Za tri godine podnijeto 1.788 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć

Pravda skupa za mnoge građane

U Crnoj Gori je u periodu od 2017. do kraja 2019. godine podneseno 1.788 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, od kojih je odobreno 1.535, navodi se u Analizi rezultata funkcionisanja sistema besplatne pravne pomoći koju je Ministarstvo pravde usvojilo krajem prošle godine. U tom dokumentu se precizira da je za te namjene za tri godine potrošeno 578.318,55 eura.
– Za izvještajni period od tri godine 2017–2019. godine, u Crnoj Gori je na ime troškova angažovanja advokata u postupku pružanja besplatne pravne pomoći, pred svim sudovima, utrošeno ukupno 578 318,55 eura za besplatnu pravnu pomoć. U periodu 2017–2019. godina ukupno je podnijeto 1.788 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, a pet je podneseno iz prethodne godine, tako da je ukupan broj zahtjeva o kojima se odlučivalo u izvještajnom periodu 1.793 – navodi se u izvještaju.

Koordinatorka programa ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Tamara Milaš kaže da u Crnoj Gori, u kojoj je prosječna zarada niža od minimalne potrošačke korpe, teško se mogu priuštiti troškovi pokretanja sudskih postupaka, pa je sprovođenje pravde bez stručne pomoći gotovo nemoguće za prosječnog građanina. S tim u vezi, kako kaže, ne iznenađuje brojka od preko 1.500 građana koji su zatražili besplatnu pravnu pomoć.

– Međutim, ono što dodatno brine jeste činjenica da je još veliki broj djece ili pojedinaca koji nijesu u mogućnosti da, shodno svojoj finansijskoj situaciji ili posebnom statusu, ostvare prava i sudsku zaštitu ne znaju da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć. Crna Gora je po broju stanovnika i svojoj površini izuzetno mala država, tako da zaista ostajemo u čudu kako za ovih 10 godina koliko se primjenjuje Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, veći broj građana nije informisan o mogućnostima zaštite svojih prava i sloboda, a tim prije što u okviru svakog osnovnog suda postoji kancelarija za besplatnu pravnu pomoć – kaže Milaš.

Ukazuje da se u poslednjem nezvaničnom radnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 navodi da u oblasti procesnih prava kada je u pitanju besplatna pravna pomoć, i dalje su potrebni značajni napori kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.

Koordinator programa ljudska prava i pravde u NVO Građanska Alijansa Zoran Vujičić kaže da su oni od usvajanja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći vršili monitoring primjene ovog instituta. Ukazuje da iako je nakon usvajanja izmjena i dopuna ovog zakona eksplicitno propisano da se pravo na besplatnu pravnu pomoć priznaje žrtvama nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, kao i žrtvama trgovine ljudima, bez obzira na imovinsko stanje, zakon i dalje ne prepoznaje žrtve mučenja ili zlostavljanja i žrtve diskriminacije kao prioritetnu kategoriju korisnika prava na besplatnu pravnu pomoć.

– Ovo pitanje je važno sa stanovišta prava na jednakost oružja, posebno kada se na drugoj strani u postupku nalazi država, odnosno organi vlasti i njihovi predstavnici. Informisanost građana o ovom zakonu nije na dovoljnom nivou posebno na sjeveru gdje je siromaštvo izraženo i koji bi ispunjavali uslove za besplatnu pravnu pomoć – izjavio je Vujičić.

On kaže da je broj lica koja su iskoristila pravo na besplatnu pravnu pomoć u odnosu na broj lica koja ispunjavaju uslove da koriste ovaj institut veliki i statistički podaci ne odražavaju realnu sliku.

– Svako ima pravo na pristup sudu i država je dužna da im to pravo omogući. Informisanje mora biti na većem nivou koje bi moralo uključivati i kampanju i promocije – navodi Vujičić.

Osnovno ljudsko pravo
Advokat Boris Zvicer navodi da pravo na besplatnu pravnu pomoć predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava, koje je, zbog svog izuzetnog značaja predviđeno i u Ustavu, kao najvišem pravnom aktu.

– Suština prava na besplatnu pravnu pomoć, dalje, proizilazi iz ustavnog i konvencijskog „prava na pristup sudu”, odnosno da svako ima pravo da se obrati sudu, ili u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima, drugom organu u cilju zaštite ili ostvarenja svojih prava ili interesa. Imajući u vidu da pravnu pomoć pruža advokatura, kao samostalna djelatnost čije usluge se vrednuju shodno Advokatskoj tarifi, pomenuto pravo na pristup sudu bilo bi ograničeno ili onemogućeno licima koja nemaju novca radi podmirivanja različitih advokatskih usluga. Iz tog razloga, zahvaljujući institutu besplatne pravne pomoći i ona lica koja nemaju sredstava za angažovanje profesionalnog punomoćnika, imaju mogućnost da ostvare adekvatno zastupanje. Naime, ukoliko, u skladu sa zakonom, ova lica dokažu da ispunjavaju uslove da budu korisnici besplatne pravne pomoći, Služba za besplatnu pravnu pomoć će im odrediti advokata, koji će ovim licima pružiti uslugu zastupanja, a čije troškove rada će snositi država. Na ovaj način ostvaruje se jednakost građana u pogledu mogućnosti pravne pomoći i zaštite – kazao je Zvicer.

Pokazatelj lošeg imovnog stanja
Advokat Dalibor Kavarić istakao je da građani koji imaju potrebe za određenom vrstom pravne pomoći, najčešće zbog lošeg materijalnog i imovinskog stanja, traže da država sufinansira njihove troškove kako bi ostvarili neko svoje pravo.

– Činjenica da se u poslednje vrijeme javlja sve veći broj lica sa potrebom da država finansira troškove postupka, svakako je pokazatelj lošeg imovnog stanja velikog broja građana u našoj zemlji, a ako je imovinsko stanje loše onda je očigledno da će ostvarenje prava biti skupo, jer je u lošoj imovinskoj i materijalnoj situaciji sve skupo, a pravne usluge nijesu jeftine ni u mnogo bogatijim društvima. Ovaj fenomen je svakako znak lošeg materijalnog stanja građana sa jedne strane, a sa druge pokazatelj da država kroz svoje zakonodavstvo i servise, vodi brigu o pravima građana plaćajući troškove kako ne bi izgubili pravo. To je pokazatelj da veliki broj građana nije u mogućnosti da finansira troškove, koji ne podrazumijevaju samo troškove advokata i podnesaka, već i takse, vještačenja, paušala i slično – kazao je Kavarić.

Izvor: DAN

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

shares