Аутор: Snp Online

Otvarajući izložbu, predsjednica Đurović je ukazala da je Rašović nakon sticanja bogatog likovnog obrazovanja na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, slobodno, hrabro i vrijedno zakoračio na put stvaralaštva, gradeći sopstveni likovni jezik i osvajajući svoje mjesto na savremenoj crnogorskoj likovnoj sceni. U tom procesu „ostao je imun na savremene trendove i eksperimente u oblasti novih medija i raznovrsnih umjetničkih praksi i opredijelio se za tradicionalan način izražavanja, koristeći tehnike ulja i akrilika na platnu, ostajući vjeran sebi i svojim porivima, crpeći iz snova inspiraciju za svoje radove.Predsjednica Đurović je rekla da je upravo ovom izložbom Rašović predstavio i dokazao svoje višegodišnje umjetničko istraživanje i sazrijevanje.

ĐUKANOVIĆ DA ZAHTJEV ZA SAZIVANJE SJEDNICE NA KOJOJ BI SE RASPRAVLJALO O SKRAĆENJU MANDATA SKUPŠTINI UPODOBI SKUPŠTINSKIM PROCEDURAMA

Danas je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uputila akt predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, u kome ga obavještava da njegov raniji zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Skupštine, na kojoj bi se razmatrao predlog za skraćenje mandata Skupštini Crne Gore 27. saziva, nije uredan i ne ispunjava uslove propisane Ustavom i Poslovnikom Skupštine Crne Gore. S tim u vezi, predsjednica Đurović je ukazala na koji način je potrebno pomenute akte upodobiti sa skupštinskim procedurama.

Vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović i evropska glavna tužiteljka Laura Koveši potpisale su u Luksemburgu Sporazum o saradnji između Kancelarije evropskog javnog tužioca i Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.Kako je saopšteno iz VDT-a, cilj Sporazuma jeste uspostavljanje međusobne saradnje i olakšavanje razmjene informacija kako bi se obezbijedila efikasna istraga i krivično gonjenje svih lica koja su osumnjičena ili okrivljena za krivična djela protiv budžeta Evropske Unije.Sastanak je bio prilika, kako su naveli, da se glavna evropska tužiteljka, istovremeno, detaljnije upozna sa rezultatima koje je Državno tužilaštvo Crne Gore ostvarilo u prethodnom periodu.„Dok god se nalazim na čelu državnotužilačke organizacije Crne Gore ono će biti prepoznato po bespoštednoj borbi protiv svih vidova korupcije i organizovanog kriminala i procesuiranju svakog koje došao u sukob sa zakonom bez obzira na funkciju koju obavlja“, poručila je tom prilikom Jovanović.Prema riječima glavne evropske tužiteljke Laure Koveši današnje potpisivanje sporazuma potvrda je obostranih dobrih namjera za saradnju.Koveši je Državnom tužilaštvu ponudila podršku u vidu obuka za tužioce kao i stručnu i ekspertsku pomoć.Potpisivanju Sporazuma prisustvovao je i ministar pravde Crne Gore #MarkoKovač koji je ocijenio da radni sporazum predstavlja model konkretizacije saradnje između Crne Gore i institucija Evropske unije čime se, kako je naglasio, stavlja do znanja da je Crna Gora snažan i respektabilan partner na planu borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala i korupcije, a naročito u kontekstu borbe protiv učinilaca krivičnih djela koji za posljedicu imaju nezakonito stečenu imovinsku korist na štetu Crne Gore i Evropske Unije.“Ovim sporazumom se predviđa jačanje konkretne saradnje između tužilaštava Evropske unije i Crne Gore, kroz osnivanje dodatnih istražnih timova, kao i ekspertske podrške našim strukturama u konkretnim predmetima koruptivnih krivičnih djela. Ministarstvo pravde će, kao i do sada, pomagati u stvaranju preduslova za što uspješniju saradnju između Vrhovnog državnog tužilaštva i Kancelarije javnog tužioca Evropske unije”, istakao je Kovač.“Zadatak Kancelarija javnog tužioca Evropske unije, koja je zvanično počela sa radom 1.juna 2021. godine, jeste borba protiv kriminala usmjerenog na finansijske interese Evropske unije, poput prevara, korupcije, izbjegavanja plaćanja poreza na dodatu vrijednost iznad deset miliona eura”, naveli su iz VDT-a.Potpisivanju Sporazuma između Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca, kao predstavnici delegacije Crne Gore, prisustvovali su i državni sekretar Ministarstva pravde Bojan Božović i sekretarka Vrhovnog državnog tužilaštva Maja Raspopović.

Izvor: CDM

Damjanović je, prema našim informacijama, donio odluku o ukidanju deset od 19 direktorata u Ministarstvu finansija. Vlada je usvojila sedam rješenja o prestanku mandata direktorima direktorata

Mandat za sedam pomoćnika ministra finansija, odnosno direktora direktorata u Ministarstvu finansija je prestao. Vlada je na današnjoj sjednici usvojila rješenja o prestanku mandata za sedam pomoćnika ministra Aleksandra Damjanovića. Tragom ove informacije, saznali smo da je Damjanović donio odluku da smanji broj direktorata sa 19 na devet, zbog promjene ministarstva i direktorata, te da su odluke koje je Vlada juče usvojila korak u tom pravcu. U prethodnoj Vladi resor se zvao Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Svi direktori direktorata će shodno zakonu biti razriješeni, a nakon toga će biti imenovani novi, ali ih neće biti 19 nego devet.

Vlada je donijela rješenje o prestanku mandata Mileni Milović, generalnoj direktorici Direktorata za obračun, kontrolu i politiku zarada u ranijem Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, zatim Jeleni Jovetić, generalnoj direktorici Direktorata za investiciono razvojne projekte, Bojani Bošković, generalnoj direktorici Direktorata za finansijski sistem i finansijske tehnologije, Dajani Bratić, generalnoj direktorici Direktorata za isporuku rezultata, Snežani Mugoši, generalnoj direktorici Direktorata za lokalnu samoupravu i privredna društva u većinskom vlasništvu države, Radmili Ivanović, generalnoj direktorici Direktorata za budžetsku inspekciju i suzbijanje nepravilnosti i prevara, Mladenu Vlahoviću, generalnom direktoru Direktorata za centralnu harmonizaciju i Šuću Orahovcu, generalnom direktoru Direktorata za evropske integracije i međunarodnu saradnju.

Izvor: https://www.dan.co.me

PREDSJEDNICA SAM SVE DOK SKUPŠTINA NE ODLUČI DRUGAČIJE

Predsjednica Skupštine #DanijelaĐurović izjavila je danas na zasijedanju da je ona predsjednica u punom kapacitetu sve dok Skupština ne odluči drugačije i da u punom kapacitetu zakazuje sjednice.Poslanik LP-a Andrija Popović je upitao predsjedavajuću kada će se završiti prekinuta sjednicu od 2. septembra, podsjećajući da je Đurović tada predsjedavanje prepustila Branki Bošnjak, a sada vodi novu sjednicu.– Što se tiče nastavka sjednice, imali smo i na kolegijumu to pitanje, sačekaćemo da nastavak sjednice zatraže oni koji su tražili prekid – odgovorila je Đurović.

Izvor: Borba

Izrazivši zadovoljstvo povodom zajedničkog susreta sa ambasadorima dviju prijateljskih država, te posebno povodom prvog zvaničnog susreta sa novoimenovanim ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori, predsjednica Đurović je izrazila očekivanje da će mandat ambasadora Herasimenka biti plodotvoran i u punom obimu doprinijeti daljem unapređenju bilateralnih odnosa.Ambasador Ukrajine Oleh Herasimenko izrazio je zadovoljstvo povodom prvog zvaničnog susreta, svesrdno zahvalio na nesebičnoj podršci naše zemlje ukrajinskom narodu, te u tom kontekstu pozdravio usvajanje Rezolucije kojom se osuđuje ruska vojna invazija na Ukrajinu i pruža podrška mjerama EU. Tokom sastanka, ambasadori su zvanično uručili pozivnicu predsjednika Vrhovne rade Ukrajine Ruslana Stefančuka i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića upućenu predsjednici Đurović za učešće na predstojećem Prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme, koji će se održati u Zagrebu 25. oktobra 2022. godine, na čemu je predsjednica zahvalila uz konstataciju da će se rado odazvati pozivu da učestvuje na Samitu.

Na svečanosti su, između ostalog, govorili domaćin i predsjednik COK-a, Dušan Simonović, Spiros Kapralos, predsjednik Evropskih olimpijskih komiteta (EOK) i ministar sporta i mladih u Vladi Crne Gore, Vasilije Lalošević.Na proslavi je uručeno priznanje „Zlatna zvijezda crnogorskog sporta“, specijalno priznanje koje COK dodjeljuje svake četiri godine.Dobitnice su srebrne djevojke iz Londona, rukometna reprezentacija Crne Gore, koja je na Olimpijadi 2012. godine osvojila drugo mjesto i donijela Crnoj Gori prvo odličje sa Olimpijskih igara.Proglašeni su i ambasadori crnogorskog sporta – fudbaleri Stevan Jovetić i Stefan Savić, kao i košarkaš Nikola Vučević.“Od oktobra 1892. godine, kada je Pjer de Kuberten predložio da se obnove Antičke olimpijske igre, smatrajući da će ovo doprinijeti boljem odnosu i komunikaciji među ljudima dobre volje širom svijeta, prošlo je mnogo vremena, a od 7. jula 2007. godine, kada je COK postao 204. član Međunarodnog olimpijskog komiteta, 15 godina.Upravo večeras proslavljamo ovaj značajan jubilej COK-a, a Ministarstvo sporta i mladih daće i u budućnosti punu podršku COK-u da ostvari sve svoje aktivnosti“, kazao je Lalošević i informisao prisutne da je pokrenuta inicijativa za otvaranje Olimpijskog muzeja ili Olimpijske kuće, u kojoj bi bila smještena kancelarija COK-a i buduća olimpijska akademija. Predsjednik EOK-a, Kapralos, uručio je povelju Evropskih olimpijskih komiteta ministru Laloševiću za snažnu podršku koju Ministarstvo sporta i mladih pruža COK-u.

DA JE ZAVISILO OD SNP-a REFORMA PRAVOSUĐA ODAVNO BI BILA SPROVEDENA

Povodom kritika na račun SNP zbog toga što je izabran samo jedan od četiri kandidata za članovce Sudskog savjeta, želim da obavijestim građane Crne Gore da Socijalistička narodna partija nije odgovorna za takav ishod izbora članova Sudskog savjeta.Tačno je da smo najavili da ćemo i u drugom krugu podržati sva četiri kandidata za članove sudskog savjeta i da sve vrijeme tvrdimo da je za izbor kandidata neophodan kompromis između političkih subjekata kako bi se došlo do neophodnog broja poslanika koji bi podržali predloge. Poslanici SNP-a su na poslednjoj sjednici glasali za tri od četiri kandidata, dok predstavnici pojedinih političkih opcija nijesu glasali ni za jednog kandidata, a upravo su oni najglasniji u kritici SNP-a. Ako ne neki drugi kandidat, onda je makar Dragan Šoć zaslužio podršku za izbor u članstvo Sudskog savjeta, zato čudi izostanak podrške od strane onih od kojih se očekivala. Svojim znanjem i iskustvom gospodin Šoć bi bez dileme mogao da odgovori izazovima koje podrazumijeva obavljanje te funkcije. Dakle, da je bilo do nas na poslednjoj sjednici Skupštine bila bi izabrana tri kandidata, što bi predstavljalo dobru osnovu za dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda.Građane Crne Gore obavještavamo i to da želja SNP-a da se odblokira ova veoma važna institucija u pravnom sistemu neće biti žrtva zakulisnih dogovora, koji za posledicu imaju dalji zastoj u procesu evropskih integracija. SNP nikada nije i neće učestvovati u fabrikovanju događaja i zakulisnim radnjama.

POČELI SMO DA RADIMO NA ZAKONU O SKUPŠTINI

Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona o Skupštini danas će održati petu sjednicu na kojoj će nastaviti rad na ovom važnom zakonskom aktu.Predsjednica tog skupštinskog tijela #MilosavaPaunović kazala je Pobjedi da su na prethodnoj sjednici, održanoj u utorak, krenuli sa konkretnim radom na zakonu koji će nastaviti i danas.“Počeli smo sa koncipiranjem članova. Ono što nedostaje stavljamo u nacrt zakona, a ono što stvara veće probleme, dileme ostavićemo po strani dok se ne napravi nacrt“, rekla je Paunović.Podsjetila je da bi početkom oktobra trebalo da otputuju za Mađarsku koja je jedna od rijetkih zemalja koja, osim poslovnika o radu, ima i zakon o Skupštini, i koja je voljna da nam obezbijedi konsultativnu pomoć.“Nakon toga ćemo imati više informacija i biti u boljoj poziciji što se izrade zakona tiče“, istakla je Paunović.Ukazala je da je radna grupa za izradu nacrta formirana pred godišnje odmore u avgustu i da je dobila rok da do 15. oktobra završi rad na tom aktu. Ponovila je da će zbog prirode posla koji zahtijeva rad na nacrtu ovog zakona vjerovatno morati da zatraže produženje tog roka.“Mjesec u kojem smo formirani iskoristili smo za upoznavanje poslanika sa onim što je služba Skupštine uradila. Za ovako ozbiljan posao predviđen je kratak rok. Nadam se da ćemo uspjeti bar donekle da završimo, tako da, ukoliko se formira neka nova radna grupa, postavi novi koordinator, bude gotov makar jedan dio posla“, pojasnila je Paunović.Naglasila je da je veoma važno, posebno u aktuelnoj političkoj situaciji, da se završi rad na nacrtu zakona o Skupštini i usvoji akt koji će „popuniti“ mnoge pravne praznine.“Važno je da dobijemo zakon o Skupštini zbog brojnih pravnih praznina koje postoje, kršenja Poslovnika i nemogućnosti rješavanja onih situacija u kojima se Poslovnik krši, a mi, kada je riječ o njima, nemamo zakonsko utemeljenje za bilo kakav potez“, istakla je Paunović.Ovo je druga radna grupa koja je formirana kako bi izradila nacrt zakona o Skupštini. Prva je bila formirana u aprilu 2021. godine i održala je samo jednu sjednicu. Osim predsjednice Paunović, ovu radnu grupu čine predstavnici svih klubova poslanika koji participiraju u parlamentu i to Suzana Pribilović, Predrag Bulatović, Momo Koprivica, Branka Bošnjak, Božena Jelušić, Suljo Mustafić, Boris Mugoša, Draginja Vuksanović-Stanković i Genci Nimanbegu.

Izvor: Pobjeda