Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović otvorila je događaj posvećen promociji Akcione agende ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori, koji je Skupština Crne Gore organizovala u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom.
Obraćajući se prisutnima, predsjednica Skupštine je istakla da se žene danas suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije u skoro svim sferama društvenog života, od kojih ekonomija i pristup resursima ne samo da nisu izuzetak, već sa sobom nose i posebne poteškoće.
Ipak, Đurović je primijetila da je, takođe, evidentno da žene polako počinju zauzimati i ključne upravljačke pozicije, te ih je sve više na mjestima odlučivanja, kako u Skupštini, tako i u Vladi Crne Gore, iako još uvijek daleko od željenog rezultata.
„Samo pružajući mogućnost ženama da imaju pristup resursima, tehnologijama i tržištima, da imaju moć da donose sopstvene odluke, da se zalažu za svoja prava i kažu ne nasilju, diskriminaciji i štetnim tradicionalnim praksama i običajima možemo dostići svoj puni potencijal kao društvo“, poručila je predsjednica Skupštine.
„Žene u Crnoj Gori vlasnice su zemljišta u 8%, a kuće samo u 4% slučajeva, i najčešće se usljed i dalje snažnih običajnih normi patrijarhalnog društva odriču nasljedstva u korist muških članova porodice. Preduzetnice će biti u 32% slučajeva, a vlasnice biznisa samo u 23% slučajeva. Žene u Crnoj Gori zarađuju samo 86,1% od prosječne zarade isplaćene muškarcima za isti rad, a u neplaćenim kućnim poslovima i njege u domaćinstvu doprinose čak 90% više od muškaraca. Rade većinom na manje sigurnim, neformalnim, privremenim ili honorarnim poslovima“, rekla je predsjednica Đurović i istakla da je slično i sa donošenjem odluka i političkim učešćem gdje ih brojni razlozi obeshrabruju da uzmu aktivno učešće u procesima donošenja odluka i upravljanju.
Ona je apostrofirala da je na putu osnaživanja žena potrebno ujediniti sve snage, i da je neophodno biti spreman i otvoren da se u ove procese uđe sa zajedničkim ciljem – izgradnja društva jednakih mogućnosti i prosperiteta za sve svoje građane i građanke, a to je, kako je navela, moguće, „upravo oslobađanjem ekonomske moći žena“.
„Danas sam posebno srećna što možemo zajednički da prigrlimo i promovišemo Akcionu agendu ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori i da joj svako od nas da puni doprinos i podstakne što veće uključivanje žena u ekonomske sfere Crne Gore kako bi naše društvo bilo zrelije, a naša ekonomija što jača“, kazala je Đurović.
U uvodnom dijelu današnje Konferencije, prisutnima se obratila i direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović, koja je istakla da Akciona agenda kojom se, kako je navela, kroz uspostavljene kriterijume, želi obezbijediti snažnije i kvalitetnije uključivanje žena u ekonomski život Crne Gore i uklanjanje barijera koje remete ostvarivanje punog ženskog ekonomskog potencijala. Ona je navela i da Agenda uključuje i jedan dio koji se odnosi na snaženje zakonodavstva koje će obezbijediti da efekti budu vidljiviji u narednom periodu“. U tom smislu, ocijenila je Radović, Crna Gora ima prostora da napravi značajan iskorak.
„Snaženje rodne ravnopravnosti posebno u ekonomskom segmentu je neizostavno važan cilj i širom Evrope i širom svijeta, ali kada je u pitanju Crna Gora i Zapadni Balkan, društveno stanje prilika i socijalni faktori utiču da je ovo pitanje još značajnije. Rasprostranjeno nasilje nad ženama, postojanje rodnih streotipa, nedovoljna zastupljenost žena u politici, i na rukovodećim mjestima čine potrebu za ekonomskim osnaživanjem žena koje je osnov svake nezavisnosti”, kazala je Radović, te poručila da je važno podržati primjenu Agende u praksi i da „na tim principima stvaramo nove vrijednosti Crne Gore, ekonomske i društvene”.
Radovićeva je naglasila da je Investiciono-razvojni fond ključni akter u obezbjeđivanju finansijske inkluzije žena na nacionalnom nivou i sprovođenju rodno osjetljivog odgovora kako bi se osigurao inkluzivni i zeleni ekonomski oporavak. Ona je podsjetila na kampanju „Ona pokreće biznis“, koja je pored podizanja svijesti o važnosti ekonomskog osnaživanja i uključivanja žena, imala za cilj da motiviše žene u Crnoj Gori na pokretanje i unapređenje svog biznisa.
“Brojke IRF-a pokazuju da su u prvih šest mjeseci 2022. godine finansijska sredstva koja su žene uzele kroz povoljne kredite Investiciono-razvojnog fonda, sedam puta veća u odnosu na uporedni prošlogodišnji period. Imamo za prvih šest mjeseci oko devet miliona EUR kroz 60 razvojnih projekata za žene u odnosu na preko jedan milion EUR iz prošle godine, što je rekordna brojka”, saopštila je direktorica te institucije, Irena Radović.
Ona je ukazala na važnost dijaloga kako bi „udruženo prepoznali i podržali primjenu Agende ekonomskog osnaživanja u praksi i da na tim principima stvaramo nove društvene i ekonomske vrijednosti u Crnoj Gori; da za početak povećamo broj žena u upravljačkim strukturama, riješimo pitanje jaza u pogledu zarada.“
Radovićeva je izrazila očekivanje da će sa najvišeg nivoa izvršne vlasti Agenda dobiti neophodnu podršku. „Uvjerena sam da će ova zajednička akcija IRF-a i Skupštine Crne Gore doprinijeti da se već do sljedećeg marta izmjere rezultati i učinci i konkretne aktivnosti predložene Agende“, zaključila je direktorica IRF-a.
Prema riječima predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnost Božene Jelušić, Crna Gora mora što hitnije osvijestiti sve posljedice rodne nejednakosti, jer ravnopravnost bez jednakog pristupa mogućnostima malo znači. „Ženi ne treba samo da glasa, već i da donosi odluke i da bude ekonomski nezavisna. Zato je kroz obrazovni sistem, kroz istraživanja i edukaciju donosilaca/teljki politika, potrebno mijenjati uvriježene rodne uloge. Nikad se ne zna kako su i gdje u ukupnoj populaciji Crne Gore ‘raspoređene’ sposobnosti za vođenje biznisa, ekonomska inteligencija i preduzetnički duh koji potom vuku naprijed čitavu zajednicu. Otuda i značaj rodno odgovornog budžetiranja i orodnjavanja politika u svim granama vlasti. Otuda potreba snaženja sistema podsticajnih mjera koje će unaprijediti ekonomski položaj žena, a time i Crne Gore u cjelini“, kazala je Jelušić.
Ona je kazala da je Odbor za rodnu ravnopravnost „u cjelini posvećen borbi za promjenu postojećeg stanja i svakako bi bilo značajno da nije matični odbor samo za Zakon o rodnoj ravnopravnosti, već i za druge zakone koji perpetuiraju nejednakost žena u Crnoj Gori“, zaključila je Jelušić.
Tokom današnjeg događaja, prisutnima se obratio i ambasador republike Francuske u Crnoj Gori Nj.E. Kristijan Timonije, koji je ocijenio da je „ekonomska jednakost jedna od najvažnijih vrsta jednakosti“.
„Ako želimo da budemo jednaki moramo se baviti jednakošću žena. Potreban nam je novi pogled na stvari, nova percepcija politika. Bilo bi važno da u jednoj fazi same žene zahtijevaju zakonodavnu jednakost. Nadamo se će postojati način da žene kreiraju politike. Veoma smo radi da vidimo više napretka u Crnoj Gori po ovom pitanju, naročito kada su u pitanju manjine“, kazao je Timonije.
Akcionu agendu za ekonomsko osnaživanje u Crnoj Gori, između ostalih, podržala je Ambasada SAD-a u Crnoj Gori. Na toj liniji, ambasadorka SAD Nj.E. Džudi Rajzing Rajnke je naglasila da žene preduzetnice djeluju kao katalizator za otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast što može preobraziti njihove zajednice i države.
„Unaprjeđenje statusa žena i djevojaka na globalnom nivou je ispravna stvar – to je pitanje pravde, pravičnosti i pristojnosti, i to će dovesti do boljeg, sigurnijeg i naprednijeg svijeta za sve nas“, rekla je ambasadorka Rajnke, dodajući da će Ambasada SAD-a nastaviti da radi na potpunom uključivanju žena u sve aspekte crnogorskog društva.
„Promovisanje rodne ravnopravnosti je lični prioritet tokom čitave moje karijere, kao i tokom mog boravka u Crnoj Gori“, kazala je ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske Nj.E. Karen Medoks. Ona je istakla da „naše društvene konvencije ograničavaju slobodu svih pojedinačno da budu ono što žele da budu, da postignu svoje ciljeve i dostignu svoj potencijal. U politici, u oblasti vladavine, u biznisu, vrhunski talenti treba da se regrutuju na rukovodeće pozicije kako bi se osiguralo da ova zemlja dobije podsticaj koji je potreban njenoj ekonomiji, razvoju i političkim reformama. Ali ako se polovina stanovništva zanemaruje kod rukovodećih pozicija ili se njihov talenat nedovoljno koristi, onda Crna Gora propušta mnogo svog potencijala.“
Ambasadorka Delegacije EU u Crnoj Gori Nj.E. Oana Kristina Popa je kazala da je garantovanje ekonomskih i socijalnih prava žena stvaranjem povoljnog okruženja za njihovo ravnopravno i aktivno učešće u privredi ključni prioritet EU. „Mnogo je nivoa sa kojima se moramo pozabaviti istovremeno. Zatvaranje rodnog jaza u platama postalo je prava vodeća inicijativa Evropske unije, koja zahtijeva rješavanje svih njegovih osnovnih uzroka, uključujući niže učešće žena na tržištu rada, nevidljivi i neplaćeni rad žena, njihovo veće korišćenje skraćenog radnog vremena i pauze u karijeri, kao i vertikalnu i horizontalnu segregaciju zasnovanu na rodnim stereotipima i diskriminaciji“, kazala je ambasadorka Popa.
Ona je navela da je EU opredijeljena „da pomogne zemljama koje žele da postanu članice Unije, kao što je Crna Gora, da integrišu iste koncepte, strategije i konkretne programe, posebno kroz naše pretpristupne fondove i programe.“
„Crna Gora mora ojačati uvođenje rodne ravnopravnosti u glavne tokove na svim nivoima, što uključuje kreiranje politika, budžetiranje, zakonodavstvo i primjenu. Evropska unija će nastaviti da podržava Crnu Goru po pitanju unaprjeđenja rodne ravnopravnosti kroz politiku, politički dijalog, finansijsku pomoć i naše mehanizme praćenja“, zaključila je ambasadorka Popa.
Akciona agenda ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori usvojena je na Prvoj nacionalnoj konferenciji za ekonomsko osnaživanje žena, održanoj 4. marta ove godine, promovisanoj od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore i Odbora za rodnu ravnopravnost, te Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, uz podršku ambasada Republike Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske, SAD i EU.
,,Zdravstveni sistem je na prvom mjestu i vjerujem da će Ministarstvo finansija prvo sredstva obezbijediti za zdravstveni sistem, pa za sve ostale“, kazao je Ščekić, gostujući u Dnevniku TVCG.Kada je riječ o dugu Fonda zdravstva, koji iznosi oko 50 miliona eura, ministar je kazao da plan za rjašavanje tog problema postoji nekoliko godina, ali da se ne sprovodi.“Ministarstvo finansija i Vlada moraju da izdvoje sredstva za finansiranje zdravstvenog sistema, to je jedan od glavnih razloga zbog čega se u prethodnom periodu nagomilao dug. Dug je izazvao niz problema koji se svakodnevo javljaju. Ministarstvo finansija je, za razliku od prethodnog koje je ugrozilo funkcionisanje zdravstvenog sistema, potpuno raspoloženo da obezbijedi sredstva za kvalitetno funkcionisanje zdravstvenog sistema i kroz rebalans budžeta će biti toga“, naveo je Šćekić.Podsjetio je da će više od pet miliona eura sa računa Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti biti usmjereni na zdravstvene ustanove širom države.“Krenuli smo u jednu ozbiljnu reformu i ova sredstva će nam značajno pomoći da uradimo ono što se priča deceniju i više – da se naprave dva regionalna centra na sjeveru i jugu“, kazao je Šćekić.Bez restriktivnih kovid mjeraNa pitanje o epidemiološkoj situaciji u vezi sa koronavirusom, ministar zdravlja je istakao da u ovom momentu nemamo razloga za preveliku brigu.“Mislim da neće biti potrebe da se uvode restriktivne mjere. Moramo naći balans između zdravlja građana i svakodnevnog života, potreba provrede i turističke sezone“, kazao je Šćekić.Naveo je da prate situaciju u regionu, kao i mjere koje donose države kojima je turizam u fokusu.“Prije neki dan smo imali sastanak direktora svih opštih bolnica na kojem smo konstatovali da smo potpuno spremni da odgovore situaciji“, rekao je Šćekić
