonomsku situaciju naveo da je to zaostavština prethodne Vlade i da je problemu u velikoj mjeri doprinijelo usvajanje programa Evropa sad.„Kada je Željezara u pitanju ja mislim da Željezara nema perspektivu. Mora se naći rješenje da radnici ne ostaju bez posla. Smatram da bi država ili EPCG trebalo da kupe tu fabriku. Željezara ima veliki broj hala, više hektara zemlje. Sve te hale treba davati investitorima koji žele nešto da proizvode. Željezara nije profitabilna a i zastarjela je tehnologija. Dobra studija bi pokazala koje bi bilo najbolje rješenje“, rekao je Joković.

Категорије
СНП

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u intervjuu za „Politiku“:

SUZBIJAMO KORUPCIJU IZ ZDRAVSTVA, ODLUČNI SMO DA UKLONIMO JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH

Odlučni smo da uklonimo jaz između bogatih i siromašnih, tačnije mogućnost da samo oni koji imaju novca imaju pravo na liječenje, dok se građani slabije imovne moći, a takvih je najviše, bore za svoje osnovno pravo, gdje zaštita zdravlja i te kako pripada. Ministarstvo zdravlja i svih zdravstvenih ustanova ima jasnu namjeru – stabilan javni zdravstveni sistem, s pacijentom u njegovom središtu i uslovima za rad dostojnim ljekarske profesije i medicinske doktrine, kaže u intervjuu za Politiku ministar zdravlja, #DragoslavŠćekić.On je rekao da je Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa svim zdravstvenim ustanovama, zauzelo proaktivan stav i krenulo u rješavanje nagomilanih problema iz prethodnog perioda. Poseban akcenat je, kako je rekao, na prevenciji i liječenju hroničnih nezaraznih bolesti.Šćekić je rekao i da je prosječna starost objekata u javnom zdravstvenom sistemu Crne Gore 50 godina, a da su pojedini sagrađeni čak i prije više od 70 godina.“Ovo se posebno odnosi na Podgoricu, u kojoj je u posljednjih 30 godina znatno povećan broj stanovnika i samim tim potreba za širenjem i gradnjom novih ustanova datira još od 2000. godine. U toku je realizacija više infrastrukturnih projekata nego u posljednjih 20 godina zajedno. Prije nekoliko mjeseci počela je izgradnja Klinike za mentalno zdravlje, vrijednost radova je šest miliona evra i finansiraće se iz kapitalnog budžeta. Uz veliku podršku EU partnera na čelu s delegacijom EU u Podgorici, intenzivirane su aktivnosti i na izgradnji Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, za šta je predviđeno oko osam i po miliona eura. Pred raspisivanjem smo tendera za rekonstrukciju SB „Vaso Ćuković” u Risnu, zatim operativnog centra za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje, kao i za adaptaciju i opremanje mikrobioloških laboratorija u devet domova zdravlja širom Crne Gore”, saopštio je Šćekić.Podsjetio je da je Ministarstvo zdravlja iniciralo i izradu projektnih zadataka Urgentnog centra u okviru KCCG i Opšte bolnice u Pljevljima, te da je u pripremi projektni zadatak za potrebe konkursa za izgradnju doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici.“Da se vodilo računa o regionalnom razvoju i univerzalnosti pristupa zdravstvene zaštite govori podatak da su u toku pripreme za tendere zbirne vrijednosti 10 miliona eura za potrebe rekonstrukcije opštih bolnica Bijelo Polje, Berane, Cetinje, Nikšić, zatim i domova zdravlja u Ulcinju, Budvi, Cetinju i Plavu”, kazao je Šćekić.On je istakao i da je sve češća praksa da upravo ljekari u koje ulaže država svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge koje mogu da dobiju u javnom zdravstvenom sistemu odlaze u privatne ordinacije i ambulante.Namjera Ministarstva zdravlja, napominje Šćekić, nikako nije onemogućavanje rada privatnih zdravstvenih ustanova, već partnerski i zdrav odnos,” ali nikako nauštrb javnog zdravstva i budžeta građana, koji je i te kako poljuljan globalnom ekonomskog krizom, koja ne zaobilazi ni Crnu Goru, posebno kad se zna da sve ove usluge mogu da dobiju u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru”.“Takođe, niko ne želi da ospori pravo ljekara na dopunski rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali ljekarskom etikom. Ministarstvo zdravlja, u cilju zaštite interesa naših građana i prava na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama, pokrenulo je kontrolu poštovanja odredbi pravilnika od strane komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, kao i odobravanja prava na dopunski rad koje direktori zdravstvenih ustanova daju svojim zaposlenim. Donijeli smo odluku da se svi zaposleni koji imaju više saglasnosti za obavljanje dopunskog rada van matične ustanove izjasne i opredijele za rad samo u jednoj ustanovi javnog ili privatnog sektora. A tamo gdje postoje liste čekanja ili nedostaje kadar, kao i gdje organizovanje procesa rada nije moguće ili je otežano, stanovišta smo da dopunski rad treba ukinuti. Na ovaj korak odlučili smo se zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude upravo od strane ljekara iz tih ustanova u privatnom sektoru”, pojasnio je Šćekić.Šćekić tvrdi i da je Ministarstvo zdravlja apsolutno posvećeno suzbijanju i iskorjenjivanju korupcije iz zdravstva.“Tamo gdje očekujemo humanost, pomoć i blagu riječ, ne bi trebalo da ima mjesta ni za jedan oblik djelovanja koji može izazvati neprijatnost, a kamoli koruptivne radnje, o kojima će ministarstvo, ukoliko bude imalo saznanja o njima, istog trena obavijestiti nadležne državne institucije”, poručio je Šćekić.

Категорије
СНП

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović u izjavi za „Vijesti“:

ZA ČETVRTAK ZAKAZAN KOLEGIJUM, RASPRAVLJAĆE SE O INICIJATIVI ĐUKANOVIĆA ZA SKRAĆENJE MANDATA SKUPŠTINI

Predsjednica Skupštine Crne Gore #DanijelaĐurović zakazala je za sjutra (četvrtak 22. septembar) Kolegijum, na kome će se, između ostalog, govoriti o inicijativi predsjendika države Mila Đukanovića za skraćenje mandata.“U okviru svojih nadležnosti, kao predsjednica Skupštine, za sjutra sam zakazala kolegijum, na kome će se, između ostalog, govoriti o vanrednoj sjednici za čije održavanje je predsjednik države uputio zahtjev. Moja ustavna obaveza je da zakažem vanrednu sjednicu, a poslanicima ostaje da glasanjem iskažu svoj politički stav o pomenutom pitanju“, rekla je Đurović Vijestima.“Što se tiče mojih ovlašćenja u slučaju da se Skupštini ne skrati mandat, važno je istaći da parlament, u svakom slučaju, sve do konstituisanja novog saziva, nastavlja sa radom“, rekla je Đurović.

Категорије
СНП

Izjava predsjednice Skupštine Crne Gore Danijele Đurović povodom Međunarodnog dana mira

CRNA GORA GRADI MOSTOVE POVJERENJA I STVARA USLOVE ZA OČUVANJE MIRA I SIGURNOSTI, RAZVOJA I LJUDSKIH PRAVA

Shodno svom građanskom karakteru, poštovanju međunarodnog prava i otvorenošću, Crna Gora se pridružuje obilježavanju 21. septembra – Međunarodnog dana mira, ustanovljenog od strane Ujedinjenih nacija, ujedno nastavljajući da pruža aktivan doprinos globalnim naporima u obezbjeđivanju upravo mira kao vrhunskog načela savremene civilizacije. Ovim jedinstvenim povodom koristim priliku da naglasim da je država Crna Gora kao ravnopravna članica brojih međunarodnih i regionalnih organizacija, posvećena saradnji i svjetskom poretku zasnovanom na pravu. Svojom miroljubivom diplomatijom, po čemu je prepoznata u Evropi i šire, naša država gradi mostove povjerenja i stvara uslove za konsenzus u cilju podrške i promocije tri osnova stuba Ujedinjenih nacija – mira i sigurnosti, razvoja i ljudskih prava.Cijenim da bi svaka država, u aktuelnim izazovnim vremenima, sopstvenim primjerom i principijelnom politikom, više nego ikada ranije trebalo da u saradnji sa drugim zemljama uzme proaktivno učešće u rješavanju lokalnih, regionalnih i globalnih problema kao što su ekonomska kriza, aktuelni sukob u Ukrajini, klimatske promjene, pandemija Kovid 19, razni oblici nasilja i nerazumijevanja. Samo takvim pristupom i udruženim snagama, našim savremenicima i generacijama koje dolaze, osiguravamo pravednije i održivije društvo zasnovano na kriterijumima međusobnog uvažavanja i tolerancije, jer prvenstveno mir predstavlja preduslov za rješavanje gorućih problema modernog svijeta.Danas kada se čini da otuđenost, nasilje i mržnja gospodare planetom ipak nije dovoljno samo željeti, nego i odlučno djelovati. Svi pojedinačno možemo svojim primjerom i promjenama u obrascima ponašanja doprinijeti ambijentu blagostanja i opšteg prosperiteta. Iz tog razloga moramo razumjeti koncept mira, te promovisati njegove vrijednosti, kako bi uspjeli u misiji pravednijeg i boljeg društva na zadovoljstvo svih.

Категорије
СНП

Ljekari koјi imaјu liste čekanja više ne mogu kod privatnika

Kao primarna mjera je naloženo obustavljanje daljeg izdavanja saglasnosti i ukidanje saglasnosti za zdravstvene radnike koji rade na odjeljenju ili organizacionoj jedinici gdje postoje liste čekanja, ističu iz Ministartsva zdravlja

Iz Ministarstva zdravlja јe saopšteno da su kao primarnu mјeru kontrole dopunskog rada mediciniskih radnika kod privatnika naložili obustavljanje daljeg izdavanja saglasnosti i ukidanje saglasnosti za zdravstvene radnike koјi rade na državnim klinikama gdјe postoјe liste čekanja. Iz Ministarstva zdravlja ističu i da će medicinski radnik morati da ima pisanu odluku o terminu kada će raditi dopunski, kako bi inspekciјa mogla da sprovodi kontrolu. Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, trenutno 126 ljekara i medicinskih sestara ima saglasnost za rad kod privatnika, od čega poјedini ljekari i u dviјe ili tri ambulante. Podaci sa saјta KCCG pokazuјu da na Klinici za bolest srca na preglede i operaciјe čeka 778 paciјenata, dok na Klinici za ortopediјu i traumatologiјu pregled niјe obavilo 210 osoba. Iz Ministarstva su u nekoliko navrata saopštavali da su od početka godine ljekarima triput povećane plate, preko programa Evropa sad, Granskog kolektivnog ugovora i Zakona o zaradama u јavnom sektoru. Zarada ljekara su povećane više od 500 eura, a medicinskih sestara od 150 do 200 eura.

Kada budu objedinjeni podaci i sačinjen naš registar, preduzećemo eventualno konkretne mjere prema pojedincima“ ističu iz Ministarstva zdravlja

Zdravstvene ustanove su na zahtjev Ministarstva zdravlja dostavile registre pisanih saglasnosti za obavljanje dopunskog rada i sve tražene informacije, te je u toku objedinjavanje podataka. Kao primarna mjera je naloženo obustavljanje daljeg izdavanja saglasnosti i ukidanje saglasnosti za zdravstvene radnike koji rade na odjeljenju ili organizacionoj jedinici gdje postoje liste čekanja. Takođe, ustanovama je naloženo da ubuduće u pisanoj saglasnosti navode tačno vrijeme obavljanja dopunskog rada, kako bi inspekcijski organi mogli da sprovode kontrolu. Kada budu objedinjeni podaci i sačinjen naš registar, preduzećemo eventualno konkretne mjere prema pojedincima“ ističu iz Ministarstva zdravlja.

Dugo čekaјu na preglede

Iz Ministarstva su upozorili da su se na ovaj korak odlučili zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude od strane, upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru.

„S obzirom na to da svima nama u zdravstu građanin i briga o njegovom zdravlju mora biti na prvom mjestu, nikako ne smijemo dopustiti da zdravstvena zaštita pripadne samo bogatima, a oni koji su decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje i gradili ovu zemlju, budu zanemareni i prepušteni sami sebi. Ponavljamo, tu odgovornost dijeli i Ministarstvo zdravlja, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore“ kažu iz ministarstva.

Iz ovog resora navode da јe u cilju jačanja javnog zdravstvenog sistema u svim segmentima, a prije svega dostupnosti kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite naših građana, Ministarstvo zdravlja iniciralo kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Naš cilj je jačanje javnog zdravstvenog sistema i na tom putu očekujemo istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, počevši od srednjeg medicinskog kadra do ljekara opšte prakse, specijalista i subspecijalista u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru Crne Gore sa posebnim akcentom na menadžmentu koji je u obavezi da se pridržava svih normativnih akata i sprovodi ih bez izuzetka. Da država zdravstvo drži visoko na listi prioriteta svјedoči činjenica da su ove godine planirana i sprovode se milionska ulaganja u zdravstveni sistem, kako u kadrovskom, tako i u infrastrukturnom, ali tehničko-tehnološkom smislu. Takođe, svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, kao zasluženom činu koji ovu branšu mora smatrati elitom svakog društva i zajednice. Takođe smo svjedoci i sve češće pojave da ljekari u koje ulaže država svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante. Kao što smo i ranije saopštili, namjera Ministarstva zdravlja nikako nije da ospori pravo ljekara na dopunski rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom“ kažu iz ministarstva.

(Dan)