OEBS je, između ostalog, sugerisao da se izborno zakonodavstvo uskladi sa ostalim, da tokom predizborne kampanje partije javnosti prezentuju podatke o troškovima, što se sada čini samo nakon izbora, da sve sjednice DIK-a budu otvorene za medije…
Privremeni odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva potvrdiće datum održavanja parlamentarnih izbora, dok će posao na izmjenama zakona morati da završi najkasnije do 30. septembra 2019. godine.
To se, između ostalog, navodi u predlogu odluke o formiranju privremenog odbora koji će biti razmatran na današnjoj sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore.
U predlogu odluke se navodi i da će odbor biti zadužen za zakonsko definisanje plana i termina održavanja lokalnih izbora u svim opštinama u jednom danu, optimizaciju sveukupnog ambijenta u kojem će se održavati naredni izbri, implementaciju preporuka OEBS/ODIHR i preporuka iz izvještaja Evropske komisije (EK), kao i za jačanje povjerenja javnosti u izborni proces.
OEBS je, između ostalog, sugerisao da se izborno zakonodavstvo uskladi sa ostalim, da tokom predizborne kampanje partije javnosti prezentuju podatke o troškovima, što se sada čini samo nakon izbora, da sve sjednice DIK-a budu otvorene za medije…
Predlogom odluke se pojašnjava i da će privremeni skupštnski odbor imati 14 članova, od kojih će po sedam biti iz vladajuće koalicije i opozicije kao i da će na čelu tog skupštinskog radnog tijela biti predstavnik Demokratske partije socijalista (DPS).
Zadatak odbora je, navodi se, “jačanje povjerenja javnosti u izborni proces”.
“U odboru mora biti zastupljen najmanje jedan predstavnik kluba poslanika, a preostali dio proprocionalno broju poslanika u klubu. Klub poslanika koji je u Odboru zastupljen sa dva ili više članova, ima pravo da drugom klubu poslanika ustupi pravo na još jednog člana u Odboru. Člana Odbora koji ne prisustvuje sjednici može zamijeniti, sa pravom odlučivanja, član koga odredi klub”, piše u odluci u koju su “Vijesti” imale uvid.
Kako se pojašnjava, kao pridruženi članovi u radu Odbora mogu učestvovati predstavnici nevladinog sektora i akademske zajednice, ali bez prava odlučivanja. Status pridruženog člana, kako se ističe, mogu steći do tri člana civilnog sektora i do dva člana akademske zajednice.
Odlukom je predviđeno i da Odbor odlučuje konsenzusom, ali i da to nije obaveza ukoliko postoji podrška članova Odbora koja garantuje postizanje dvotrećinske većine u plenumu.
Osim o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, to skupštinsko radno tijelo će raspravljati i o zakonima o biračkom spisku, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakonima o registrima prebivališta i boravišta i ličnoj karti, kao i jačanju kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti Državne izborne komisije (DIK) i Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). Prilikom izmjene izbornog zakonodavstva, ukoliko je to neophodno, Odbor može analizirati i Ustav.
Odlukom je predviđeno i da Odbor predloži Kolegijumu model za implementaciju i nadzor dogovorenih rješenja.
Raspravljaju i o članovima Sudskog savjeta
Odlukom je predviđeno i da Odbor, između ostalog, definiše rješenja po pitanju izbora članova Sudskog savjeta, kao i da definiše način izbora Savjeta RTCG. Odbor bi, kako se ističe, razmatrao nacrt zakona o medijima uz analizu seta medijskih zakona, zatim nacrt zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG. Odlukom je predviđeno i da Odbor definiše predlog Kodeksa etičkog ponašaja u izbornim kampanjama.
DF traži zamjeničko mjesto, preciziranje krivičnih djela povrede izbornog prava
Uz predlog odluke, koju će poslanici razmatrati 30. oktobra, su i napomene poslanika DPS-a Nikole Rakočevića, Force Genci Nimanbegu i DF-a Milutina Đukanovića. Rakočević sugeriše da predsjednik odbora bude iz DPS, Đukanović da njegov zamjenik bude iz DF-a a Nimanbegu da predstavnici manjinskih partija budu zastupljeni po prinicipu afirmativne akcije.
DF traži i izmjenu Zakona o državljanstvu,kao i i Krivičnog zakonika u dijelu povrede izbornih prava.
Izvor: Vijesti.me