Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, otvarajući konferenciju pod nazivom „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, kazala je da je definitivno dodatna vrijednost crnogorskog društva vrlo jasna posvećenost kompletnog crnogorskog političkog spektra u pravcu pristupanja EU.
„I dalje je izuzetno visok procenat građana Crne Gore koji su za to da Crna Gora uđe u evropsku porodicu naroda“ kazala je predsjednica Đurović i dodala da je to svojevrstan kuriozitet imajući u vidu činjenicu da pregovori traju već deset godina, a da su građani i dalje motivisani i i dalje žele da Crna Gora bude nova članica EU. Naglasila je da smatra da ta činjenica predstavlja vrlo važan kapital koji se ne smije propustiti u trenutku koji je, kako je rekla, posljednja prilika za Crnu Goru.
„Stalno govorimo da je Crna Gora predvodnica u procesu pregovaranja, da želimo i zagovaramo da se primijeni princip regate u procesu proširenja EU, da upravo Crna Gora bude ta koja će postati nova članica EU, onda ne smijemo propustiti ovu šansu koja je, zaista smatram, posljednja šansa“, naglasila je predsjednica Đurović i nastavila riječima da ukoliko Crna Gora tu šansu ne iskoristi treba biti svjestan da može ući u konvoj, a u konvoju se ritam određuje prema onom ko je najsporiji. „Mislim da to ne treba i ne smije biti poruka za Crnu Goru, odnosno poruka iz Crne Gore prema EU“, kazala je predsjednica Đurović.
Što se tiče crnogorskog parlamenta, on je od početka imao vrlo važnu ulogu, pokazivao veliku posvećenost pristupanju Crne Gore EU, rekla je predsjednica Đurović, i dodala da je saradnja parlamenta i drugih institucija izvršne vlasti u Crnoj Gori bila u nekim periodima bolja, a u nekim lošija, ali da želi da vjeruje i očekuje da se ta komunikacija podigne na još viši nivo, kako između svih parlamentarnih partija, tako i svih predstavnika izvršne vlasti i institucija.
Posebno je istakla važnost saradnje Skupštine Crne Gore i DRI koja je omogućila da parlament svoju kontrolnu i nadzornu ulogu dodatno osnaži. Predsjednica Đurović je rekla da zaista želi da vjeruje da će Crna Gora, kada ispuni obaveze iz domena privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 i kada se primijene reformski procesi kojima smo svi deklarativno posvećeni, početi sa zatvaranjem i drugih poglavlja, te da očekuje da će poglavlje 32 biti prvo koje će Crna Gora moći privremeno da zatvori.
Đurović je navela da je proces pregovora u početku bio dinamičniji, te da je crnogorsko društvo u cjelini više bilo posvećeno procesu otvaranja nego zatvaranja poglavlja, te da ima utisak da je više rađeno na kvantitetu nego na kvalitetu samog procesa, a da je Crna Gora sada u fazi kada se mora raditi više na kvalitetu.
Podsjetila je da je Skupština Crne Gore već imala priliku da ostvari kvalifikovanu većinu u izborima vrhovnog državnog tužioca i u drugim postupcima, kao i kada je bila izmjena Ustava, što znači da su postojali momenti kada je crnogorski parlament odgovorio zadatku u izvršavanju obaveza, što ne znači da je vremenom to pokazalo i adekvatan kvalitet.
„Pored velike obaveze usaglašavanja i obezbjeđivanja kvalifikovane većine oko političkog dijaloga kako bismo odblokirali proces proširenja, odnosno proces pridruživanja EU u dijelu koji se odnosi na imenovanje čelnih ljudi u pravosuđu, imamo i dodatnu odgovornost, a to je pitanje kvaliteta. Nije samo kvantitet ono što je bitno, već i kvalitet“, zaključila je Đurović.
Predsjednica Skupštine je istakla da smatra da sazrijevamo kao društvo i da smo posljednjim promjenama u okviru Tužilačkog savjeta, oko izbora VDT i specijalnog državnog tužioca pokazali da postoji veća posvećenost i odgovornost u hvatanju u koštac sa ozbiljnim problemima i sa nasljeđem prepoznatim i od strane EK u prethodnim izvještajima. „Onda kada zaista budemo stvorili takvu klimu da u Crnoj Gori više nema nedodirljivih, da je svako podložan ispitivanju i procesuiranju, ukoliko je to potrebno, onda ćemo i povratiti povjerenje građana u naš sistem“, smatra predsjednica Đurović.
„Postoje značajni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno šverca cigareta i droga, i korupcije, naročito na visokom nivou, što su sve elementi koji su prepoznati od strane EK, ali nama takvi rezultati ne trebaju samo zbog EK, oni nama trebaju radi nas“, istakla je ona i dodala da najvažnije poruke treba da budu upravo da institucije sistema funkcionišu i daju konkretne rezultate.
Kada je riječ o ulozi medija u crnogorskom društvu činjenica je da neki slučajevi još uvijek nijesu rasvijetljeni, ni procesuirani. „Novinari i mediji predstavljaju izuzetno važan element u našem društvu jer mediji treba da budu dodatni korektivni faktor ljudi koji su na pozicijama odlučivanja, odnosno institucija“, poručila je Đurović.
„Dosta je preporuka iz Izvještaja EK koje Crna Gora pokušava da prati i na koje pokušavamo da damo odgovor, a Skupština je mjesto gdje se mora voditi politički dijalog, mjesto na kojem se moraju donositi vrlo važne odluke koje se tiču kvalifikovane većine, posebno kada se govori o poglavlju 23 i imenovanjima u pravosuđu“, nastavila je predsjednica Đurović. Ona je ukazala da je na nama veliki zadatak i da vjeruje da ćemo imati dovoljno kapaciteta, odgovornosti i političke zrelosti da do kraja proljećnjeg zasijedanja isporučimo određene rezultate. To se prvenstveno odnosi na izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Predsjednica je takođe istakla da je nedopustivo da ne izaberemo nove sudije Ustavnog suda zbog zaštite ukupnih interesa države jer Ustavni sud predstavlja jednu od najvažnijih institucija u sudskom smislu koji brani interese države. „Nije izborni postupak jedini iz nadležnosti Ustavnog suda i, svakako, niko ne smije da dovede u pitanje održavanje lokalnih izbora 23. oktobra, zbog čega želim da pošaljem poruku svim kolegama i koleginicama, svim političkim subjektima, da moramo dati dodatni doprinos i dodatnu odgovornost da se ni na koji način ne dovede u pitanje održavanje tih izbora, odnosno funkcionisanje čitavog sistema u Crnoj Gori“, naglasila je Đurović.
Konferencija „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka“ organizovana je povodom desetogodišnjice od početka pregovora Crne Gore sa EU. Pored predsjednice Đurović, na prvom panelu konferencije učestvovali su i: izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, poslanica Evropskog parlamenta i članica Spoljno-političkog odbora Viola Fon Kramon, direktor kancelarije Friedrich Ebert fondacije u Beogradu dr Maks Brandle i izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.